Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Avea ma Ē Anaana i le Upu, ae Lē na o ni Ē Faalogologo

Ia Avea ma Ē Anaana i le Upu, ae Lē na o ni Ē Faalogologo

Ia Avea ma Ē Anaana i le Upu, ae Lē na o ni Ē Faalogologo

“E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, Le Alii e, le Alii e; na o le na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi.”—MATAIO 7:21.

1. O le ā e tatau i soʻo o Iesu ona faaauau pea ona faia?

IA OLE atu pea. Ia saili pea. Ia tuʻituʻi atu pea. Ia filiga i le tatalo, suesue, ma faia fetalaiga a Iesu o loo faamauina i le Lauga i luga o le Mauga. Ua taʻu atu e Iesu i ona soʻo o i latou o le masima o le lalolagi, faatasi ai ma se feau e faasaoina ai ua faamai i le masima ina ia lē tatau ona faatagaina i latou e oo ina avea o se mea ua lē fiafia i ai, ua leai sona tofo po o sona malosi e mafai ai ona faasaoina. O i latou o le malamalama o le lalolagi, o loo faasusulu atu le malamalama mai ia Keriso Iesu ma Ieova le Atua e lē gata e ala i mea o latou fai atu ai a e ala foi i mea o latou faia. O a latou galuega lelei o loo susulu atu i le tele e pei lava o a latou upu e faamalamalamaina ai—ma e mafai lava ona oo ina tautala leo tele atu i se lalolagi ua masani i pepelo faa-Faresaio a taʻitaʻi faalotu atoa ma taʻitaʻi faapolotiki, o ē tele mea e tautala atu ai ae itiiti mea e faia.—Mataio 5:13-16.

2. O le ā le apoapoaiga ua tuuina atu e Iakopo, ae o le ā le tulaga lelei ua talia sese e nisi?

2 Ua apoapoai mai Iakopo: “Ia fai outou ma e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou.” (Iakopo 1:22) E toatele ua faaseseina i latou e i latou lava i le aʻoaʻoga faapea ‘a faaolaina loa se tasi, ua ola ai pea lava,’ e pei e foliga mai ua mafai nei ona latou malōlō ma faatalitali mo se taui atonu e faalelagi. O se aʻoaʻoga sese ma o se faamoemoe gaogao. “O lē tumau seia oo i le gataaga,” na fetalai Iesu, “e faaolaina lea.” (Mataio 24:13) Ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona e “faamaoni seia oo i le oti.”—Faaaliga 2:10; Eperu 6:4-6; 10:26, 27.

3. O le ā le faatonuga e uiga i le faamasinoina na sosoo ai ona tuuina atu e Iesu i le Lauga i luga o le Mauga?

3 A o faaauau e Iesu lana Lauga i luga o le Mauga, e tele foi isi fetalaiga na oso aʻe faapea e tatau i Kerisiano ona tauivi ina ia mulimuli ai. O se tasi lenei o fetalaiga na foliga mai e faigofie lava, ae na ia faalēaogā ai se tasi o faanaunauga e aupito sili ona faigata ona lafoaia: “Aua tou te faamasino atu, ina neʻi faamasinoina outou. Auā o le faamasinoga tou te faamasinoina atu ai, e faamasinoina ai outou; o le fua foi tou te fuaina atu ai, e toe fuaina mai ai ia te outou. Se a le mea e te vaai atu ai i si fāsi laau i le mata o lou uso, a e te le iloa e oe le utupoto i lou lava mata? Pe faapefea foi ona e fai atu i lou uso, Tuu mai ia, soʻu eu ese le fāsi laau i lou mata; faauta foi, o i lou lava mata le utupoto? O oe na le pepelo, ia e muai tiai le utupoto i lou lava mata, ona e iloa lelei ai lea e eueseina atu le fāsi laau i le mata o lou uso.”—Mataio 7:1-5.

4. O le ā le faatonuga faaopoopo o loo tuuina mai i le faamatalaga a Luka, ma o le ā le iʻuga o lona faatatauga?

4 I le faamatalaga a Luka i le Lauga i luga o le Mauga, na taʻu atu ai e Iesu i lana au faalogologo ina ia aua neʻi vaavaai masei i isi. Na i lo o lea, “ia fefaamagaloai” i latou, o lona uiga, o le faamagaloina o mea sese a o latou uso a tagata. O lenei mea o le a faapogaia ai isi e tali atu ma le agalelei, e pei ona fetalai ai Iesu: “Ia outou foai atu, e foaiina mai ai ia te outou; e foai mai e i latou i lo outou lava ie pulupulu le fua lelei, e lolomi ma luluina, e tumu ma solo i tua. Auā o le fua tou te fuaina atu ai, e fuaina mai ai ia te outou.”—Luka 6:37, 38.

