Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Filemu ma le Saogalemu—Le Manaoga

Filemu ma le Saogalemu—Le Manaoga

Filemu ma le Saogalemu—Le Manaoga

O taua i le lua sefulu senituri ua tuputupu aʻe i le sili atu ona saua, sili i le faatamaia, sili ona paʻu maulalo i soo se matata . . . O pomu ia na faapauu i luga o Hiroshima ma Nagasaki na faaiuina ai se taua. Sa latou tau manino mai foi e le tatau ona toe i ai se isi a tatou taua. O le lesona lena e tatau i tagata ma taʻitaʻi soo se mea ona aʻoaʻoina, ma ou te talitonu afai latou te iloa o le a latou maua se auala mo le filemu tumau. E leai lava se isi filifiliga.”—Henry L. Stimson, “The Decision to Use to the Atomic Bomb,” Harper’s Magazine, Fepuari 1947.

E tusa ma le tausaga e tasi na mavae talu ona faavaeina Malo Aufaatasi, ae tautala Mr. Stimson, le failautusi o tau a le U.S. mai le 1940-45, i upu o loo i luga. Ia, ina ua mavae le toeitiiti 40 tausaga, pe ua aʻoaʻoina ea e tagata “le lesona”? Pe ua mafai ea e Malo Aufaatasi ona faia ina ia e olioli ai i le ola i le “filemu tumau”? Ia, sei manatu i le maualuga o le tau ua totogia e le fanau a tagata mo taua ma sauniuniga mo taua talu mai le Taua ll a le Lalolagi.

LE TAU I LE FANAU A TAGATA: O le a le tau i le fanau a tagata o taua talu mai le Taua ll a le Lalolagi, i lumamea o taumafaiga a Malo Aufaatasi e aumaia le filemu?” Talu mai le pasae aʻe o le Taua ll a le Lalolagi, e 105 isi foi taua autu ([e iloa i le] 1,000 po o le sili atu foi tagata maliliu i tausaga taitasi) sa tauina i atunuu ma oganuu e 66 . . . O taua talu mai le 1945, na mafua ai ona maliliu le 16 miliona, e sili atu ona toatele tagata sivili na i lo o vaegaau o le taua na aafia ai. (E le maoti lelei le faitau aofai ae maise lava tagata sivili; e leai ni faamaumauga faalemalo o teuina i le tele o na taua.) ”—World Military and Social Expenditures 1983 a Ruth Sivard.

Ua seʻe mamao ese le filemu ma le saogalemu—a ua tulai i luga le faifai pea o taua. Ua faamatala mai e Sivard: “O le faatatau atu i le 1950 (o le aofaiga o taua) e 9 i le tausaga e tasi; i le 1960, e 11 i le tausaga; ma i le 70 . . . e 14 i le tausaga.”

TAU I LE SOIFUAGA O LE TAGATA: Talu mai le mea na tupu i Hiroshima, ua nofo ma le mataʻu tagata i taua faaniukelea. Aua foi, o nai auupega faaniukelea o le 1945 ua siitia nei i le 50,000 i le lalolagi atoa mai le 1983. Ma e tele o loo fausia pea! E aliali mai, o le faateleina o auupega faaniukelea faapea foi ma atunuu o loo gaosia, ua faapea foi ona faateleina ai e mataʻutia o taua faaniukelea. O lea, o a la ni iuga i olaga ona o le mataʻu i taua faaniukelea?

Ua tali mai le tusi Preparing for Nuclear War—The Psychological Effects: “O le olaga i le ata o mea tau faaniukelea i faanaunauga ma uiga o tagata matutua ma tamaiti ua manaomia vave nisi suesuega atili . . . O se tau sili e le mailoa lenei o loo alualu pea i o tatou sosaiete, ua tuufaatasia ma ona auga a o agai atu tupulaga i le taʻumatuaina. O le a le tau o miti a se tamaitiiti?”

Ioe, o le mea moni o talavou lava ua le ma puipuia ona o le leai o se lumanai saogalemu. I se talu ai nei o tamaiti aoga i Ausetalia mai le 10 i le 12 tausaga na aumaia ai ni faamatalaga faapenei: “A ou matua ou te manatu o le a i ai se taua ma o tatou uma lava i Ausetalia o le a feoti.” “O le a malepelepe le lalolagi—o le i ai tagata feoti i soo se mea, ma o le USA o le a tafiesea mai luga o le fogaeleele.” E sili atu i le 70 pasene o tamaiti na “tautalagia le taua faaniukelea o se mea e ono tupu.” Ua matataʻu tagata suesue tau le va fealoaloai o le lalolagi faapea o le leai o se lumanai saogalemu atonu o se vaega lea o le ola-mo-le-aso ua fai ma lagona autu o le toatele o le au talavou, ma ua saili ai mo le faamalieina i le faatupu faalavelave.

TAU O LE TAMAOAIGA: A o lei oo i le ogatotonu o le 1930, o le tau o mea na faaalu i vaegaau o le taua sa tusa ma le $4.5 piliona (U.S.) i le tausaga. Ae i le 1982 na oso ai le fuainumera i le $660 piliona. Ma, e pei ona e iloa o loo agai pea i luga. Ina ia fesoasoani e faatulaga tatau le tau ma ua faamatala mai e le World Military and Social Expenditures 1983: “O minute uma lava e 30 tamaiti e maliliu ona o le fia ʻai ma le manaomia o ni vailaau ma o minute taitasi uma ua faaalu ai e le tala o le tupe mea tau vaegaau a le lalolagi le $1.3 piliona mai teuga tupe.” (O upu faasisipa o a matou.) Ma i le taimi nei, i le na o le lua tausaga, ae ua paiʻa le $2 miliona i le minute.

Ae manatunatu i le maualuga o le tau ua totogia e le tagata mo taua ma fuafuaga o taua, e tasi lava le mea ua mautinoa: I le tagata lava ia, na te le mafai ona ia maua le “ala i le filemu e faavavau.” Ae ui i lea, fesili ifo ia te oe lava: E i ai ea se auala i le filemu ma le saogalemu i le lalolagi aoao i la tatou tupulaga? O le fea le puna e sau ai? E ao ea ona e faatalitali mai Malo Aufaatasi? Afai e leai, e faapefea la ona maua le filemu ma le saogalemu?