Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Tino o Tagata Paia e Toatele na Faatutuina’

‘Tino o Tagata Paia e Toatele na Faatutuina’

‘Tino o Tagata Paia e Toatele na Faatutuina’

“UA LULUINA foi le elelele, ua mavaevae foi papa; ua avanoa foi tuugamau, ua toe tutū mai foi tino o tagata paia e toatele na momoe, na mavae foi lona toe tu mai, ona latou o mai ai lea nai tuugamau, ma latou o atu i le aai paia, ua iloa i latou e tagata e toatele.” (Mataio 27:51-53) Ua taʻua e le tagata aʻoga Katoliko o Karl Staab lenei mea faapea na tupu i le maliu o Iesu “o se mea aupito sili ona mataʻutia.” O le ā na tupu?

Na aʻoaʻo e Epifania ma isi uluai Tamā o le Lotu faapea o le au paia na toe faafoisia moni lava i le ola ma na ō atu faatasi ma Iesu toe faatuina i le lagi. Na talitonu Aokusitino, Teofileto, ma Sikapenu faapea o nei tagata oti na maua so latou toe faatutuina lē tumau ae na mulimuli ane toe foi atu i o latou tuugamau. Ae peitai, o le manatu mulimuli lea, “sa leʻi talia e le lautele,” ua faaopoopo mai ai le tagata aʻoga o Erich Fascher. Ina ua siiina mai le Mataio 27:52, 53, e tele faaliliuga faaonaponei o le Tusi Paia ua aumaia ai se manatu faapea sa iai se toetu. Ae lē faapea le manatu o le New World Translation, lea o loo faasino atu i āuga o se mafuie. Aiseā?

Muamua, e po o ai lava ia “tagata paia,” ae leʻi faapea mai lava Mataio na faatutuina i latou. Na faapea mai, o o latou tino, po o tino oti, sa faapea ona faia. Lona lua, e leʻi faapea mai o ia o nei tino na toe foi i le ola. Na faapea mai o ia na toe tutū aʻe, ma o le veape Eleni e·geiʹro, o lona uiga ia “[sii aʻe i luga],” e lē uiga pea lava i se toetu. E mafai foi ona uiga i isi mea, i le “sii i tua” mai se lua po o le “tu i luga” mai le eleele. (Mataio 12:11; 17:7; Luka 1:69) O le luluina o le eleele i le maliu o Iesu na matalatala ai tuugamau, na lafoaiina ai tino oti i le nofoaga faitele. O na mea na tutupu i le taimi o le mafuie na lipotia mai i le lua o senituri T.A. e le tusitala Eleni o Aelius Aristides ma talu ai nei lava, i le 1962, i Kolomepia.

O lenei talitonuga o mea tutupu ua talafeagai ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia. I le 1 Korinito mataupu e 15, ua aumai ai se faamaoniga mautinoa e le aposetolo o Paulo e uiga i le toetu, ae sa ia matuā lē amanaia le Mataio 27:52, 53. E faapena foi isi tusitala uma o le Tusi Paia. (Galuega 2:32, 34) O tino oti na toe tutū aʻe i le taimi o le maliu o Iesu sa lē mafai ona oo atu i le ola i le auala na manatu ai Epifania, auā i le lona tolu o aso mulimuli ane, na avea ai Iesu “o le ulumatua o e ua oti.” (Kolose 1:18) Na folafola ai i Kerisiano faauuina, ua taʻua foi o le “au paia,” se sao i le uluai toetu i le taimi o le faatasi mai o Keriso, ae lē i le uluai senituri.—1 Tesalonia 3:13; 4:14-17.

O le toatele o tagata fai manatu i le Tusi Paia ua faafaigata ia i latou ona faamatalaina le Mataio 27 fuaiupu e 53, e ui lava o nisi o i latou ua manatu faapea o le Mataio 27 fuaiupu e 52 o loo faamatala ai le matalatala o tuugamau i le mafuie, ma le faaalialiaina o tino oti fou faatoʻā uma ona tanu. Mo se faaaʻoaʻoga, ua aumaia e le tagata aʻoga Siamani o Theobald Daechsel le faaliliuga lenei o loo mulimuli mai: “Ma na matalatala tuugamau, ma o le tele o tino oti o tagata paia na momoe na siitia i luga.”

O ai i latou na “o atu i le aai paia” i se taimi umi lava mulimuli ane, faapea ina ua uma le toe faatuina o Iesu? E pei ona vaaia ai i luga, o tino na vaaia sa tumau pea ona lē o iai se ola, o lea sa tatau ona faasino atu e Mataio i tagata o ē na asiasi atu i tuugamau ma aumaia le tala o mea na tutupu i Ierusalema. O lea, o le faasinoga a le New World Translation ua faalolotoina ai le malamalama o le Tusi Paia ma e lē fenuminumiai ai le au faitau e faatatau i le toetu.