5. Aiseā ua matuā faigofie ai ona vaai atu i sese o isi na i lo o sese o i tatou lava?

5 I le uluai senituri T.A., ona o uputuu masani, sa faanaunau ai le au Faresaio i tulaga lautele ina ia faamasinoina ma le sauā isi. So o se tasi lava o le au faalogologo a Iesu o ē sa masani ona faia o lena mea sa tatau ona taofia. E matuā faigofie lava ona vaavaai atu i fāsi laau i mata o isi na i lo o utupoto i o tatou lava mata—ma le tele o mea ua tatou faamautinoaina lava e i tatou! E pei ona fai mai se tasi tamaloa, “Ou te fiafia e faitioina isi ona e oo ai ia te aʻu se faalogona matuā lelei lava!” O le fai ma masani le faia o tala e faitioina ai isi atonu e aumaia ai ia i tatou ni faalogona e taʻu mamāina ai, na e foliga mai o le taui mo o tatou lava sese na tatou te mananao e nanā. Ae afai e manaomia se faasaʻoga, e tatau ona tuuina atu i le agaga o le agamalu. O lē o loo avatua le faasaʻoga e ao ona iloa lelei e uiga i ona lava sese.—Kalatia 6:1.

A o Leʻi Faamasino atu, Taumafai ia Malamalama

6. I le ā le faavae e ao ona faia ai a tatou faamasinoga pe afai e tatau ai, ma o le ā le fesoasoani e ao ona tatou sailia ina ia tatou lē soona faitio naʻuā?

6 E leʻi afio mai Iesu ina ia faamasino le lalolagi ae ia faaolaina. So o se faamasinoga na ia faia e lē o sana ae sa faavae i upu na tuuina atu e le Atua ia te ia e tautala ai. (Ioane 12:47-50) So o se faamasinoga tatou te faia e ao foi ona ōgatasi ma le Afioga a Ieova. E tatau ona tatou faatoilaloina faanaunauga faaletagata ina ia faamasinoina. I le faia o lenei mea, e ao ona tatou maumauaʻi i le tatalo mo le fesoasoani a Ieova: “Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tuʻituʻi atu, ona toina ai lea ia te outou. Auā ai se ole atu, e maua e ia; o lē saili foi, e iloa e ia; e toina foi i lē tuʻituʻi atu.” (Mataio 7:7, 8) E oo lava ia Iesu na fetalai: “Ou te le mafaia ona fai o se mea e tasi, na o aʻu; e faatatau laʻu faamasinoga i loʻu faalogo; ua tonu lava laʻu faamasinoga, auā ou te le usiusitai i loʻu lava loto, a o le finagalo o le Tamā, o le na auina mai aʻu.”—Ioane 5:30.

7. O le ā le masani e ao ona tatou atiina aʻe o le a fesoasoani ai ia i tatou i le faatatauina o le Tulafono faa-Auro?

7 E ao ona tatou atiina aʻe le masani, e lē o le faamasinoina o tagata, ae o le taumafai ina ia malamalama ia i latou e ala i le tuuina o i tatou i o latou tulaga—e lē o se mea e faigofie ona fai ae o se mea tatau pe afai tatou te ola e tusa ma le Tulafono Faaauro, lea na sosoo ai ona faalauiloa mai e Iesu: “O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou; auā o le tulafono lea ma le au perofeta.” (Mataio 7:12) I lea e tatau i soʻo o Iesu ona aafia ma iloa tulaga faalemafaufau, faalogona ootia, ma le faaleagaga o isi. E tatau ona latou nofouta ma malamalama i manaoga o isi ma ia iai se naunau totino e fesoasoani atu ia i latou. (Filipi 2:2-4) I tausaga mulimuli ane na tusi ai Paulo: “Auā ua atoatoa le tulafono uma lava i le upu e tasi, o lenei, Ia e alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.”—Kalatia 5:14.

