Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ina Fai atu Foi ia o Lē Faalogo, ‘Ina Sau ia’”

“Ina Fai atu Foi ia o Lē Faalogo, ‘Ina Sau ia’”

“Ina Fai atu Foi ia o Lē Faalogo, ‘Ina Sau ia’”

I le tausaga o loo sau, i le sili atu i le 200 atunuu i le lalolagi aoao, o le a faalautele atu ai e Molimau a Ieova i latou lava i le ōgatasi ai ma la latou mau o le tausaga 1991: “INA FAI ATU FOI IA O LĒ FAALOGO, ‘INA SAU IA.’”

“Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoanofotane, ‘Ina sau ia; ina fai atu foi ia o lē faalogo, ‘Ina sau ia’; o lē fia inu, ina sau ia, atoa ma lē manao i ai, ina ave fua ia le vai o le ola.”—FAAALIGA 22:17, LF.

1. I le ā le “vai” ua valaaulia i tatou ina ia ‘ō mai’ i ai?

UA valaauina oe ina ia e “sau.” Sau mo le ā? Ioe, sau ina ia faamalieina lou galala i le vai. Ua lē o se vai lenei e masani ai ae o le vai faapea lea na fetalai i ai Iesu Keriso ina o ia fetalai atu i se fafine Samaria i le vaieli: “A o sē inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu ia e faavavau; a o le vai ou te avatu ia te ia, e avea i totonu ia te ia o le vaipuna, e puna i luga i le ola e faavavau.” (Ioane 4:14) E mai fea na aumai ai e Iesu lenei “vai”?

2. O le ā le puna o le “vai,” ma i le na o le ā lava le mea e uma ona tupu ona faatoʻā amata lea ona tafe mai lenei vai?

2 Na faaeaina le aposetolo o Ioane e iloa i se vaaiga le puna na aumai ai lenei “vai,” e pei ona sa ia matauina i le Faaaliga 22:1, LF: “Ona faaali mai lea e ia ia te au le vaitafe manino o le vai o le ola, e manino e pei o le maa tioata, ua tafe ifo mai le nofoālii o le Atua ma le Tamai Mamoe.” Ioe, e leai lava se isi puna o lenei vaitafe manino e pei o se maatioata, faatasi ma elemeni e aumaia ai le ola na i lo o le Foai Ola, o Ieova lava ia, o lē ua ia faaavanoa maia e ala i le Tamai mamoe, o Iesu Keriso. (Faatusatusa Faaaliga 21:6.) Talu ai o “le nofoālii o le Atua ma le Tamai Mamoe” o loo taʻua ai, atonu la ai ina ua uma ona faavaeina le Malo faa-Mesia i le 1914, o lona uiga, ina ua mavae le amataga o le aso o le Alii, na faapea ona amata ai ona tafe mai le vai o le ola.—Faaaliga 1:10.

3, 4. O le ā ua fai ma sui o le “vai,” ma mo ai ua faaavanoa atu i ai?

3 O le ā ua faaatagia e lenei vai o le ola? Ua ia faaatagia le sauniuniga a le Atua mo le toe faafoisia o le ola lelei atoatoa faaletagata, le ola e faavavau i le lelei atoatoa i luga o le lalolagi ua faaliliuina i se parataiso. O le vai o le ola ua fai ma sui o sauniuniga uma mo le ola e ala ia Iesu Keriso. Pe ua maua nei mea uma i le taimi nei? E leai, e lē o mea uma, auā e tatau ona muai aveesea e le Atua lenei faiga leaga o mea faatasi ai ma lona pule lē vaaia, o Satani le Tiapolo. Ae mafai lava i le taimi nei ona tatou faaaogā mea ua maua i lenei “vai” e ala i le faalogologo ma usiusitai i le tala lelei o le Malo ma faatatau o tatou olaga i mea ua iai.—Ioane 3:16; Roma 12:2.

4 O lea, ina ua uma ona faaali atu ia Ioane le ‘vaitafe o le ola,’ ona fetalai atu lea o Iesu ia Ioane e uiga i Lana fuafuaga i le auina atu o Lana agelu faatasi ma le vaaiga. Ona faalogo lea o Ioane i le faalauiloaga: “Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoanofotane, ‘Ina sau ia’; ina fai atu foi ia o lē faalogo, ‘⁠Ina sau ia’; o lē fia inu, ina sau ia, atoa ma lē manao i ai, ina ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17, LF) O lea, ua faalautele atu ai e auauna a le Atua le valaaulia i ē o galala i le fia feinu ina ia amata ona feinu i sauniuniga a le Atua mo le mauaina o le ola e faavavau i luga o le lalolagi e ala i le Tamai mamoe a le Atua.—Ioane 1:29.

