Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Agalelei o Ieova i “Aso e Gata Ai”

O le Agalelei o Ieova i “Aso e Gata Ai”

O le Agalelei o Ieova i “Aso e Gata Ai”

“O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova.”—ISAIA 2:3

1, 2. (a) O le ā le mea mataʻutia ua faamataʻuina ai nei le fanau a tagata? (e) O le ā o i ai mai ai taʻitaʻi o le lalolagi e uiga i le ia Amaketo?

“O ASO E GATA AI.” Ai se a ua faaaoga ai pea e valoaga o le Tusi Paia lenei faaupuga? O lona uiga ea ona ua faatapulaaina aso o le tagata ma i le iuga o le a faaumatia ai lo tatou lalolagi ma ola uma i se mala faalekelope? Ua talatalanoa pea i ai ma le mataʻu taʻitaʻi o le lalolagi i le ono oo mai o nei mea. Mo se faaaʻoaʻoga, i se talanoaga i Moscow i le televise ia Ianuari 13, 1985 a le minisita o le va i fafo o Andrei Gromyko, sa ia lapatai ai tagata Rusia faapea “o se mea matautia tele ma se matuā faamatau o loo fotuai mai i luga o le fanau a tagata.” Sa faaopoopo mai: “E tatau ona faia mea uma lava e mafai ina ia aveesea ai lea faamatau, ina ia lē oo mai le Amaketo lea ua tele senituri o faamatauina ai le fanau a tagata.”

2 I le tele o taimi, ua tautalagia ai foi Amaketo e Peresitene Ronald Reagan o le Iunaite Setete. Sa taua mai e le New York Daily News o Oketopa 30, 1983 sana faaupuga faapea: “Sa ou toe tepa i tua ia outou perofeta anamua i le Feagaiga tuai ma faailoga na valoia mai ai Amaketo, ma ua ou tau manatu ai pe—pe lē o tatou le tupulaga o le a vaaia lona oo mai.” E lei leva, talu ai nei ia Fepuari 8, 1985, na lipotia mai e le The Wall Street Journal faapea: “Fai mai Peresitene Reagan o loo mafaufau o ia ma tautala e uiga ia Amaketo, . . . a e lē o faia e ia se fuafuaga mo lea mea.”

3. (a) O le ā moni lava Amaketo? (e) O le ā le uiga o “aso e gata ai”?

Ioe, o loo talanoa taʻitaʻi o le lalolagi e uiga ia Amaketo. Ae pe o latou iloa ea le uiga o lena upu faale Tusi Paia? E foliga mai e leai, aua o Amaketo e lē o se mala faaletagata. O le taua faalevateatea a le Atua o le a ia aumaia ai faatasi ma lana tupu lagolago o Iesu Keriso, le faamasinoga i luga o nuu ma tagata amio leaga. O le a oo mai o se taualuga “i ona po amuli.” (Tanielu 10:14, Faaaliga 16:14, 16) Ma o le ā lo tatou malamalama “i ona po amuli?” Ua faatatauina e isi faaliliuga lenei fuaitau o le “vaega mulimuli o aso”, o le “iuga mulimuli o aso.” (Rotherham, Young) O upu Eperu na faaliliuina faapea, o ʻa·charithʹ hay·ya·mimʹ. E tusa ai ma le Theological Dictionary of the Old Testament, e masani lava ona uiga o le “Taimi o le Iuga,’ e faaalia ai e lē na o le lumanai ae “faapea foi i talafaasolopito ona faaiuina, o lona taunuuga.”

4. O le ā faapefea ona agai atu le “Taimi o le Iuga” i lona mutaaga, ma o le ā le taunuuga?

4 Ua 70 nei tausaga talu ona ola le fanau a tagata i le “faaiuga o lenei faiga o mea,” lea na valoia e Iesu i le Mataio 24:3–25:46. O lenei vaitaimi, na amataina i le 1914, o le “Taimi o le Iuga” lea na amata ai ona agaigai i luma mea tutupu i lo latou taunuuga. O le “puapuaga tele” lea o le a faaumatia atoatoa ai le faalapotopotoga amio leaga a Satani. (Mataio 24:21, 22) O le taualuga silisili o le faapaiaina lea o le suafa paia o Ieova.—Esekielu 38:16, 23.

