Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Apokalipise—O le a Lea Mea?

Apokalipise—O le a Lea Mea?

Apokalipise—O le a Lea Mea?

“LE APOKALIPISE!” O le ā e oo mai i lou mafaufau pe a e faalogo i lena faaupuga? O se aso ea o le malaia? Ni mala? O le Taua e lll a le Lalolagi? Po o le gataaga o le lalolagi? Afai e oso ae nei vaaiga faalemafaufau, e le na o oe o le a oo ia i ia na lagona. Ua faaataina e le faasaienisi ma tala fou le lumanai o le tagata i se tulaga matautia. O le mea lea, o se mea ea e ofo ai faapea ua faafesootaia e le toatele le apokalipise ma le faaumatiaga o tagata i mala o le a tupu?

“O le Apokalipise i aso nei ua le na o se valoaga faale-Tusi Paia a e ua avea foi o se mea moni,” sa lapataia mai ia le Failautusi Sili a le UN o Javier Perez de Cueʻllar i lana uluai lauga. “Sa lei faapea muamua e tusa ai ma mea na oo i ai le fanau a tagata ona tuuina ai le tagata i se siui vaapiapi i le vao mala ma le faasaoina.” O le ā na ia faasino atu i ai? I le feagai ma faiga faaniukelea ua tupu ae mai tausinioga malolosi o mea tau i ona po nei. I le faamalosia o lana lapataiga i Malo Aufaatasi, sa ia taʻua ai faapea “e 500,000 saienitisi i le lalolagi atoa ua tuuina atu atoatoa lo latou poto ina ia sailia mea tau sili ona malolosi, ma sili foi ona fasioti tagata.”

O isi foi, ua latou iloa tulaga o i ai i aso nei. Fai mai Hans Jonas, o le polofesa ua litaea o le faafilosofia i le New School foi Social Reseach faapea, o lona mataʻu sili o se “apokalipise o le malosi ma le ma iloa o poto i matata eseese.” Ua ia faafesootai le apokalipise ma ‘le faaumatiaga, faaoonaina, faaleagaina o lenei paneta, faapea foi ma le faamataʻu mai o se faaumatiaga faafuasei i pomu atomika.’

E faapena se tagata tusitala, o Golo Mann na ia taʻua e faapea: “E le mafai ona tatou toe oo i se isi taua a le lalolagi. O taua o se upu sese lena. E tatau ona tatou faasaina le faaupuga ‘Taua e lll a le Lalolagi’ a se suia i le faapea o le apokalipise po o le mala.”—Die Zeit a Humburg, Aokuso 30, 1985. Ioe, ua iloa e tagata ua i ai nei i latou le faatausiusiuga o lona faaumatiaga. Faamata, o le a latou amataina lenei apokalipise? Peitai e tusa ai ma le Tusi Paia, ua tusia ai faapea o Ieova le Atua, Le e Ona “le Malosi uma lava”—a e le o tagata—o le a “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:17, 18) O lea, o lou malamalama po o le ā le apokalipise i le vaaiga a le Tusi Paia o le a avatu ai ia te oe se isi vaaiga ese, o se vaaiga fou ma le manino.

Po O Le Ā Moni O Ia

Ua faamatalaina le apokalipise i se tusi i tagata Tesalonia. O ina na taʻu atu ai e le aposetolo o Paulo: “Auā ua tonu i le Atua e taui atu le puapuaga i e ua faapuapuagaina, o le mapusaga faatasi ma i matou, pe a faaalia (po o le apokalipise) le Alii o Iesu mai le lagi, faatasi ma agelu o lona malosi, i le afi mumū, na te taui ma sui i e ua le iloa le Atua, ma ua le anaana i le tala lelei a lo latou Alii o Iesu Keriso; e faasalaina i latou lava i le fanoga e faavavau lava.”—2 Tesalonia 1:6-10.

O le apokalipise la, o le faaalia mai o Iesu i le vaitaimi o le “puapuaga tele.” (Mataio 24:21) E tusa ai ma le An Expository Dictionary of New Testament Words a W.E. Vine, o le upu Eleni a·po·kaʹly·psis e faasino le “Alii o Iesu Keriso pe a afio mai o Ia na te faia le faamasinoga a le Atua.” Ia isi mau foi, ua faasino e le Tusi Paia i lenei faaaliga, po o le apokalipise, o le taua o “le aso tele o le Atua e Ona le Malosi uma lava” ia Amaketo.—Faaaliga 16:14, 16; 19:11-21. *

E moni, faatatau i le apokalipise, ua tatou iloa ua tautala le Tusi Paia “o le puapuaga tele”, o le “taui ma sui”, ma “le faasalaina.” A e peitai, ua ia tautala foi i le “mapusaga” mo ē amiotonu na ogotia i puapuaga. Ua folafola mai e le Afioga a le Atua ia i tatou faapea “e toeitiiti, ona leai lea o le tagata amio leaga.” (Salamo 37:10) O lea o le apokalipise o le a na aumaia le mapusaga i le fanau a tagata mai aafiaga leaga uma. O se taimi mo le liliuina i tulaga sili ona lelei mo ē loto faamaoni—e le o se mea mo i latou e matataʻu ai.

O mea lea, na i lo o le matuā soloia o mea uma, po o le faamamateina, o le apokalipise o se vaifofo amiotonu mo faafitauli o le fanau a tagata. Pe le avea ea le manatu o le ola i se vaitaimi fou—se vaitaimi o le amiotonu, filemu, ma faalogona fisagamalie—e pei o se mea e fiafia ai oe ma lou aiga?

Peitai po ua tatou tu lata atu ea i le apokalipise a le Tusi Paia? Afai o lea, e i ai ea se auala e mafai ai ona tatou iloa le taimi tonu?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 Tagai foi i le mataupu e uiga ia Mekito, i le itulau e 21-4 o lenei mekasini.