Ua Mapuna aʻe le Manaoga mo Vai o le Ola

5. Na faapefea ona oo ina manaomia e le fanau a tagata lenei sauniuniga tauatua?

5 E faanoanoa lava, ona sa leʻi pipii mau atu uluai mātua o le aiga faaletagata i le ala o le ola lena semanū e avatu ai i a la fanau le avanoa e olioli ai e faavavau i le ola lelei atoatoa faaletagata i se aiga parataiso. O le ola e faavavau mo le fanau a tagata sa manaomia ai le tatau ia Atamu ona faia se filifiliga poto o le auauna ma le usiusitai i Lē na Foafoaina o ia. I lalo o le taaʻiga a se meafaiola agaga fouvale, na amata ai ona faia e Eva se gaoioiga lena na iʻu ai i le oti mo le fanau a tagata, ma o Atamu, lana tane lelei atoatoa, na filifili e aufaatasi atu ma ia i lena auala e aumai ai le oti. O lea, i le avea o sē e avatuina le ola faalenatura i tupulaga fai mai o le fanau a tagata, na avea moni ai Atamu ma lē na ia amata ona faailoaina maia le oo mai o le oti i le aiga atoa faaletagata. O le mea lena ua taʻua ai i le Tusi Paia: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le [tane, NW] e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) O le taimi lea ina ua uma ona paʻūū atu Atamu ma Eva i le agasala na amata ai ona la faaopoopo mai sui fou i le aiga faaletagata.—Salamo 51:5.

6. Aiseā na fuafuaina ai e Ieova ina ia maua le “vai”?

6 Pe o le a faavavau ona taofia le Atua i le faataunuuina o lana fuafuaga e uiga i se lalolagi parataiso o le a faatumuina i tagata lelei atoatoa? O le tali faale-Tusi Paia i ai, o le mea moni, e leai! Ae ui i lea, ina ia faataunuuina lana fuafuaga, na faia ai e Ieova se sauniuniga alofa faapea o le a faafetaiaia ai le lē taulau mataʻutia o Atamu ma i lea o le a ōgatasi atoatoa ai ma le faamasinoga tonu ma le amiotonu, lea ua avea ai o Ia ma atoaga ma tumutumuga. Ua ia faia lenei e ala i le “vaitafe manino o le vai o le ola.” E auala i lea, o le a ia toe faafoisia le ola lelei atoatoa faaletagata i le fanau usiusitai a tagata, o ē na leiloa lo latou auala i le Puna o le ola. O lenei vai e tafe mai i lona uiga atoatoa i le taimi o le Pulega o le Afe Tausaga a Iesu Keriso. O lea, i le taimi atoa o le Pulega faa-Meleniuma a Keriso, e tatau ai i le fanau a tagata, e aofia ai i latou ua toe faatutuina mai le oti, ona feinu i le “vaitafe manino o le vai o le ola.”—Faatusatusa Esekielu 47:1-10; Galuega 24:15.

7. I le ā le faavae na faia ai le sauniuniga mo le “vai”?

7 E olioli Ieova i lona lava soifuaga, ma ua ia olioli foi e faatotō ifo le faaeaga o le olaga atamai i luga o nisi o lana foafoaga. O le faavae o sauniuniga e aumaia ai le ola a Ieova o le taulaga togiola lea a Iesu. (Mareko 10:45; 1 Ioane 4:9, 10) Ua aafia ai foi le Afioga a le Atua, lea ua faaupuina e le Tusi Paia i nisi taimi o le “vai.” (Efeso 5:26) Ua saʻoloto Ieova le Atua e fetalai mai, “Ina sau ia” i mea faiola faaletagata, o ē ua puapuagatia i le leiloa o uluai sauniuniga faapea na faia e le Atua mo le uluai ulugalii lelei atoatoa faaletagata, o Atamu ma Eva.