O le Agalelei o Ieova

5. O ā upu faalaeiau ua maua i le Hosea 3:5?

5 O Ieova o le Atua o faalaeiauga. Maeu ni faaupuga ofoofogia e faagaee ai sa ia faataape i lana Afioga, le Tusi Paia! O le tasi o na faaupuga ua maua i le Hosea 3:5, ua faitauina faapea: “E mulimuli ane, e toe foi mai le fanauga a Isaraelu, latou te saili ia Ieova lo latou Atua, ma Tavita lo latou tupu; latou te matataʻu foi ia Ieova ma lona agalelei i ona po e gata ai.”

6. Ua faapefea ona ese Isaraelu faaleagaga mai ituaiga lotu o Kerisinetoma?

6 O se vaega totoe o Isaraelu na toe foi mai i le tafeaga i Papelonia i le 537 T.L.M. ina ia toe fuatai le tapuaiga ia Ieova i Ierusalema. E faapena foi i aso nei, i le 1919 o le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga na ‘foi mai’ nai le faatagata-o-tauaina e le faalapotopotoga a Satani, ma ‘saili ma le faamaoni ia Ieova lo latou Atua.’ Paga se eseesega mai vaega aposetate o Kerisinetoma! E leai lava se tasi o i latou na, e manao ia avea Ieova mo o “latou Atua.” Na i lo o le “saili atu ia Ieova” ua latou alofia le soo se faaaogaina o lona suafa.

7. Ua faapefea ona viia e tagata o Ieova lona suafa?

7 I le uluai taimi lava o “ona po e gata ai” sa faasalalauina ai e le lomiga o le Watch Tower ia Ianuari 1, 1926, se mataupu e avea o se luʻi “O Ai O Le a Viia Ieova?” O le vaega totoe toe aoaoina o Isaraelu faaleagaga sa tali mai ma le faamaoni i lena valaau, ma i le 1913 sa latou olioli e talia le igoa o Molimau a Ieova. (Isaia 43:10, 12) Ma e oo mai i le aso lenei o loo faaauau pea ona latou tauaveina le suafa o Ieova i se tulaga mataina i luma o e ainaina le lalolagi. Ioe, i le 1984 sa latou faasalalauina ai i le faitau miliona o kopi i gagana eseese, le brochure felanulanuai e faaulutalaina o le The Divine Name That Will Endure Forever.

8, 9. (a) O le ā le uiga o le “saili atu ia Tavita lo latou tupu”? (e) O anafea ma i fea na faanofoia ai le Tupu? (i) Na faapefea ona malamalama tagata o Ieova i lenei mea?

8 Ae peitai, sa valoia mai foi e Hosea faapea o nei atalii faaleagaga o le a “toe foi mai ma latou sailia ia . . . Tavita lo latou tupu.” E lei toe i ai se tupu o Isaraelu faaletino talu mai le faatoilaloina o le pulega o gafa tau tupu o Tavita i le 607 T.L.M. O le vaitaimi lena na amata ai le 2,250 tausaga e aunoa ma se puleaga tauatua—“tausaga o nuu ese,” po o Taimi o Nuu Ese. (Luka 21:24; Tanielu 4:16) Ae peitai i le 1914, i le amataga “o aso e gata ai” na faatuina ai e Ieova Le na faaataina e Tavita—o Iesu Keriso—o le Tupu i Siona, le “Ierusalema faalelagi.”—Eperu 12:22; Salamo 2:6.

Sa lei vave ona malamalama tagata o Ieova i luga o le lalolagi i nei mea uma. A e peitai o lo latou sailia o ‘Tavita lo tatou tupu’ na oo atu i lona tumutumuga ina ua faasalalauina e le Watch Tower o Mati 1, 1925, le mataupu “Fanau mai o le Nuu.” Sa tuuina atu e lenei mea se faamaoniga maumauai, e faavae i le Faaaliga mataupu e 12, faapea ua fanau le Malo faa Mesia a Ieova i le lagi i le 1914 ma ‘ua pule nei Keriso i totonu o ona fili.’—Salamo 110:1, 2, King James Version Sl 2:1-6.

10. (a) O ai e “foi mai ma le matataʻu ia Ieova,” ma e faapefea? (e) Ai se ā e taua tele ai le “mataʻu ia Ieova” i aso nei?

10 O le vaega totoe faauuina, ma i latou uma lava e faia lo latou tuuina atu ia Ieova, ua matua manatunatu loloto ia latou agasala o taimi ua mavae. Ma le loto maulalo lava ua latou “foi mai ma le matata’u ia Ieova,” ma tagi atu mo lana faamagaloga o agasala o aso ua mavae. Ma a o agai atu nei “aso e gata ai” i lona tumutumuga, ua matuā faaeteete lava i latou o e alolofa ia Ieova ina ia latou lē toe agasala i le Atua ma ana tulafono amiotonu. E tatau ona tatou faaauau pea ona “foi mai ma le matataʻu ia Ieova,” faatoilaloina o tatou tino ina ia tatou maua le faaolataga i le Faiga Fou a le Atua. (1 Korinito 9:27) E tatau lava ona tatou manatua pea “o le mataʻu ia Ieova, o le amataga lea o le poto.”—Salamo 111:10.

