Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faamaoni o Iopu—Ai se ā Ua Tulaga Ese Ai?

Faamaoni o Iopu—Ai se ā Ua Tulaga Ese Ai?

Faamaoni o Iopu—Ai se ā Ua Tulaga Ese Ai?

“Seia oo lava i loʻu oti ou te le faateaina lava laʻu amio sao!”—IOPU 27:5.

1. O ai Iopu, ma e faapefea ona tatou iloa o ia o se tagata moni?

O IOPU o se tagata tulaga ese i talafaasolopito. Sa le gata o se tagata mauoa i le itu faaletino a e sa faaaloalogia foi o se faamasino ma o se taʻitaʻi agaalofa. Fai mai le Tusi Paia “sa sili foi lenei tagata i tagata uma lava i Sasae.” (Iopu 1:3; 29:12-25) Sa matauina o ia faatasi ma Noa ma Tanielu, o se tagata amiotonu. (Esekielu 14:14, 20) Ua faatulaga foi e le Tusi Paia Iopu o se faaaʻoaʻoga mo Kerisiano e ao ona mulimuli ai, o lea ua faailoa ai o ia o se tagata moni o talatuufaasolo.—Iakopo 5:11.

2. E faapefea ona tatou iloa po o anafea na oo ai Iopu i tofotofoga mai ia Satani?

Sa mau Iopu i le nuu o Usa, lea ua taʻua nei o Arapi. E ui lava e le o se tagata Isaraelu, a e o Iopu o se tagata tapuaʻi ia Ieova, o le mea lena na tataʻi atu ai e Ieova le manatu o Satani i ai. Fai mai le fetalaiga a le Atua “ua leai se tasi e tusa ma ia i le lalolagi, o le tagata ua sao lana amio ma le amiotonu,” ua faaalia ai sa leai lava se isi auauna tulaga ese a le Atua na ola i lena vaitaimi. (Iopu 1:8) O lea, o le tofotofoina o Iopu e Satani atonu na faia a o faapologaina ona tausoga e valavala o latou tupuaga—o tagata Isaraelu i Aikupito—atonu po o se vaitaimi i tausaga mulimuli ane ina ua mavae le oti o le tasi foi tagata faamaoni tulaga ese o Iosefa i le 1657 T.L.M. ma a o lei oo atu foi Mose i ona ala faamaoni.

3. O ai na tusia le tusi a Iopu, ma ai se a na mafai ai ona ia maua faamatalaga?

3 E foliga mai o Mose na tusia le tusi o Iopu. A e pe na faapefea ona ia iloa e uiga i le tofotofoga o Iopu? Ia, ina ua uma ona faamalosia Mose e tuua Aikupito i le 1553 T.L.M. sa nofo o ia i Mitiana, e le mamao ma Usa. (Esoto 2:15-25; Galuega 7:23-30) O le taimi lena, na ola ia Iopu i le tau faaiuiuga o le 140 tausaga o lona olaga, le vaitaimi tonu lava lena na faamanuia ai e Ieova Iopu. (Iopu 42:16) Mulimuli ane, ina ua latalata atu tagata Isaraelu i Usa i le iuga o la latou malaga i le vao. Atonu pe sa faalogo ai Mose e uiga i tausaga mulimuli o le olaga o Iopu ma lona oti.

Sa Itiiti le Iloa o Iopu

4. (a) O le a le pogai moni o le iloa e Iopu e uiga ia Ieova, ma ai se a e mautinoa ai o ia e fesootai ma e tupuga mai ia Aperaamo ma Isaako? (e) Na faapefea ona avea Iopu o se tagata lauiloa i le faamaoni?

4 Ina ua tofotofoina Iopu, sa itiiti pe gata mai le iloa e Iopu e uiga i le Atua ma ana fuafuaga, talu ai sa lei i ai ni vaega na tusia faamaumauina o le Tusi Paia. Ae peitai, atonu sa faalogo Iopu i auala na feutagai ai Ieova ma Aperaamo, Isaako, ma Iosefa. Ona o lenei mea o Iopu e mautinoa lava e tupuga mai i le uso o Aperaamo o Nakori, e ala i le ulumatua a Nakori o Usa. E le gata i lea, o le uso o Usa o Petueli le tamā o le avā a Isaako o Repeka ma le tamā o le tamā o Iosefa. (Kenese 22:20-23) Sa lei faaletonu Iopu i lona faatāuaina o se iloa ua ia te ia e uiga i fesootaiga a Ieova ma Aperaamo ma e tupuga mai ia te ia, ma ua ia naunau ai ia faafiafia Ieova. O le mea lea, na avea ai Iopu o se tagata e tulaga ese lona faamaoni, e le ponā ma na tuutoina atu atoatoa ia Ieova.