Ua Faalautele e le Vasega o le Faatoanofotane le Valaau, “Ina sau ia”

8. I ā te ai ma o anafea na uluai sauniunia ai lenei “vai”?

8 O ē na uluai faalautele atu i ai le valaau “Ina sau ia” o i latou na o ē ua faia aʻe ai le faatoanofotane faafaatusa a le Tamai mamoe, le Atalii ulumatua faaleagaga o Ieova. (Faaaliga 14:1, 3, 4; 21:9) E lē o faapea atu le faatoanofotane faaleagaga a Keriso, “Ina sau ia” ia te ia lava, o lona uiga, o i latou o ē o le a aoaoina e Ieova le Atua i lea taimi e avea o se vaega o le vasega o le faatoanofotane ina ia faia aʻe ai atoatoa le 144,000. O na upu o le valaaulia ua faalautele atu i le fanau a tagata o ē e faamoemoe ina ia maua le ola lelei atoatoa faaletagata i le lalolagi pe a mavae Amaketo. (Faaaliga 16:14, 16) I lenei faaiʻuga o le faiga o mea talu mai le 1914, ua tatou faalogo ai i le valaaulia o loo faalautele atu e ala i “le faatoanofotane,” i le galulue faatasi ma le agaga paia o le Atua.

9. Tatou te iloa faapefea e lē mo na o sina vasega toaitiiti?

9 E fiafia lava, ona ua faaalia i le tusi mulimuli o le Tusi Paia faapea ‘o se motu o tagata e toatele, o ē e lē mafai e se tagata ona faitaulia,’ o le a tali atu i le faalauiloaga o le tala lelei o le Malo o le Atua ma o le a faamausalīina e tuu atu i latou lava i le itu a lena pulega mamalu. (Faaaliga 7:9, 10, 16, 17) Pe o oe o se tasi o lena motu o tagata e toatele? O lea, “ina fai atu foi ia o lē faalogo, ‘Ina sau ia.’”

Ua Fetalai mai le Agaga ma le Faatoanofotane, “Ina Sau ia”

10. O fea e tatau ona puna mai ai le vai faafaatusa, ma aiseā?

10 Ae aiseā ua lē o taʻua ai i le Faaaliga 22:17 le Atua ma le Faatoafaiavā faafaatusa? Muamua lava, ia matau faapea e lē o taʻua i le fuaiupu po o lalo o le taʻitaʻiga a ai o loo gaoioi ai le agaga. Peitai, o le faasinoga i le agaga ua tataʻi atu ai o tatou manatu ia Ieova le Atua lava ia. E lē o tuleiesea le Tamā mai le ata, talu ai o ia lea o le Puna moni o le agaga paia. Lona lua, e felagolagomai atoatoa le Alo ma lona Tamā, e pei ona fetalai o ia lava: “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea, na o ia lava; a o mea na te vaai atu i le Tamā o faia.” (Ioane 5:19) Ae lē gata i lea, e ui o lenei valaaulia o se tuleiga faagaeeina e mautinoa lava e puna mai ia Ieova le Atua, e mafai e le fanau a tagata ona maua le taʻitaʻiga tauatua, po o “faaupuga faagaeeina,” e ala ia Iesu Keriso, “le Upu.” (Faaaliga 22:6; faapea foi le Faaaliga 22:17, le faamatalaga faaopoopo i le pito i lalo a le Reference Bible; Ioane 1:1) O lea, ua alagātatau ai lava ona tatou auaufaatasi ma Keriso, le Faatoafaiavā, i lenei valaaulia. Ioe, e mafai ona tatou mautinoa faapea o Ieova le Atua, le Tamā o le Faatoafaiavā, ma Iesu Keriso, le Faatoafaiavā, ua aufaatasi ma “le faatoanofotane” e ala i le agaga paia i le fetalai mai, “Ina sau ia.”

11, 12. (a) O le ā le uluai faamaoniga o iai faapea o le valaaulia ina ia feinu o le a faalautele atu? (e) Na faapefea ona agaʻi ina faateleina le malamalamaga o le mataupu i le faagasologa o tausaga?

11 Mo le faitau sefulu o tausaga, na tuuina atu ai i luma lenei valaaulia “ina sau ia” i tagata o ē o loo galala mo “vai o le ola.” E oo lava i tuā i le 1918, sa amata ai e le vasega o le faatoanofotane ona talaʻiina se feau na faapitoa lava ona aafia ai i latou o ē atonu o le a mafai ona ola i luga o le lalolagi. O le lauga i le lautele sa faaulutalaina “E Faitau Miliona o loo Ola Nei Atonu e Lē Oti.” Na ofoina atu e lenei se faamoemoe faapea o le a faasaoina atu le toatele ia Amaketo ma mulimuli ane maua le ola e faavavau i luga o le lalolagi Parataiso i lalo o le Malo Faa-Mesia o le Atua. Peitai o lena feau sa leʻi faaalia aʻiaʻi ai le auala i lenei faaeaga o le faasaoina, seʻi vaganā ai le amiotonu lautele.