11. (a) I le ā le auala e lelei ai Ieova? (e) Ai se ā e tatau ai ona tatou ‘foi mai ma le matataʻu i le agalelei o Ieova’?

11 Ae peitai, e faapefea ona tatou “foi mai ma le matataʻu . . . i lona agalelei”? O Ieova e tumau pea ona lelei. O ia o le atoaga o amioga lelei uma. Na te faamalieina atoatoa o tatou manaoga uma. O le mea lea, tatou te matuā faapea atu ai ma le mautinoa e pei ona faia e Tavita: “O Ieova, o loʻu leoleo mamoe o ia; e leai se mea ou te mativa ai . . . E moni e mulimuli mai ia te au le agalelei ma le alofa i aso uma o loʻu ola.” (Salamo 23:1-6) Nei, ma agai atu i le faaiuga “o aso e gata ai,” e tatau ona tatou ‘foi mai ma le matatau ia Ieova ma lona agalelei,’ ma le mautinoa o le a ufitia a tatou agasala e ala i le taua o le taulaga togiola a lona Alo, o Iesu. (1 Ioane 2:1, 2) Ma le loto faafetai, ua tatou faapea atu: “Ieova e, . . . ua tele lava lou agalelei ua teua e oe mo e matatau ia te oe.”—Salamo 31:17, 19.

12. (a) E ao faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le agalelei o Ieova? (e) Ai se ā e tatau ai ona tatou faia faapea?

12 A o magoto atu le lalolagi a Satani i le loloto o le amio leaga, sei o tatou faataʻitaʻi i le agalelei o Ieova i le faailoa atu lea i o tatou tuoi o le tala lelei o le Malo ma faaalia i o tatou olaga i aso taitasi uiga faaleatua. Sei o tatou matuā galueaiina moni fua o le agaga e aofia ai le agalelei, ia tatou faia uma—i totonu o tatou aiga, ia tatou faapotopotoga atoa ma a tatou feiloaiga ma tagata o le lalolagi. (Kalatia 5:22, 23; Salamo 119:65-68) E tatau ona faia o lenei mea pe afai e faasaoina i tatou i “aso e gata ai.”

Fautuaga a Tuaā

13. (a) O ai i aso nei atonu e maua ni aoga i le iloiloina o le valoaga a Iakopo ina o le a oti? (e) O le ā e fautuaga o i ai i lena valoaga?

13 Pe tusa ma le 3,700 tausaga ua mavae, sa vavalo ai le tuaā matua o Iakopo (o le sa igoa ia Isaraelu) ina o le a oti o ia. Sa faapea atu i ona atalii e 12 o ulu o ituaiga o Isaraelu: “Faapotopoto mai ia outou, a aʻu faaali atu ia te outou o mea e oo ia te outou i aso amuli.” Ua faatatauina foi ana upu i aso nei i e totoe o Isaraelu faaleagaga ma faalautele atu foi ia latou aumea, o “isi mamoe.” E leai se tasi o i latou nei faapea e mafai ona aloese mai le usiusitai atu i tulafono a Ieova e faatatau i amio, e pei ona sa faia e Reupena, e le mafai foi ona latou faaavanoaina ni taupulepulega saua e pei o Simeona ma Levi. Na i lo o lea, e tatau ona galueaina uiga lelei e pei o le loto tele, faalagolago ia Ieova, ma ia fuatele mai, e pei ona faaalia e isi atalii o Isaraelu.—Kenese 49:1, 3-7, 9, 18, 22; Ioane 10:16; Faatusatusa 2 Peteru 1:8-11 *

14. O ā valoaga tutusa e lua i le “Taimi o le Iuga” ua aumaia ai faatonuga ae maise lava mo “isi mamoe”?

14 Ae peitai, o fautuaga faapitoa ua aumaia mo “isi mamoe” o e o le a maua le faamanuiaga o le faasaoina i le “Taimi o le Iuga.” Ua tatou maua lenei faamatalaga i valoaga tutusa e lua o le Tusi Paia, i le Isaia 2:2-5 ma le Mika 4:1-5 ina ia avea e peiseai o se faamamafa.

