Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā se Galuega o le a e Filifilia?

O le ā se Galuega o le a e Filifilia?

O le ā se Galuega o le a e Filifilia?

Po o oe o se talavou ma o loo e i le aʻoga? Afai o lena, ua faapena foi la ona faamanuiaina oe i auga lelei e maua e se talavou—soifua maloloina ma le tiotio ma le maelega. O lou olaga ua folasia nei i ou luma e pei o se auala e lei savalia. O le a faapefea la ona e faaaogaina lena olaga i aso o i luma?

A o e manatunatu i lou lumanai, atonu e i ai ni fesili na i ia i lou mafaufau. Pe ao ona ou alu i se univesite ma saili se tomai e avea o se fomai, se loia po o se saienitisi? Po o mafaufau i le āea o se tulaga siitia faamanuiaina tau tupe ma iloa o le a faafiafiaina ai au? Po o le a avea au o se tagata taʻutaʻua i tomai eseese i le avea o se tagata i ata tifaga po o tusiata? Po o le a avea o se talavou tuutoina mo Ieova le Atua, e ao ea ona ou filifilia le avea o se faifeau sauatoa e avea o saʻu galuega i loʻu olaga atoa, mai lea e manatua ai pea ‘Le na Faia au i ona po o loʻu taulealea’?—Failauga 12:1.

E masani lava ona faamatalaina e mekasini ma nusipepa olaga o tagata lauiloa e avea o se mea fiafia ma matagofie, a e o le a lou iloa e uiga i se olaga o se faifeau sauatoa? Pe o se mea ua leai se fiafia i ai po ua fiu ai? Po o se mea ea e faafiafiaina moni ai ma olioli ai? Sei manatunatu i ni mea na oo moni lava i olaga o i latou sa i le auaunaga sauatoa mo le tele o tausaga atonu o le a fesoasoani ia te oe e faia ai sau filifiliga.

Ai se ā Ua Latou Filifili ai le Faiva Sauatoa

A o vevela le taua i Vietnam, o le taimi lena o i ai Harry i le Univesite i Hawaii o loo aʻoga ai ina ia avea o se faiaʻoga o talatuufaasolo. Sa ia suesue foi i le Tusi Paia ma Molimau a Ieova i le taimi lava lea. I le pei lava o le toatele o tamaiti i lana vasega, sa aafia ai o ia i fouvalega masani a tamaiti aʻoga i lena taimi, sa amata ona ia tagofia vailaau faasaina, ma sa fiafia tele o ia i le L.S.D. I le tasi taeao na ala ae ai i le fale o loo mau ai a e ua fesagai nei ma se vaaiga uiga ese o fagu pia taei, muli sikaleti ma tane ma fafine ua fola solo i luga o le fola o le fale. Sa tau manatua e Harry se finauga ma leoleo e uiga i se tusi e sue ai le fale ma mulimuli ane o ni faamatau mai lē ona le fale e tulia ese o ia. Ma o le tulaga tonu lava lea na fai ai loa sana filifiliga a le o le taofi o le suesueina o le Tusi Paia, ia o le faamamaina o lona olaga. Ma o se auala poto lava na ia faia ua na filifilia le auala mulimuli.

A o faateleina le poto o Harry i le Tusi Paia, o le sini sa ia tausisi atu i ai ia alu atu i le univesite e aʻoaʻoina ai atoa ma le galuega o le fia avea ma faiaʻoga sa lei toe tosina ai o ia i na mea. Ua faamuta lana aʻoga i le kolisi, ua galue nei i se galuega faavaitaimi, sa papatisoina o ia, ma e le i pine lava ae agavaa e avea ma paeonia—o sē talai sauatoa. Sa amata ai Harry i se galuega fou, se galuega e tumu i lui atoa ma mea na oo i ai e fiafia ai.

Mai le tulaga o se paeonia faapito, sa tofia ai loa Harry ma lona faletua e avea o ni misionare i le motu matagofie “motu o papa” o Pelau i le Western Pacific ma o loo la auauna pea i ina. E faapefea la le olaga faamisionare i na motu?

Molimau Atu e Faaaoga ai Vaa

O le tele o le molimau atu i le atu Maikolonesia e faaaoga ai vaa pe savavali foi. E manatua e Harry ma lona faletua o Rene lo la uluai taimi i le molimau atu i se motu tu ese sa ō ai i se vaa. “Ma te nonofo i se fale e tu i luga o le auvai o se vai e tele ni maila le mamao e faataamilo lona tafe atu i se toga togo ma se toga vao putuputu tele e malaulau ae i luga o ō ma ulu,” sa ia manatua ai. Mai le mea e i ai lo ma fale, ma le malaga atu i le vai ma afe foi e talai i aiga o loo nonofo i luga o auvai. I le tasi afiafi, a o lei po, sa ma toe foi atu ai mai le auaunaga i le fanua ma faanatinati atu ia oo atu i le vai ina ia ma o atu i le fale. Sa faafuasei ona valaau mai Rene. Sa ou liliu atu a o i le taimi tonu lava lena na ou vaaia ai se pisi i le vai ma ou vaaia ai se pili ua sosolo atu i le vai. O se kolokotaila o le sami—o mea ola sili ona uumi i le lalolagi. A e faafetai ona ua ma taunuu i le fale ma le saogalemu. E ui lava o le taimi tonu lena ma te taeele ai, a e ina ua uma ona ma vaai i lena kolokotaila mataʻutia, ua ma manatu ai e sili pe a nonoa se maea i le pakete ma tauasu mai ai o ma vaitaele i luga o le vaa.”