12 Ina ia oo atu i nisi tagata e toatele atu le valaaulia, “Ina sau ia” i le 1922, na oo atu ai le feau ia i latou uma lava o ē sa naunau e auauna i le Atua: “Ia Faalauiloa le Tupu ma le Malo.” I le 1923, na malamalama ai le vasega o le faatoanofotane faapea “o mamoe” ma “ʻoti” o le faataoto a Iesu i le Mataio 25:31-46 e muamua ona faaalia a o leʻi oo ia Amaketo. O lea, i le 1929, na faatomua ai e Le Olo Matamata o Mati 15 le mataupu “Le Valaaulia Alofa Fua.” O le mau sa fai ma ona matua autū o le Faaaliga 22:17, ma sa ia faamatilatila ai le tiute tauave a le vasega o le faatoanofotane ina ia faalautele atu le valaaulia, “Ina sau ia.”—Itulau 87-9. *

Aufaatasi isi Mamoe i le Faapea atu, “Ina Sau ia”

13, 14. I tausaga e amata mai i le 1930, o le ā se faamaninoga faaopoopo na saunia faapea o le a feinu foi isi i le vai faafaatusa?

13 E lē gata i lea, i tuā lava i le 1932, na faasino atu ai e Le Olomatamata se tiute tauave a “isi mamoe,” i lo latou taimi e faapea atu ai, “Ina sau ia.” (Ioane 10:16) I lona lomiga o Aokuso 1, itulau e 232, palakalafa e 29 o loo taʻua ai faapea: “O Molimau a Ieova i le taimi nei ua iai le maelega e pei o le maelega o Ieu ma e ao ona latou faalaeiau atu i le vasega faa-Ionatapa [isi mamoe] ina ia ō mai faatasi ma i latou ma ia faia sa latou vaega i le folafolaina atu i isi faapea ua lata mai le Malo o le Atua.” O lea, ina ua uma ona sii mai le Faaaliga 22:17, na faapea mai le palakalafa: “Ia faalaeiauina e le vasega faauuina i latou uma o ē mananao e faia se vaega i le taʻuina atu o le tala lelei o le malo. E lē tau faauuina i latou e le Alii ina ia mafai ai ona faalauiloa atu le feau a le Alii. O se faamafanafanaga sili mo Molimau a Ieova ona iloa i le taimi nei faapea ua faatagaina i latou e tauave vai o le ola i se vasega o tagata o ē o le a mafai ona faasaoina atu ia Amaketo ma tuuina atu i ai le ola e faavavau i le lalolagi ona o le tele o le agalelei o Ieova.” *

14 Mai le 1934 ma agaʻi mai ai i luma, na faasino atu ai e le vaega totoe faauuina faapea o nei isi mamoe ua tatau nei ona faia se tuuina atu o i latou lava i le Atua ma faatinoina lenei tuuina atu e ala i le papatisoga i le vai ona aufaatasi atu ai lea ma le vasega o le faatoanofotane i le faapea atu, ‘Ina ō maia’ ia i latou o ē o fia feinu. I lea, ua iai nei se valaaulia maʻoti ua faalautele atu e le vasega o le faatoanofotane mo le aoaoina faatasi o nei isi mamoe fia feinu i totonu o le ‘lafu mamoe e tasi’ i lalo o le ‘leoleo mamoe e toatasi,’ o Iesu Keriso. (Ioane 10:16) I le 1935 na faagaeetia ai le vaega totoe faauuina e aʻoaʻoina i la latou tauaofiaga faalauaitele i lena tausaga faapea, o le vasega o ē pei ni mamoe o tagata o ē na latou fai atu i ai, ‘Ina ō maia’ sa mautinoa lava o le “motu o tagata e toatele” o le Faaaliga 7:9-17. Na avatu e lenei se uunaiga malosi i le galuega o le valaaulia.

15. Na faapefea ona aafia “le Agaga” i le valaaulia, “Ina sau ia”?

15 I le faapea atu, “Ina sau ia” na ōgatasi ai le vasega o le faatoanofotane ma le agaga o le Atua. E ala i lona agaga i le tatalaina o le uiga o valoaga o lana Afioga tusia, na ia faapogaia ai le vaega totoe o le vasega o le faatoanofotane e faalautele atu le valaaulia. O nei valoaga na faavae ai la latou valaaulia, sa faagaeeina e ala i le agaga o le Atua. O lea, o le mea moni, o le agaga o le Atua ua tafe atu e ala ia Keriso ma lana faatoanofotane lea na fai atu i le motu o tagata e toatele o tagata pei o ni mamoe, “Ina sau ia!”—Faaaliga 19:10.

