Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manu Feai o le Apokalipise—O A O Latou Uiga?

Manu Feai o le Apokalipise—O A O Latou Uiga?

Manu Feai o le Apokalipise—O A O Latou Uiga?

I LE ASO TOONAI, o Iuni 15, 1985, sa susulu manaia ai le la i luga o le fale o Malo Aufaatasi i Niu Ioka. E pei lava ona masani ai, sa gasolo mai, e pei o le tafe o se vai, tagata asiasi e matamata i se fausaga uiga ese, ma sa lei mafai e nisi e toatele ona natia lo latou viiviia o mea uma na latou vaai ia i.

A e ui i lea, e foliga mai ua matua mamao ese lava Malo Aufaatasi mai le autasia o malo. Sa faapea mai se ofisa na faafoeina lena aoauli: “Sa i ai taua e 150 talu ma i le Taua e ll a le Lalolagi, e sili atu i le 20 miliona tagata na fasiotia. E lei i ai la se malo o le lalolagi. Atonu o le mea lenei e tali tutusa ma lena mea.” O lea la, po o le malo o le lalolagi ea ua na o se miti e le mafai ona faatinoina mai? Pe e te talitonu i ai pe leai, e mafai ona maua le tali i le tilofaia o manu feai o Apokalipise.

Ua le iloa e nisi tusi tala o le Tusi Paia ni uiga faavaloaga o le tusi o Faaaliga. Na i lo o lena, ua latou faatatauina na mea i mea na tutupu a o soifua pea le aposetolo o Ioane. Mo se faaaʻoaʻoga, i le talanoaina e le The Catholic Encyclopedia manu feai o le Apokalipise fai mai: “O le masani a tusitala faaapokalipise . . . e suia a latou faaaliga i tulaga faavaloaga ma foliga mai ai ia i latou o se galuega o se uluai taimi.”

A e peitai sa faalauiloa mai e le aposetolo o Ioane: “Na ou i le Agaga i le aso o le Alii.” (Faaaliga 1:10) Ioe, ua taulai le tusi o Faaaliga, e le o tala i mea ua tuanai, a e i le lumanai i se “aso” pe a amata ona pule mai le Alii o Iesu Keriso ma le lagi. E tusa ai ma le Faaaliga mataupu 6, o le “aso o le Alii” ua faailogaina e taua a le lalolagi, o le faateleina o le le lava o mea taumafa, ma faamai mataʻutia e oti ai. O mea tutupu ua molimauina i le lalolagi i lenei 20 senituri ua faamaonia ai ua ola i tatou i le “aso o le Alii” talu mai le 1914.—Faaaliga 6:1-8. *

I lena tausaga taua i talatuufaasolo, na tuuina atu ai ia Iesu Keriso lana pule i le Malo. (Faaaliga 11:15, 18) O lona uiga la, o manu feai o le Apokalipise sa matua lauiloa ina ua mavae lena aso. O lea mea moni, ua faaatagia e nei manu feai fili o le Atua, latou te faalavelaveina tagata mai le vaavaai atu i le Malo o le Atua ua na o lea le fuafuaga o le a faamalieina ai manaoga o le fanau a tagata mo le filemu. O nei fili e aofia ai se tarako ma ni manu feai se tolu. Sei tatou iloiloina faatatau i le faasologa o latou tino mai.

Le Tarako Tele

“Faauta foi!” sa faapea mai ai Ioane ma le ofo tele, “o le tarako tele e mūmū, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.” O le a ua faaatagia e lenei tarako tele? Sa faamatala mai e Ioane faapea o loo ona faaataina Satani le Tiapolo a e le o se isi lava. E tusa ai ma le faaaliga ia Ioane, sa matua tetee ma le feai lenei tarako o i le fanau mai o le Malo faalelagi o le Atua i le 1914. O le iʻuga? “Ua lafo foi le tarako tele, o le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o le faasese i le lalolagi uma; ua lafo ifo i le lalolagi, ua lafo foi ana agelu faatasi ma ia.”—Faaaliga 12:3, 7-9.