5. O le a tonu lava le mea ua matilatila ai le faamaoni o Iopu?

5 E lei leva lava se taimi talu ona maliu Iosefa i Aikupito, a e avea loa le faamaoni o Iopu o se mataupu o le finauga i le va o Ieova le Atua ma Satani i le lagi le vaaia. Peitai e lei iloa e Iopu lenei finauga lea sa faaautu i lona faamaoni. Ma le mea moni lava, o lona le iloa pe ai se ua ia pagatia ai, na avea ai lona faamaoni le maluelue o se mea tulaga ese. A e ina ia aoga mo auauna uma a Ieova mulimuli ane, o lea, na tuuina atu ai e Ieova ia Mose na te faamaumauina auiliiliga o le finauga e uiga i le faamaoni o Iopu.

O le Finauga i le Faamaoni O Iopu

6. (a) Na faapefea i se faatasiga na faia i le lagi ona faaalia le i ai o se finauga i le va o le Atua ma Satani? (e) O anafea le amataga o le finauga, ma o le a na aofia ai?

6 O le tusi o Iopu ua na aveesea le ufiufi o le le vaaia, ma ua aumaia ia i tatou se vaaiga o se faatasiga a agelu sa faia i luma o Ieova le Atua i le lagi. O i ina sa faamanatu atu ai e Ieova ia Satani, o le a na i ai foi i lea faatasiga, faapea “auā ua leai se tasi e tusa ma [Iopu] i le lalolagi, o le tagata ua sao lana amio ma le amiotonu, ua ua mataʻu i le Atua, ma ʻaloʻalo ese i mea leaga.” (Iopu 8:1) E manino lava ua i ai se finauga e aafia ai le faamaoni o Iopu. A e le o se mea fou. Sa faia le finauga lenei ina ua faaliliuina ese e Satani Atamu ma Eva mai le Atua, ma na ia faatupuina i lona faapea atu: ‘Ia e tuu mai ia te au e avanoa, ma e mafai lava ona ou faaliliueseina so o se tasi mai le auauna atu ia e oe.’—Kenese 3:1-6.

7. O a manatu na tapa mai e Satani, e uiga i le pogai o le faamaoni o Iopu ma na faapefea ona luʻia e le Tiapolo le Atua?

7 O lenei, a o faia lenei faatasiga mamalu i le lagi, sa tapa ni manatu mai ia Satani e faailoaina le pogai o le faamaoni o Iopu. Ua faapea mai o ia: “Ua mataʻu fua ea Iopu i le Atua? Ua e le siosiomia ea i le aupa o ia, ma lona fale, atoa ma ana mea uma i itu uma? . . . A e peitai ia e aapa atu lou aao, ma e tago atu i ana mea uma,” sa luʻi atu ai e Satani Ieova, “pe na te le faifai ai ea ia te oe i ou lava luma.”—Iopu 1:9-11.

8. (a) O le a le tali a Ieova i le luʻi a Satani? (e) O a ta mataʻutia na tuuina atu e Satani ia Iopu?

Sa talia e Ieova le luʻi a Satani. Sa ia faatuatua atoa i le faamaoni o Iopu, i lona tali atu ia Satani: “Faauta! ua i lou lima ana mea uma, atu o ia lava aua e te faaoo i ai lou lima!” (Iopu 1:12) Sa faavave loa ona osofai atu Satani ia Iopu. Sa feosofi mai tagata Seepa ma faoa povi poa e 1,000 ma asini fafine e 500, ua fasiotia uma lava ē na i ai a e sao ai na o le toatasi. Ona sosoo ai lea ma le auina mai e Satani o le afi mai le lagi ua susunu ai le 7,000 mamoe ma auauna a Iopu sa i ai, a e vaganana ai na o le toatasi. Ona toe auina mai foi lea e Satani ʻau e tolu a Kaletaia ua faoa foi kamela e 3,000 a Iopu atoa ma auauna a e sao ai na o le toatasi. Mulimuli ane i ona faatotō mai lea e Satani o matagi tetele ma ua paū ai le fale i luga o le fanau e toasefulu a Iopu a o ʻaai ma feinu ma ua fasiotia ai i latou. Mulimuli ane, o i latou na faasaoina, sa latou lipotia faavave ia Iopu nei mala mataʻutia ua tutupu.—Iopu 1:13-19.