16. Ua faapefea ona aufaatasi atu le agaga ma le faatoanofotane i le valaaulia i aso nei?

16 E oo mai i le asō, o le agaga ma le faatoanofotane, ua suia e le vaega totoe, ‘o loo fai atu pea Ina sau ia.’ Na taʻu atu e le vaega totoe i isi nei mamoe ina ia valaaulia pea isi e ‘ō mai.’ E lē tatau ona latou taofia ia i latou lava “vai o le ola,” e pei ona ua maua i aso nei. E tatau ona latou usiusitai i le poloaiga mai “le Agaga ma le faatoanofotane,” e faapea: “Ina fai atu foi ia o lē faalogo, ‘Ina sau ia.’” O i latou uma ua faamalieina lo latou galala i le fia feinu e tatau ona latou tufa solo atu le valaaulia. E tatau ona latou faalautele atu i tagata uma tusa lava po o le ā le lanu, le atunuu, le gagana, po o lotu o iai i aso nei—tagata uma i nofoaga uma! O le ā lava o loo maua i le “vai o le ola” i le taimi lenei, o lea o loo valaaulia ai ma fesoasoani Molimau a Ieova i tagata uma lava ina ia latou ave fua!

17. O le ā le ituaiga o “vai” ua maua i aso nei?

17 I le lalolagi aoao, o le mea moni ua taʻitaʻiina ai e le Tamai mamoe, o Iesu Keriso, le motu o tagata e toatele i “puna o vai ola.” (Faaaliga 7:17) E lē o se vai ua faaoonaina lenei, ae e manino, e mālū, e atoatoa ona mamā e sau saʻo lava mai i lona Puna. O nei vai faafaatusa e sili atu lo latou uiga na i lo na o ni vai i se uiga o le malamalamaga i le upu moni o le Tusi Paia; o loo faatatau i sauniuniga uma a le Atua ua faia e ala ia Iesu Keriso lena ua amata e oo mai lava i le taimi nei ona faasino atu ai le motu o tagata e toatele i le ala e maua ai le ola lelei atoatoa e faavavau i le fiafia.

Ia Auai Nei i le Faalauiloaga

18. O le ā le lautele ua oo i ai le valaaulia i o tatou taimi?

18 Ua uma nei ona oso aʻe le faitau aofai o lenei motu o tagata e toatele i ni nai miliona. Ua latou faaauau ma le maelega e faalauiloa le tala lelei o le Malo i le lalolagi ʻainā uma. Ua latou lipoti atu e lē aunoa a latou galuega i le fanua i le talaʻiina o le tala lelei o le Malo, lea ua oo atu nei i atunuu e 212. A o iai pea le taimi mo lenei faaiʻuga o le faiga o mea, o le a faaauau ai pea le valaaulia e tusa ai ma le onosai ma le faapalepale o Ieova le Atua, le Tausi Taimi Sili. O le a ia silafia po o afea e uma ai le taimi ma o afea le taimi sili mo ia e faalauiloa mai ai o ia lava o Ieova i tagata uma, e pei ona ia folafola mai o le a faia e tusa ai ma faamatalaga o taʻua soo i valoaga a le Tusi Paia.—Esekielu 36:23; 38:21-23; 39:7.

19. Aiseā e mafai ai ona tatou fai atu faapea o lenei “vai” e ofoina fua?

19 O le mea lea, a o iai pea le taimi, ua faia ai ma le olioli e i latou o le motu o tagata e toatele se vaega faatasi ma le vaega totoe o le faatoanofotane i le faapea atu: ‘Ina sau ia ma ave fua vai o le ola!’ Ua faia fua e ē o folafolaina lenei tala lelei faasaoola le folafolaga, e lē o tapāina se totogi mo auaunaga ua latou tuuina atu a o latou tufaina solo atu le feau o le Malo i le lalolagi aoao.