Talu ai ona o le tele o fale e le mafai ona uia e taavale, po o vaa foi, o lea ua faaaluina ai e misionare le tele o itula e savavali ai i lalo o laina o toga niu ina ia oo atu i tagata faauo loto maulalo. Sa taʻua e Harry faapea: “Matou te maua pea lava tagata e fia faalogo i le upu moni. E masani lava ona faaalia e nei tagata mamao ese o latou uiga faaaloalo. Latou te feaei i se niu ma tau ma ni niu fou, tipi ese le mata i se sapelu a e avatu ia te oe e te inu ai, mai i totonu lava o le ‘atigi’ moni o le niu. E sili ona faafouina ai, susua, ma faamalieina ai.”

Ua faapefea ona tauia taumafaiga i le talaiga a misionare i Pelau? Ua i ai nei sa latou faapotopotoga e 42 Kerisiano moni. I lona faatatauga e toa 10 sa i le auaunaga atoa i le faiva i masina taitasi i le tausaga ua mavae, e 193 na auai i le Faamanatuga o le maliu o Keriso i le 1985.

Ina ua mavae le 17 tausaga i le auaunaga sauatoa, o le a se faalogona a Harry e uiga i lana filifiliga ina ia faaaoga atoa lona ola i le auaunaga ia Ieova? “Po ua ou le maua ea le upu moni a le Atua i le 17 tausaga ua mavae, se manū e maumau loʻu taimi ma loʻu olaga i taumafaiga faalelalolagi,” sa fai mai ai o ia. “E lei faapea muamua ona ou maua le filemu o le mafaufau ma le saogalemu na i lo o lea ua ou iloa talu mai tausaga na ou paeonia ma avea ai foi o se misionare, i le taimi ou te lei faaipoipo ai mo le tele o tausaga, ma mulimuli ane ma faatasi ma Rene o le na ma auauna faatasi i tausaga e valu ua mavae i le auaunaga faa-misionare.”

E Fautuaina le Auaunaga Sauatoa

Sa iloa Milton i se aʻoga maualuga i Hawaii. Sa faamalosiau nisi ia te ia ina ia faia se galuega tau tupe, a e peitai o faaaʻogaʻoga lelei a lona tuafafine ma ona uso e toalua o ē ua i ai foi i le auaunaga paeonia sauatoa, na faalaeiauina ai o ia e filifili e ulu atu foi i le faiva sauatoa. E faaopoopo i lena lona faalogo i se lauga i faamanuiaga o le auaunaga sauatoa, ma o le a aumaia e Ieova mea tatou e mananao ai i le itu faaletino pe a tatou faatuatua ia te ia ma faamuamua o ia i o tatou olaga. Fai mai Milton: “O lenei mea ua uunaia ai au e filifili le faiva sauatoa e avea o se galuega i loʻu olaga. O lea la, na i lo o le faaumaina o le aʻoga maualuga, sa papatisoina au ma ulu atu loa i le auaunaga sauatoa.”

Ina ua amata ona paeonia o Milton, e itiiti ifo i le sefulu paeonia i le faapotopotoga. O le ā na ia faia i lena mea? “Sa ou valaaulia uso talavou matou te galulue i le auaunaga i le fanua,” sa fai mai ai o ia. “Ma o le iuga mulimuli ane, o le toatele o i latou nei sa auai ma au i le auaunaga sauatoa.

“O le tane a loʻu tuafafine sa avea o se toeaina ma o se paeonia foi,” sa faaauau mai ai Milton. “Ma te auai i le faapotopotoga lava ae tasi ma ma te galulue faatasi e faalototele i isi ina ia paeonia. Sa ma filifli o le a ou faalaeiauina le au talavou, a e o le a ia faalaeiau i fafine nofo aiga. Ina ua mavae ni nai masina, sa i ai le toa 25 faifeau sauatoa i le faapotopotoga. Ina ua oo mai le ovasia matagaluega, sa ia valaaulia le toa sefulu o i latou nei e talosaga mo le paeonia faapito ma see atu loa i isi faapotopotoga tau lata ane. Sa matou toe talanoaina loa foi se sini o le toe sailia o nisi foi paeonia se toa sefulu e faatumuina avanoa o paeonia ia ua o ese atu i isi faapotopotoga. I le isi asiasiga a le ovasia matagaluega ua toa 15 isi e sili atu ua toe aapa atu foi mo le auaunaga sauatoa. Ua 30 nei la a matou paeonia. Sa toe valaaulia foi e le ovasia matagaluega le isi toa sefulu e ō atu foi i isi faapotopotoga. Ia ona matou toe taumafai foi lea ia maua ni sui o i o latou na. A o lei oo mai le asiasiga a le ovasia matagaluega, e toa 20 foi ua talosaga mo le auaunaga faapaeonia!”