9. O le a le mea na matua faigata ai ona onosaia mala o Iopu, peitai o le a le tali a Iopu ia i latou?

9 Paga ni mala! Ana sei iloa foi e Iopu po o ai e mafua ai, o se mea faigata lava ona tauaveina. A e peitai na te lei iloa. Sa ia lei iloa o ia o le autu o se finauga i le lagi ma ua faaaogaina o ia e Ieova e faataʻitaʻi ai faapea e i ai tagata o le a taofi mau pea i lo latou faamaoni e ui lava i mafatiaga le tonu e mafai ona aumai e Satani i o latou luga. E ui na sa mafatia i le faanoanoa ma oo ai ina manatu faapea atonu o le Atua ua pogai ai nei tiga, sa faapea ane Iopu: “Na foaiina mai e Ieova, ua aveeseina foi e Ieova, ia faamanuina le suafa o Ieova.” Ioe, “ua le agasala Iopu i na mea uma, ua na le taʻuvaleaina foi le Atua.”—Iopu 1:20-22.

10. (a) O le a le isi faatagaga e uiga ia Iopu na talosagaina e Satani, ma ai se a na finagalo ai Ieova e tuuina atu le faatagaga? (e) O a iuga o tulaga faigata na oo ia Iopu ia na taʻu faatauvaaina ai o ia?

10 Maeu se faalumaina mo Satani, i se isi foi faatasiga a agelu, ina ia toe faamanatu atu e Ieova e uiga i a Iopu: “Ua taofi mau pea foi e ia i lana amiotonu”! A e lei fiu ai Satani. Ua ia luʻia nei Ieova faapea afai e toe tuu atu se avanoa ia te ia e osofaia ai Iopu i le tino, o le a faifai ai Iopu i le Atua. I le faatuatuaina o le faamaoni o Iopu e ui lava ina oo atu i se tulaga sili o tofotofoga, sa faatagaina loa e Ieova, a e na ia lapataia Satani ia tau lava o le ola o Iopu aua nei e tago atu i ai. O lea na ‘taia ai Iopu e Satani i se maʻi papala e alu aʻe i ona alofivae, e gata ifo i lona tumuai.’ (Iopu 2:1-8) Ua vaivai Iopu ona o lenei tulaga mataga ua oo i ai o lea ua sosola ese ai ona aiga ma uo ona o le mamā, a o ē sa latou masani ua tauemu ma faifai ia te ia.—Iopu 12:4; 17:6; 19:13-19; 30:1, 10-12.

11. O le a le isi ta sa tatau ona onosaia e Iopu, ma o le a le mea na tulaga ese ai lona tausisi i le faamaoni i ona puapuaga?

11 Ona i ai foi lea o le isi ta! Ua vaivai le faatuatua o le avā a Iopu. Ua ia fai atu ia Iopu: “Ua taofi mau pea ea i lau amiotonu? Ina faifai ia e oe o le Atua, ma e oti ai.” Ona fai atu lea o ia i lana avā: “Ua e tautala mai e pei ona tautala mai o se tasi o le vao fafine vālea; ua tatou talia ea ma mea lelei mai le Atua, a e tatou te le talia ea ma mea leaga?” E pei ona fai mai le faamatalaga, “Ua le agasala Iopu i nei mea uma i ona laugutu.” (Iopu 2:9, 10) Ma afai e te manatua faapea o loo lilo ia Iopu le mafuaaga o ona tiga, maeu le moni o le tulaga ese o lona faamaoni!

Se Isi Ituaiga Osofaiga

12. (a) O ai tagata ia na o mai e faamafanafana ia Iopu? (e) Na faapefea ona faaaogaina e Satani nei tagata e tofotofoina atili ai Iopu?