20. O le ā o le a iʻu i ai ona o le mauaina o lenei “vai”?

20 Ua maua nei vai o le ola i le kelope atoa, ina ia mafai ai e tagata o ē o mananao ina ia ave, ona latou faia faapea i le faamalieina atoatoa faatasi ai ma iʻuga faasaoola. O le a olioli le fanau a tagata togiolaina i le ola e lē uma i inei lava i lenei lalolagi, lea o le a faaliliuina i se parataiso, e viia ai le fuafuaga tautele a Ieova. Na faia e Lē na Foafoaina i tatou le lalolagi e lē ina ia faia fua, ae ina ia avea o se faatoaga o Etena e soo faataamilo ai le lalolagi, po o le Parataiso o le fiafia, e ʻaināina e meafaiola faaletagata lelei atoatoa i le faatusa ma foliga o le Atua.

21. O le a faapefea ona faataunuuina fuafuaga a le Atua mo le lalolagi?

21 E mautinoa, o le a avea o se faaeaga sili e lē mafaamatalaina ma le olioli le iai i lea lalolagi fou! Ona faataunuuina ai lea i se tulaga aupito sili ona fua tele le tofiga na tuuina atu e le Atua i le uluai ulugalii i le Kenese 1:27, 28. Faafetai ia Ieova i lona taulimaina ma le tomai o le mala na paʻū atu i le aiga faaletagata, o le a faatoilaloina le laueleele ina ia faalautele atu e avea o se parataiso ma o le a faatumuina i le fanau a tagata lelei atoatoa. Ioe, o le a silasila lava le Atua i mea uma na ia faia, ma, faauta, o le a lelei lava. Pe o le a e iai i inā? Afai o lea, ua tatau la ona amata nei ma le talisapaia ona e ave fua le vai o le ola. “Ina sau ia” ma inu ina ia faamalieina lou galala i le vai o le ola lena ua amata nei ona tafe mai ma o le a tafe mai pea i lona atoaga a o faagasolo le taimi o le Meleniuma o loo sau. Ma inā fai atu foi ia o lē faalogo i lenei valaaulia: “Ina sau ia.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Faatasi ai ma isi mea, na faapea mai lenei mataupu: “Sa leʻi faapea se lautele o le molimauina atu o le upu moni, e pei o lea na iai i ni nai tausaga ua mavae. . . . Ua aumaia e le vaega totoe ia i latou se feau faafiafia loto, ma ia i latou ua latou faapea atu: ‘Ma so o se tasi lava e manao i ai, ia tuu atu ia te ia e ave fua le vai o le ola.’ Ua taʻu atu ia i latou ua mafai nei ona latou tutū i le itu a le Alii, faasagatau atu i le Tiapolo, ma maua se faamanuiaga. Pe lē o se vasega ea lena o tagata ua mafai nei ona latou sailia le agamalu ma le amiotonu, ma natia ai i latou i le aso e faaalia mai ai lona toasa, ma avatu ai i latou i tala atu o le taua tele a le Atua ia Amaketo ma ola ai e faavavau ae lē feoti? (Sefa. 2:3) . . . Ua aufaatasi atu le vasega o le vaega totoe faamaoni i le valaaulia mamalu ma faapea atu, ‘Ina sau ia.’ O lenei feau e tatau ona folafolaina atu ia i latou o ē o iai le faanaunauga mo le amiotonu ma le upu moni. Ua tatau ona faia nei.”

^ pala. 13 O loo faasino atu foi Le Olomatamata o Aokuso 15, 1934, i le tiute tauave a isi mamoe ma na faapea mai i le itulau e 249, palakalafa 31: “O le vasega faa-Ionatapa o i latou o ē ‘faalogo’ i le feau o le upu moni ma o ē e tatau ona faapea atu ia i latou o faalogo mai ia i latou: ‘Ō mai ia. Ma tuu atu ia te ia o lē faalogo i lena valaaulia, ina sau ia. Ma tuu atu ia te ia o lē o fia inu ina ia sau. Ma so o se tasi o manao i ai, ia tuu atu ia te ia e ave fua le vai o le ola.’ (Faaa. 22:17) O i latou o le vasega faa-Ionatapa e tatau ona ō faatasi ma i latou o ē o aumea faafaiata a Ieu, o lona uiga, o ē faauuina, ma folafola atu le feau o le malo, e ui lava e lē o i latou o ni molimau faauuina a Ieova.”

O le ā Lau Tali?

□ O le ā le “vai” o loo faasino atu i ai i le Faaaliga 22:17?

□ O le ā le puna o le “vai”?

□ Aiseā e manaomia ai le “vai,” ma e na o afea na amata mafai ai ona tafe atu?

□ I la tatou mau, o le ā ua faaalia e le faasino atu i le “Agaga,” ma ua aafia faapefea ai “le faatoanofotane”?

□ O ai e mafai ona aveina le “vai,” ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]