8. O ā auala e lua na talanoaina e Iesu, ma aiseā ua filifilia ai e le toatele o tagata le tasi o ia auala?

8 “Ia outou ulu atu i le faitotoa va apiapi,” na toe fetalai ai Iesu, “auā e va tele le faitotoa, e lautele foi le ala e tau atu i le malaia, e toatele foi i latou o e ui atu ai. Auā e va apiapi le faitotoa, e lauitiiti foi le ala e tau atu i le ola, e toaitiiti foi i latou o e maua.” (Mataio 7:13, 14) E toatele i latou i na aso sa filifili le auala i le faaumatiaga ma e toatele foi o loo faia pea faapea. O le auala va tele ua faatagaina ai tagata e mafaufau i mea e fiafia lava latou i ai ma ola e tusa ai ma mea latou te mananao i ai: e leai ni tulafono, leai ni tiute tauave, ae ua na o se ituaiga o olaga e nofonofo e leai ni mea e faia, e faigofie mea uma. E leai se mea faapea “ia outou finafinau ina ia ulu atu i le faitotoa va apiapi” mo i latou!—Luka 13:24.

9. O le ā e manaomia ina ia ui ai i le auala va apiapi, ma o le ā le lapataiga ua tuuina mai e Iesu ia i latou o savavali ai?

9 Ae o le faitotoa va apiapi lena o loo matala atu i le auala e ui atu i le ola e faavavau. O se auala e manaomia ai le pulea o oe lava. O lea auala atonu o loo aafia ai aʻoaʻiga na o le a iloiloina ai au gaoioiga ma tofotofoina ai le agaga o lou tuuina atu. Pe a oo mai sauaga, o le a oo ina gaoā le auala ma manaomia ai le onosai. Ua lapatai e Iesu i latou o ē ui ai i lea auala: “Ia outou ma perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feai lava i latou.” (Mataio 7:15) O lenei faamatalaga ua fetaui lelei lava ma le au Faresaio. (Mataio 23:27, 28) Ua latou “tietie . . . i le nofoa o Mose,” i le faapea mai o loo tautala mo le Atua ae o loo latou mulimuli atu i uputuu a tagata.—Mataio 23:2.

Le Auala ua “Tapunia ai le Malo” e le Au Faresaio

10. O le ā le auala patino na sailia e tusiupu ma Faresaio ina ia ‘tapunia ai le malo mai tagata’?

10 E lē gata i lea, na saili taʻitaʻi lotu Iutaia ina ia taofia i latou o ē saili ina ia ulu atu i le faitotoa va apiapi. “Oi talofa ia te outou tusiupu ma faresaio, tagata pepelo! auā ua outou pupuni le malo o le lagi i tagata; auā tou te le ulu atu i ai outou, ua outou vavao foi i e a ulu atu i ai.” (Mataio 23:13) O le auala a le au Faresaio sa pei lava o le mea na lapatai mai ai Iesu. O le a latou ‘lafoaiina o latou [ona soʻo] igoa, pei o se mea leaga, ona o le Atalii o le tagata.’ (Luka 6:22) Ona sa talitonu le tamaloa na fanau mai o tauaso ma faamaloloina e Keriso faapea o Iesu o le Mesia, na latou tulia ai o ia mai le sunako. E leʻi taliina e ona mātua ni fesili ona o le fefefe ina neʻi faateaina mai le sunako. O le mafuaaga foi lea, na faatalatu ai isi o ē na talitonu ia Iesu o le Mesia, i lo latou faalauiloa mai i le lautele.—Ioane 9:22, 34; 12:42; 16:2.

11. O ā fua e iloa ai o loo fuaina mai e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma?

11 E “iloa i latou i o latou fua,” na fetalai ai Iesu. “E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga.” (Mataio 7:16-20) E faatatau foi le tulafono lava lea i aso nei. O le toatele o taʻitaʻi lotu Kerisinetoma e fai mai le tasi mea ae fai le isi mea. E ui lava o faapea mai o loo aʻoaʻo le Tusi Paia, ae ua latou ioeina pe faamaonia na aʻoaʻoga lē faaaloalo e pei o le Tasi Tolu ma le afi i hele. O isi ua faafitia le togiola, ua aʻoaʻo le evolusione na i lo o le foafoaga, ma ua talaʻi le aʻoaʻoga lauiloa faasaienisi e uiga i le mafaufau ma amio ina ia feū ai taliga. I le pei o le au Faresaio, o le toatele o taʻitaʻi lotu i aso nei ua avea o ē mananao tele i tupe, ua latou sele fulufulu o a latou mamoe i le gaoia mai i le lafu o le faitau miliona o tālā. (Luka 16:14) Ua alalaga mai i latou uma, “Le Alii e, le Alii e,” ae o le tali atu a Iesu ia i latou e faapea: “Ou te lei iloa lava outou; ina o ese ia outou ia te au, o outou o e fai amio leaga.”—Mataio 7:21-23.