Ua pipisi atu nei le agaga paeonia i le au talavou. I le taimi ua latou oo atu ai i aʻoga maualuga, ua mautinoa le toatele o i latou ua faataatia le auaunaga sauatoa o so latou sini. I le 13 tausaga na filifili ai e se tasi tuafafine le auaunaga paeonia. Sa fai mai o ia: “E foliga o le mea lelei lea e ao ona faia.” O ia ma isi talavou i le faapotopotoga e lei tuuina atu se mafaufau mamafa i se isi lava mea. Sa fuafuaina molimau atu a vaega pe a tuua le aoga, ma sa lei pine a e 60 foi isi talavou mai aʻoga eseese e tolu sa latou lagolagoina lenei gaoioiga faatasi ai ma paeonia. I vaitaimi o le tau mafanafana, o se mea e matua faalototeleina ai le vaaia o le toatele e tusa ma le 130 o faatasitasi mo le molimau atu a vaega!

Paeonia sa Taʻitaʻiina atu ai i ni Faaeaga Sili

“I le 1974,” sa toe manatua ai e Milton, “sa valaauina ai au e talia le galuega faamisionare na tofia ai au i se atunuu e 4,000 maila [6,400 km] mai loʻu aiga—i le motu o Pelau i le Atu Maikolonesia.” O se tasi o lui sa umi se taimi o tau faamasani i ai o le savali lea i ni mea mamao i le vao matua lanulauava o le teropika ma le malaga i vaa.

I se tasi aso vevela, ma le susu i le afu ina ua uma ona savalia mo le tele ni itula auala vaiti pefua, “sa matou matuā vaivai lava ina ua matou taunuu atu i le fale o se tasi aiga fiafia. Sa auina atu loa e le tinā lana tama i le vaitafe. Na foi mai le tama ma se meleni lapoa sa faamalulu i le vai mo matou. Sa matou aina e sili atu i le afa o le meleni, ma maeu se faafouina na matou maua mai ai!”

Ina ua mavae se tausaga o lona tofiga o se misionare sa faanaunau Milton e vaaia ua faataunuuina ni sini se tolu i Pelau, muamua ia tauaveina lava e uso o le atunuu lava latou tiute tauave i totonu o le faapotopotoga, ma ia ulu le au talavou i le auaunaga sauatoa, ma ia fausia se Maota o le Malo a le faapotopotoga lava ia. Ua fai mai nei o ia: “Ina ua mavae loʻu sefulu tausaga i inei, ua talia ua tatalo mo le taumafaiga ia faataunuuina na sini e tolu.”

Po ua lagona e Milton ua ia faia le filifiliga sao i lena 14 tausaga ua tuanai ina ua ia ulu atu i le auaunaga sauatoa o se galuega i lona olaga? “E tasi le mea ua ou aʻoaʻoina mai nei tausaga uma a o ou galue i le auaunaga sauatoa o lenei: Afai tatou te nofo sauni ma le loto malie, o le a faaaogaina i tatou e Ieova i le taimi tonu,” sa ia tali mai ai. “Aua neʻi o tatou fiu, pe solomuli a e ia faaauau pea ona ofoina atu i tatou ma le loto malie i lana auaunaga. O le a le mafai ona e lafoaia le tausisia pea o le galuega o le auauna atu ia Ieova e avea o se faifeau sauatoa i le faiva.”

O le a Faapefea Ona E Faaaoga lou Ola?

Talavou e, o le a faapefea ona faaaoga lou lumanai? Pe mo oe pe atoa mo Ieova? (Roma 14:8) Ia manatunatu nei ma tatalo mo le sini o le auaunaga sauatoa i lou talavou. Faaaʻoaʻo ia Iesu i le tuuina atu atoa o lou ola mo le faia o le “finagalo o le Atua.” (1 Peteru 4:2) O le a faamaonia lava o se puipuiga mai tauvaga e faamanuiaina ai a le lalolagi, i galuega, ma aumea. Fetuutuunai ou tulaga ma faataatia se aso patino mo lou sini e ulu atu ai i le auaunaga sauatoa. Galue agai i ai. Tatalo mo le fesoasoani a Ieova ina ia e maua.—Efeso 6:18.

O lou filifilia o le paeonia e avea o se galuega e mafai ona taʻitaʻiina atu ai oe i le tele o faaeaga sili i le auaunaga atonu e te lei faatalitalia. O le a faatumuina lou olaga i le fiafia, le saogalemu, ma le alofa. O le a avea o se mea e olioli, fiafia ma faamalieina ai. Ae sili i mea uma lava o le a avea o se olaga e fiafia i ai Ieova.—Faataoto 27:11.