Sa faailoa mai e Ioane faapea o le a aafia atoa ai le fanau a tagata i lenei iʻuga mataʻutia. “O i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le Tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.” (Faaaliga 12:12) E ui lava ina taofia Satani i lea vaipanoa o le lalolagi, ua matua fuli atu nei o ia e aia fua i le faavaeina o le Malo o le Atua i le lagi. Ua ia faia lenei mea ia faaseseina ai le fanau a tagata i le faaaogaina o manu feai e tolu. Manatu i le faamatalaga a Ioane i le uluai manu feai o i latou nei.

O le Manu Feai Mai le Sami

“Ona aʻu iloa ai lea o le manu feai ua alu ae nai le sami, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu . . . O le manu feai foi na ou iloa, e pei o le nameri, o ona vae foi e pei o vae o le urosa, ma lona gutu e pei o le gutu o le leona. Ua tuuina atu foi ia te ia e le tarako lona malosi, ma lona nofoalii ma le pule tele.”—Faaaliga 13:1, 2.

O le a ua faaatagia e lenei manu mataʻutia? I lalo o faagaeega, na maua ai e Ioane se faamatalaga taua: “Ua tuuina atu foi ia te ia e pule i ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu.” (Faaaliga 13:7) O le a o loo pulea tagata uma o loo nonofo i le lalolagi? E tasi lava le mea: o le faiga aoao o mea o pulega faapolotiki. Pe maua moni ma e lenei faiga o mea le pule mai “le tarako’ o Satani? Ua tali mai le Tusi Paia, ioe. Mo se faaaʻoaʻoga, na faapea mai le aposetolo o Ioane: “A o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” E le tioa, a o faaosoosoina e Satani Iesu i le vao, na ofoina atu ia ia Iesu le pule i “malo uma o le lalolagi” ma faapea atu: “[O lenei pule uma] ua tuuina mai ia te au.”—1 Ioane 5:19; Luka 4:5, 6.

O le a la, ua faaatagia e na ulu e fitu? Sa faaali atu ia Ioane se tasi foi manu feai uiga ese e tali tutusa lava ma le manu feai lenei. E i ai foi ona ulu e fitu. Sa faamatalaina o ulu e fitu o “tupu foi ia toafitu” po o malo o le lalolagi, e “toalima foi ia ua pauu, o loo i ai le tasi, e lei oo mai nei foi le tasi.” (Faaaliga 17:9, 10) E lima malo o le lalolagi na aliali mai i tala faasolopito o le Tusi Paia, a o lei oo ina ona po o Ioane: Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia ma Eleni. O Roma o le Malo lona ono sa pule pea i lena vaitaimi a o ola pea Ioane.

O le a le ulu lona fitu? Talu ai o le faaaliga e faatatau i le “aso o le Alii,” atonu sa faasino atu i le malo malosi o le lalolagi sa tu i le taulaga o Roma, o se malo malosi i nei aso mulimuli talu mai le 1914. Ua faaalia mai e tala tuufaasolo lenei mea o ni malo malolosi se lua ua faia ae ia Peretania ma le Unaite Setete o Amerika. A o lei oo i le 1914, sa fausia ae ai e Peretania se emepaea sili ona tele e lei faapea ona iloa muamua i le lalolagi. Talu mai le 19 senituri, sa ia faatuina ai se faauooga malosi ma ni fesootaiga tau fefaatauaiga ma le Unaite Setete. Sa auai faatasi nei atunuu e lua i le Taua l ma le Taua ll a le Lalolagi, ma ua faaauau ai pea la laua faia faapitoa seia oo mai i aso nei. I le 1982, sa lauga atu ai Peresitene Reagan o le Unaite Setete i le palemene i Peretania e uiga i le “faauooga uiga ese a o ta atunuu e lua.” Talu ai nei foi, ia Fepuari 1985, sa lauga atu ai foi le palemia Peretania i Maota Fono e lua, ma faapea atu: “Tau ina ia agai pea i luma o ta malo e lua e pei o se aiga e tasi . . . ia tumau i fuafuaga, ia fetufai i le faatuatua, . . . a o tatou tu lata atu i le meleniuma lona tolu o le vaitaimi faa-Kerisiano.”