E Gasolo i le Fale o le Atua

15. (a) Ua faapefea ona faataunuuina le Isaia 2:2? (e) O le ā le eseesega ua vaaia nei e tagata agamalu, ma ua faapefea ona latou tali atu?

15 I le Isaia 2:2 ua faitauina faapea: “O aso e gata ai e oo ina faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o atu mauga, e faamaualugaina foi e sili i mauga, ona gasolo ane ai lea o nuu uma i ai.” E sili atu i le 50 tausaga, talu ma le 1935, na aoaoina ai “mea ua manaomia e nuu uma” i le fale o Ieova e tapuai ai, ua ‘faatumuina ai lena fale i le pupula.’ O lenei ‘gasolo ane’ ua tino mai e faailoa ai faapea ua tulitataoina a o agai atu “aso e gata ai” i lona iuga. O le mauga faafaatusa o le tapuaiga mama a Ieova ua agai atu ina matua faamaualugaina ina ia iloa e tagata agamalu le eseesega o “mea maupuepue’ ma “mauga” a le lalolagi amio le pulea a Satani. Ua latou “o ese” mai tapuaiga sese ma sosola atu i le mauga o le tapuaiga a Ieova ua faateleina lona faitau aofai.—Hakai 2:7; Faaaliga 18:2, 4, 5; Salamo 37:10, 11.

16. (a) O le ā le valaau ua taliina nei e e agamalu? (e) Ua faapefea ona faataunuuina e Ieova lana folafolaga “e faavave ona fai”?

16 O nei tagata agamalu ua tali mai i le valaau a Isaia 2:3: “O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e aʻoaʻo mai foi o ia ia te i tatou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala.’ Aua e au atu le tulafono ai Siona, o le afioga foi a Ieova ai Ierusalema.” Ua uma ona faataunuuina e Ieova lana folafolaga “ou te faavave ona fai i ona lava aso.” (Isaia 60:22) O le “motu o tagata . . . mai atunuu uma” ua faateleina ma ua lolofi atu i le tapuaiga a Ieova. O i latou nei e 138,540 na papatisoina i le 1982; 161,896 i le 1983; ma le 179,421 i le 1984. Ua mananao i latou ia faasaoina i “aso e gata ai.”—Faaaliga 7:9, 14.

17. (a) E ao faapefea e Molimau fou ona faaalia lo latou talisapaia o le agalelei o Ieova? (e) O a poloaiga mautinoa e manaomia ona usiusitai i ai i tatou uma lava?

17 Ua talisapaia e Molimau fou le agalelei o Ieova i le aumaia o i latou i le malamalama o le upu moni, ma ua latou matuā maelega i le faaalia o le agalelei i isi. Latou te talia faatonuga ua aumaia e Ieova e ala i lana Afioga ma lana faalapotopotoga. O loo aumaia i le tulafono a Mose le tele o ‘aua’, ma sa tatau ona utagia lelei e Isaraelu na mea. (tagai i le Esoto 20:3-17) A e peitai o poloaiga sili e lua mo Kerisiano, e pei ona tuuina mai e Iesu, o ni poloaiga tuusaʻo mautinoa ia ‘alofa ia Ieova lo tatou Atua ma o tatou loto atoa ma agaga atoa, manatu atoa, malosi atoa, ma alofa i o tatou tuoi e pei o i tatou lava.’ (Mataio 12:29-31) Ua usiusitai ma le autasi nei Molimau a Ieova i le “tulafono” na auina mai e le Atua e ala i le “Ierusalema faalelagi” i le faatatauina o ana mataupu silisili amiotonu.

18. (a) O ā ituaiga o tulafono e manaomia ona tatou utagia? (e) O le ā le lelei e maua pea a usiusitai i tulafono e maua ai le soifua maloloina?

18 Ae peitai, e le o le uiga o lenei mea faapea o le a le tausia e tagata o Ieova ni tulafono. Ua faamanatu mai e le aposetolo o Paulo ia i tatou: “Ia faia mea uma lava ma le matagofie ma le saunia lelei.” (1 Korinito 14:40, NW Ref. Bi, footnote) E manaomia ni nai tulafono i o tatou Maota o le Malo, mo se faaaoaoga, o le faaaoga tatauina o le eletise po o le puipuiga o tamaiti laiti i le faaaogaina o le maota o le tapuaiga i le Atua ma malae taalo pe a uma sauniga. E manaomia ona faia e ulu o aiga ni fuafuaga faasolosolo lelei, e pei o le talanoaina e lē aunoa le mau o le Tusi Paia i aso taitasi i le aiga. I aiga Peteli e i ai tulafono, e pei o le manaomia e lena aiga ona faasusulu atu le tala lelei ala i laei mama ma teuga talafeagai. (1 Timoteo 2:9) O le tatalaina o “tusi” i le Pulega o le Afe o Tausaga a Iesu e mautinoa lava o le a maua ai tulafono aoga mo le lelei o le fanau a tagata. O se mea lelei i aso nei le faamasani e usiusitai i tulafono mama ua faia mo le sologa lelei ma e aunoa ma le afaina ai o isi.—Faaaliga 20:12; 1 Korinito 10:24; Filipi 2:3, 4.