12 A e peitai e lei uma lava faiga a Satani. Sa ia faatutuina mai ni tagata se toatolu atonu e i ai se poto, pe latou te iloa tino foi Iopu, pe sa faalogo foi i lona talaaga faapea “sa sili lenei tagata i tagata uma lava i Sasae.” O le mea moni sa taʻua i latou o tagata e matutua ia Iopu. (Iopu 1:3; 15:10; 32:6) O le toalua o i latou e valavala aiga. O Elifasa le Timanu o se e tupu mai ia Aperaamo e ala ia Temana, o le atalii o le atalii o Esau, ma Pilitati le Sua o se na tupuga mai i le atalii o Aperaamo o Sua. (Iopu 2:11; Kenese 36:15, 25:2) O Sofara e le mautinoa lona tupuga. Ua faatagā ō mai le toatolu lenei e faamafanafana ia Iopu, a e o le mea moni ua faaaoga i latou e Satani i se taumafaiga ina ia faavaivaia ai le faamaoni o Iopu. E pei lava o tagata suesue vale faapolotiki e foliga mai o ni uo a e ua taumafai e faavaivaia le faamaoni o pagota ma taumafai ia liua i latou faasaga i o latou malo, sa manatu Satani o le a mafai e ana “tagata faamafanafana” ona liliu Iopu faasaga i le Atua.—Iopu 16:2, 3.

13. (a) O a mea na faia e i latou na asiasi atu ia Iopu ina ua latou taunuu atu? (e) Ina ua amata tautalaga, o le a le auala na faia ai?

13 Ina ua latou taunuu, sa faaaluina e nei tagata asiasi e toatolu ao e fitu ma po e fitu e mataʻia ai tiga matuitui ma le faalumaina silisili o Iopu. (Iopu 2:12, 13) O Elifasa o le tagata ua matua ma mulimuli ane sa avea loa o ia ma taʻitaʻi, i lona fai atu o ni upu sa ia faataatia se manatu ma le mataupu autu na avea ma felafolafoaiga e soo faatolu lona taamilosaga. O le lauga a Elifasa, atoa ma lauga ana uo na mulimuli mai, sa avea o ni faifaiga mataʻutia. Pe a uma ona tautala taitoatasi mai e na faifai ia te ia, ona tali atu lea o Iopu e faamaonia le sese o a latou finauga. E lei tautala Sofara i le felafolafoaiga i le taamilosaga lona tolu, sa ia iloa lelei lava e leai se isi upu e mafai ona ia toe fai atu ai. O lea la, e na o le lua lauga a Sofara, a o Elifasa ma Pilitati e taʻi tolu a la lauga na fai atu ia Iopu.

14. O a ituaiga o finauga na faaaoga e le toatolu lenei faasaga ia Iopu, ma na faapefea ona faaaoga e Satani na lava auala faasaga ia Iesu?

14 O lauga a Elifasa e uumi, ma o ana upu e foliga mai e malū. O upu a Pilitati e matuā matuitui, ma e sili atu ai foi upu a Sofara. O a latou upu i le finauga e foliga mai e malū a e ivia ua fuafuaina e faataunuuina ai le fuafuaga a Satani e gausia le faamaoni o Iopu. Latou te faatutu mai pea ni mea moni, a e o le fuafuaga ma lona faatatauga e sese. Sa faaaoga e Satani lea lava fuafuaga faasaga ia Iesu. I lona sii mai o se mau mai i le Tusi Paia o loo faapea mai e puipui e agelu a le Atua ana auauna mai faalavelave, sa valaaulia ai e Satani Iesu ina ia faamaonia o ia o le Alo o le Atua i lona oso ifo lea i lalo mai le tumutumu o le malumalu. (Mataio 4:5-7; Salamo 91:11, 12) Sa faapena foi ona fesagai Iopu ma na faiga faa-Satani mo se taimi umi.

15. O le a na finau atu ai Elifasa o le mafuaaga o puapuaga o Iopu?

15 I lana lauga amata, sa finau atu Elifasa o puapuaga o Iopu o le taui mai le Atua o ana agasala. “O ai ea ua fano fua a e le sala?” ua fesili atu ai Elifasa. “O laʻu vaai lea, o e ua suatia le agasala, ma luluina le amioleaga, latou e selesele mai ai lava.” (Iopu 4:7, 8) Ua ia faaauau pea’ sa tuuaia e Elifasa le Atua faapea na te le faamoemoeina ana auauna. “Ua le faalagolago o ia i ana auauna,” ua fai mai ai Elifasa, “ua ia taʻuvaleaina ana [agelu]. E atili ai ona faapea i e o nonofo i fale omea.”—Iopu 4:18, 19.