Ona o le tele o ona taaiga i mataupu a le lalolagi, ua ese ai ona faaatagia le malo o loo pule nei o Peretania ma Amerika i le tusi o Faaaliga. Faapefea? E le manu feai lona lua o le Apokalipise.

O le Manu Feai i le Fanua

“Na aʻu iloa foi le tasi manu feai,” na tusia i e Ioane, “ua alu ae nai le fanua, ua i ai foi nifo e lua e pei o nifo o se tamai mamoe, a ua tautala ia pei o se tarako.” I lona faapea mai o se Kerisiano ma e le fai taua, ua faafoliga ia le malo malosi o Peretania ma Amerika i se tamai mamoe. A e sa ia gaoioi moni lava e pei o se tarako. Faapefea? I lona faakoloneina o isi malo ma faaaoga ma le faaatuatuvale mea o i le lalolagi. A e le gata foi i lea, “ua faia e ia ona ia ifo le lalolagi ma e ua nonofo ai i le uluai manu feai, o le ua mafu lona foa na fai a mate ai . . . o loo fai atu ia te ia i e ua nonofo i le lalolagi latou te faia se faatagata o le manu feai.” (Faaaliga 13:3, 11-15) Na faapefea ona faataunuuina lenei mea?

Sa ogotia le faiga o mea faapolotiki a Satani i le lalolagi atoa i se “manuʻa na fai a mate ai” i le taimi o le taua muamua a le lalolagi. Ina ia puipuia ma le toe tupu o se mea faapena sa faamalosia mai le Peretania ma Amerika le “tapuaiga” o faiga faapolotiki. na faia lenei i lo la aumaia lea o malo ia “faia se faatagata o le manu feai.” Na faapefea ona tupu lenei mea?

A o agai atu i le faaiʻuga o le taua muamua a le lalolagi, na amata ai e Peresetene Wilson o le Unaite Setete se taumafaiga faalotu ina ia lagolago ai i Malo Sosoo fou faatoa fuafuaina. I lea itu, sa ia taʻu atu i sui usu fono i le Paris Peace Conference i le 1919: “O sui o le Unaite Setete ia lagolago i lenei fuafuaga sili mo se Malo Sosoo. Ua matou manatu i ai o se maa tulimanu o le polokalama atoa lea na te faailoa atu la matou fuafuaga . . . i lenei taua . . . O le manatu autu ua matou i ai i inei ina ia iloa, po o le a faapefea ona tafiesea le puna o lenei taua.”

Ina ua uma le lauga a Peresetene Wilson, sa leai lava se isi na toe gagana vagana ai le palemia Peretania o Lloyd George, na faapea atu: “Ua ou tulai atu e faaluaina lenei faaiʻuga. Ina ua uma le lauga mamalu a le Peresetene o le Unaite Setete, ua ou lagona ai e leai lava se toe iloiloga o lenei faaiʻuga i le Fonotaga, ma ou te . . . faapea atu ua matua lagolagoina e tagata o le Emepaea o Peretania lenei fuafuaga.”

Mulimuli ane ai i lena lava tausaga, i se fonotaga i Lonetona ina ia lagolagoina malosi le faatuina o Malo Sosoo, sa faitauina ai se tusi mai le Tupu o Peretania Tele: “Ua matou manumalo i le taua. O se taumafaiga sili lena. Ae lei lava ai i ina. Sa matou tau ina ia maua se filemu tumau, ma o lo matou tiute sili o le faia o taumafaiga uma ina ia saogalemu ai. Mo lena mea, e leai se mea e sili ona taua nai i lo o se Malo Sosoo malosi ma tumau . . . Ou te faamalo atu i tagatanuu uma o le Emepaea i lenei taumafaiga, i lea, faatasi ai ma le fesoasoani a tagata loto alolofa uma, o le a malosi ai ma maua ai se puipuiga mautinoa o le filemu, i le mamalu o le Atua . . . atonu o le a faavaeina.”

Ia Ianuari 16, 1920, na faavaeina ai Malo Sosoo ai e ni sui mai atunuu e 42. I le 1934 sa aofia ai atunuu e 58. Sa faamanuiaina le manu feai e lua nifo o le fanua i le aumaia o le lalolagi e “faia se faatagata o le manu feai.” O lenei faatagata, po o le fai ma sui o le faiga o mea faapolotiki a Satani i le lalolagi atoa, ua faaatagia e le manu feai mulimuli o le Apokalipise.