I Lenei Lalolagi o Sauaga

19, 20. (a) O ā uiga faaalia o tagata o Ieova e faatatau i le mataupu silisili o le Mika 4:3? (e) E faapefea ona latou maua ni aoga mai lenei mea “i aso e gata ai”?

19 Ua tatou agai vave atu nei i le taimi e taitasi ai lea ma “sii i luga le lima o le tasi i le tasi.” (Sakaria 14:13) A o agai atu ina faateleina le solitulafono ma le saua i le lalolagi, o a uiga o le a faaalia e tagata o Ieova? Ua latou gaoioi e talafeagai ma le Mika 4:3, ua faapea mai: “Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo teu vine.” Ua teena e Molimau a Ieova soo se ituaiga o faiga saua. “Latou te le toe aʻoaʻo foi i taua.” Ma le leai o se faaletonu, ua faaauau pea ona galue lenei mea mo lo latou lelei i “aso e gata ai.” Ua uma nei ona faia faapea.

20 Mo se faaaoaoga, ina ua faasino mai e le Watchtower o Iulai 15, 1983, faapea o fana e le mo Kerisiano, sa aveesea loa e Molimau a Ieova i Niu Kaletonia a latou auupega. E lei leva mulimuli ane ai, sa sailia ai e se vaega faapolotiki i le aai atoa, ma sunui fale uma e maua ai auupega. Ae peitai e leai se fale o Molimau na faaumatia. Ua iloa o le solitu o le puipuiga sili lea, e pei ona faamaonia i Aiolani i Matu, Lepanona, Zimbabwe, ma isi atunuu.

21. (a) O le ā le valaau e ao ona tatou talia, ma o le ā le faaiuga e ao ona tatou fai pe afai tatou te mananao moni ia fiafia? (e) E ao faapefea ona tatou mautinoa o le a tatou auai i le agalelei o Ieova?

21 Amuia i tatou pe a tatou tali atu i le valaau a Isaia 2:5: “O mai ia ina tatou savavali i le malamalama o Ieova”! Amuia foi i tatou uma lava o e auai i le tumau mausali e pei ona faamatalaina e le perofeta o Mika, o le na toe faapea ma ina ua uma ona ia faamatalaina le filemu ma le saogalemu faaparataiso o loo i ai i totonu o tagata moni o Ieova, e faapea: “Aua o nuu uma e taitasi ma savavali i le igoa o latou atua, o i tatou foi, tatou te savavali i le suafa o Ieova lo tatou Atua e faavavau faavavau lava.” E moni lava o le a faasalafa atu le agalelei o Ieova ia i tatou uma lava o loo faaauau pea ona autasi ma le filemu i le tapuaiga moni, mo le faasaoina “i aso e gata ai.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 Tagai i le Watchtower o Iuni 15 ma Iulai 1, 1962, mo le talanoaina auiliili o le valoaga a Iakopo.

Fesili mo le Aotelega

□ O le ā lou malamalamaga i “aso e gata ai”?

□ E faapefea ona tatou ‘foi mai ma le matataʻu ia Ieova ma lona agalelei’?

□ O le ā le taʻitaʻiga ua aumaia e le valoaga a Iakopo ina o le a oti?

□ O ā laasaga mautinoa e ao ona tatou faia e tusa ai ma le Isaia 2:2-5 ma le Mika 4:1-5?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

Ua faamalosia i tatou e Hosea ia faataʻitaʻi i le agalelei o Ieova

[Ata i le itulau 17]

Ua faamatala e Iakopo uiga manaomia ma uiga lē manaomia.

[Ata i le itulau 18]

Ua valaauina i tatou e Isaia ina ia “savavali i le malamalama o Ieova.”

[Ata i le itulau 19]

Ua faalaʻeiauina i tatou e Mika ina ia ‘savavali i le suafa o Ieova e faavavau.’