16. Na faapefea ona mulimuli atu Pilitati i tuuaiga a Elifasa?

16 Sa faaauau e Pilitati le osofaiga. “Afai ua e lelei ma e amio saʻo, e maleifua mai lava nei o ia ona o oe, e faasaogalemu foi e ia le fale e fai ai lau amiotonu.” Sa matauina e Pilitati faapea o le kome ma le utuutu e mamate pe a leai se vai ma faaiu atu ma le faamaoni “e faapea lava ala o i latou uma o e faagalogalo i le Atua.” A e paga sona sese ona ua ia faatatauina lenei faataʻitaʻiga ia Iopu ma i lona faaopoopo mai, “E faaumatia foi le faamoemoe o le tagata faalemataʻu”!—Iopu 8:6, 11-13.

17. O a faamatalaga malolosi na faia e Sofara?

17 E sili ona malolosi faamatalaga a Sofara ‘O ana sei fetalai mai le Atua ma taʻu mai ia te oe le mea o ia finagalo i ai!’ ua ia fai mai ai i le faaiuga. ‘Ua silafia e le Atua le mea na e faia. Ua taui mai e ia e sili atu na i lo o le mea e tatau ona e maua. Lafoaia au agasala ma tuuese au amioleaga, ona e maua lea o le saogalemu ma uo e tele.’—Iopu 11:4-6, 14-20.

18. I le taamilosaga lona lua o le felafolafoaiga, na faapefea ona faaauau e le toatolu lenei a latou osofaiga ia Iopu?

18 I le taamilosaga lona lua o le felafolafoaiga, sa faaauau pea ona faaleaga e Elifasa le faamaoni o Iopu. ‘Ioe, e oo lava i agelu e le o faatuatuaina e le Atua, e faapefea ona ia faatuatuaina se tagata e pei o oe! Ua puapuagatia i aso uma le tagata amioleaga.’ (Iopu 15:14-16, 20) Sa ita Pilitati i le tumau pea ona teena e Iopu o a latou finauga, ma i le iuga na faapea atu; ‘E tineia lava lou malamalama. E le toe manatua foi oe e le lalolagi. E faapena foi ē ua leiloa le Atua.’ (Iopu 18:5, 12, 13, 17-21) Ina ua toe manatua e Sofara le manuia sa uluai i ai ia Iopu, ua fesili atu: ‘E te le iloa ea e puupuu le manuia o le tagata amio leaga, o le olioli foi o le tagata liliu ese e mo na o sina taimi? E faaalia e le lagi agasala a le tagata amio leaga.—Iopu 20:4, 5, 26-29.

19. (a) E tusa ai ma upu e Elifasa, o le a le aoga i le Atua o le faamaoni o le tagata? (e) Na faapefea ona faaiu e Pilitati upu osofai ia Iopu?

19 I le amataga o le taamilosaga lona tolu o le felafolafoaiga, ua fesili atu ai Elifasa: ‘E aoga ea le tagata i le Atua? Tusa lava pe e le ponā, pe maua ai ea e le Atua se aoga? Foi atu i le Atua,’ ua fai atu ai o ia, ‘ma faasaʻosaʻoina ou ala. Ona toe faafoisia mai lea o oe.’ (Iopu 22:2, 3, 21-23) Ona faauma ai lea e Pilitati ana faaupuga tautuuai. ‘O ai i le lalolagi lenei e gugutu mai o ia e leai sana agasala?’ ua fesili atu ai o ia. ‘E mamalu tele le Atua e oo lava i le masina ma fetu o mea noa ia te ia. E le sili ai ea ona faapena le tagata, ua se ilo lava ia i lana silafaga!’—Iopu 25:2-6.

Laveaiga o Iopu ma le Faasaʻoga

20. (a) Na faapefea ona tali atu Iopu i le finauga faapea o mafatiaga o le taui mai le Atua mo agasala? (e) O le a le mautinoa o Iopu, ma ua faapefea ona tatou iloa e taua i le Atua le faamaoni o Iopu?

20 E ui lava i ona mafatiaga leaga, sa lei gauai atu Iopu i upu a ona faamafanafana pepelo. Afai o mafatiaga o le taui lea mai le Atua mo agasala, “se a le mea ua ola mai ai o e amio leaga, a ua oo ina toeaina, ma faateleina lava o latou oloa?” (Faataoto 21:7-13) Ma e tusa ai ma upu a e na tuuaia Iopu, e taua ia Ieova ē e tausisi i le faamaoni o e latou te avatu se tali i le luʻi a Satani faapea na te mafai ona faaliliu ese so o se tasi mai le auauna atu i le Atua. (Faataoto 27:11; Salamo 41:12) E faamaualuga lava Iopu ia i lona faamaoni, i lona faapea mai: “Seia oo lava i loʻu oti ou te le faateaina lava laʻu amio saʻo!” (Iopu 27:5) E leai, na te lei faia lava se mea ua tatau ai ona oo ia puapuaga ia te ia se manū e paū ai.