O le Manu Feai Mūmū

O le faamatalaga lenei a Ioane o le manu feai mulimuli: “O le manu feai mūmū, ua lilo i igoa faifai e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.” E tusa ai ma lenei manu feai, sa faailoa atu ia Ioane: “O le manu feai na e iloa, sa i ai, ua le i ai foi, o le a alu ae foi o ia ai le to e le gata, e alu atu foi o ia i le malaia . . . o lona toavalu lea.” (Faaaliga 17:3, 8-11) E moni e tusa ai ma lenei faamatalaga, sa taumafai Malo Sosoo gaoioi e pei o se malo malosi o le lalolagi i le vaaiga a le lalolagi. Ae peitai, sa lei mafai ona ia taofia le Taua ll a le Lalolagi, lea na amata i le 1939. Sa galo atu le manu feai, e pei ua i totonu o le to e le gata.

I le taimi o le Taua ll a le Lalolagi, sa galue malosi ai le malo malosi o Peretania ma Amerika ina ia toe faafoisia lena faalapotopotoga faavaomalo. I le 1941 sa faia ai ni talanoaga faavaomalo. I le 1941 sa sa faia ai ni talanoaga faalilolilo a le palemia o Peretania Tele o Winston Churchill, ma Peresetene Franklin Roosevelt o le Unaite Setete i luga o se vaa o le Unaite Setete i le vasa Atalani. Sa la faia se tautinoga soofaatasi e uiga “i o la faamoemoe mo se lumanai sili mo le lalolagi” ma le “faavaeina o se faiga sili ona tele o mea e tumau o le saogalemu o le lautele.” I le tausaga na sosoo ai, i Washington, D.C., e 26 malo na lagolago atu i lenei fuafuaga a Peretania ma Amerika lea taʻua o se “Tautinoga a Malo Aufaatasi.” Na taʻitaʻiina atu lea i le faia o le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi ia Oketopa 24, 1945. Ua alu ae nei lea manu feai mūmū mai le to e le gata ma lona igoa fou. I le taimi nei, e 159 malo ua auai nei i lenei faalapotopotoga, lea ua latou faamoemoe i ai, o le a faatumauina le faiga o mea faaletagata ua i ai nei o pulega faapolotiki.

A e peitai, o nei mea uma ua tuua ai i tua le faamatalaga e uiga i le faavaeina o le Malo Faa-Mesia o le Atua talu mai le 1914. O lona uiga, o tagata uma lava i luga o le lalolagi e tatau nei ona filifili i le va o le pulega a tagata. E toeitiiti ona aafia lea o le manu feai mūmū, faatasi ai ma malo uma lava a faaletagata, i se taua ma le Tupu ua faatuina a le Atua, o Iesu Keriso. O le iʻuga? “Auā o le Alii ia o alii ma le Tupu o tupu, le Tamai Mamoe [o Iesu Keriso] e manumalo ia te i latou.” Ioe, o le manu feai mūmū faatasi ai ma faiga atoa a malo faaletagata o le a ‘o atu i le faaumatiaga.’—Faaaliga 17:11, 14; vaai foi i le Tanielu 2:44.

Maeu se faamanuiaga o le a i ai pe a le taʻitaʻi seseina i tatou e le tarako ma ana manu feai e tolu! O e ua faamaonia i latou o ni tagatanuu faamaoni o le Malo o le Atua o le a faasaoina ina ia avea ma vaega o le “lalolagi foi.” O le a “soloiesea e le Atua loimata uma i o latou mata, e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga, auā ua mavae atu mea muamua.” (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4) O lea, ia e gauai i le Malo o le Atua, na o lea le malo lelei o le lalolagi. I lea, o le a mafai ai foi ona e olioli i nei faamanuiaga e faavavau.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Sa talanoaina lenei manatu i sona auiliiliga tele i le The Watchtower o Ianuari 1, ma le Ianuari 15, 1986.