21. O le a na fai atu ai Eliu i faamafanafana pepelo o Iopu, ma o lea na manaomia ona faasaʻoina na ia avatu ia Iopu?

21 Ua teuloto uma e le talavou o Eliu upu uma o lenei felafolafoaiga umi. Ua tautala atu nei o ia, e taʻu atu i faamafanafana pepelo a Iopu faapea e leai se upu na latou tautala ai e faamaonia ai e agasala Iopu. (Iopu 32:11, 12) Ona liliu atu lea ia Iopu,ua faapea atu Eliu: “Ua e fetalai mai lava o loo ou faalogologo atu, ua ou lagona atu foi upu o lau fetalaiga, ua faapea mai, ‘Ua mamā aʻu; ua aunoa ma le solitulafono; ua sao aʻu, e leai foi saʻu agasala. Faauta! Ua ia saili mea e toasa mai ia ia te aʻu,’ . . . Ua e le amiotonu i lenei mea.” (Iopu 33:8-13; 6:29; 13:24, 27; 19:6-8) Ioe, ua faaalia ua manatu tele Iopu ia viia o ia. Peitai na te lei taʻuvaleaina lava le Atua pe le iloa lona faamoemoe o le a faia lava e le Atua le mea tonu.

22. (a) Ina ua uma ona faalogologo atu ia Ieova, o le a le tali a Iopu? (e) O le a na manaomia e Ieova mai faamafanafana pepelo e toatolu a Iopu, ma o le a le iuga mulimuli o Iopu?

22 A o faaiu e Eliu ana upu, a e amata loa ona agi mai se matagi malosi ma ua fetalai mai Ieova ai Iopu i totonu o le afā: “O ai ea lenei ua na faapouliuligia laʻu pule i upu e le o i ai le poto? Ina fusi ia lou sulugatiti . . . ou te fesili atu foi ia te, ina ae faailoa maia ia te aʻu.” Ina ua uma ona faalogologo atu Iopu ia Ieova, ona iloa ai lea e Iopu sa ia tautala faavalea ma le leai o se poto, ma ua salamō i le “efuefu ma le lefulefu.” Ona aʻoaʻi atu lea o Ieova ia Elifasa ma ana uo e toalua, ma faatonu Iopu ina ia faalaʻa mo i latou. O lea ua toe faafoisia nei Iopu, ua faamanuiaina o ia i atalii e toafitu ma afafine lalelei e toatolu ma ua faaluaina mea ua ia maua na i lo mea na i ai muamua ia te ia. E 140 tausaga na ola ai Iopu, ona oti ai lea o ia ina “ua toeaina ma tuutului lona ola.”—Iopu 38:1-4; 42:1-17.

23. E ao faapefea ona aafia i tatou i le faamaoni o Iopu?

23 E moni lava o Iopu o se tagata taʻutaʻua ona o lona faamaoni! Sa na lei iloa sa faaaogaina o ia e fai ma taulaiga o le luʻi a Satani. Sa sili ona faamamafaina i lenei mea o lona faamaoni auā e ui lava sa ia talitonu faapea o ona mafatiaga uma e mai le Atua, sa ia lei lafoai pe faifai i le Atua. Maeu se lesona mo i tatou, talu ai ua tatou iloa le pogai o le tofotofoina o lo tatou faamaoni! O lea mea moni e ao ona uunaia i tatou e faataʻitaʻi i le faaaʻogaʻoga a Iopu ma agai i luma i le galuega a Ieova e tusa lava po o a mea e aumaia e le Fili o le Atua ia i tatou.

E Mafai Ona E Talia?

□ O a mea moni na tulaga ese ai le faamaoni o Iopu?

□ O ai na asiasi atu ia Iopu, ma o le a na faamoemoe i ai Satani e mafai ona latou faia?

□ O a tali na faia e Iopu, ma na faapefea ona faasaoina o ia?

□ O le a le iuga, ma e ao faapefea ona aafia ai i tatou?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Na auina atu e Satani “faamafanafana” e toatolu ina ia faaliliu ese ai Iopu faasaga i le Atua.