12. Aiseā ua taofia ai ona faia faapea e nisi o ē sa savavali i se tasi taimi i le auala va apiapi, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

12 I aso nei, o nisi o ē na muai ui i le auala va apiapi ua taofia lo latou faia faapea. Ua latou faapea mai latou te alolofa ia Ieova, ae latou te lē o usiusitai i lana poloaiga ina ia talaʻi. Ua latou faapea mai e alolofa ia Iesu, ae latou te lē o fafagaina ana mamoe. (Mataio 24:14; 28:19, 20; Ioane 21:15-17; 1 Ioane 5:3) Latou te lē mananao e amo faatasi ma i latou o ē o loo savavali i tulagāaao o Iesu. Ua latou iloa le matuā va apiapi o le auala va apiapi. Ua latou faavaivai i le faia o mea lelei, o lea ua latou “o ese [ai] ia i tatou, a e lei ni o tatou i latou; auā pe afai ni o tatou i latou, po ua latou tumau ma i tatou.” (1 Ioane 2:19) Ua latou toe foi atu i le pouliuli, “ona matuā tele ai lea o le pouliuli”! (Mataio 6:23) Ua latou lē amanaia le talosaga a Ioane: “Laʻu fanau e, aua neʻi tatou alolofa tau o le upu ma le gutu, a o le amio ma le faamaoni.”—1 Ioane 3:18.

13, 14. O le ā le tala faatusa na avatua e Iesu e uiga i le faatatauina o ana fetalaiga i o tatou olaga, ma aiseā sa fetaui lelei ai mo i latou i Palesetina?

13 Na faaiʻu e Iesu lana Lauga i luga o le Mauga i se tala faatusa uigā: “Ai se faalogo i aʻu upu nei, ma faia e ia, ou te faatusaina o ia i le tagata poto, ua na faia lona fale i luga o le papa; ona to mai lea o uaga, ua oo mai foi tafega, ua agi mai foi o matagi, ua pesi mai i lea fale, a e lei paū lava ia; auā ua faavaeina i luga o le papa.”—Mataio 7:24, 25.

14 I timuga mamafa i Palesitina sa mafai ona tatafe atu ai vai agaʻi i lalo i vanu matūtū i se lologa e matuā faaumatia ai. Afai sa fia faatutū ai ni fale, sa manaomia ona faataatia le faavae i luga o papa e mautu. Ua faaalia i le faamatalaga a Luka faapea sa “eli maulalo e le tagata, ua tuu le faavae i luga o le papa.” (Luka 6:48) Sa avea o se galuega mamafa, peitai e tauia pe a oo mai le afā. O lea o le fausiaina o uiga faa-Kerisiano i luga o fetalaiga a Iesu o le a tauia pe a oo mai tafega o le taui ma sui.

15. O le ā o le a iʻu i ai mo i latou o ē mulimuli i uputuu a tagata na i lo le usiusitai i fetalaiga a Iesu?

15 O le isi fale sa fau i luga o le oneone: “Ai se faalogo foi i aʻu upu nei, a e le faia, e faatusaina o ia i le tagata valea, na na faia lona fale i luga o le oneone; ona to mai lea o uaga, ua oo mai foi tafega, ua agi mai foi o matagi, ua pesi mai i lea fale, ona paū ai lea, ua nutipalaina lava.” O lea o le mea lena o le a oo ia i latou o e fai mai “le Alii e, le Alii e,” ae ua lē taulau ona faia e tusa ma fetalaiga a Iesu.—Mataio 7:26, 27.

“E Lē Pei o le Au Tusiupu”

16. O le ā le iʻuga ia i latou o ē na faalogo i le Lauga i luga o le Mauga?

16 O le ā na iʻu i ai le Lauga i luga o le Mauga? “Ua faaiu e Iesu o nei upu, ona matuā taufaiofo ai lea o le motu o tagata i lana mataupu; auā ua ia aʻoaʻo ia te i latou e pei o se ua i ai le pule, a e le pei o le au tusiupu.” (Mataio 7:28, 29) Sa faagaeeina o latou loto e lenei tagata o lē na tautala ma le pule o lē sa lē taitai ona latou manatu i ai muamua.

17. O le ā sa tatau ona faia e le au tusiupu ina ia avatu ai le faatāuaina i a latou aʻoaʻoga, ma o le ā na latou fai mai ai e uiga i tagata popoto ua maliliu o ē na latou taʻua mai?

17 E leai se tusiupu sa faapea ona tautala i sana lava pule, e pei ona faaalia i lenei faamaumauga faatalafaasolopito: “Sa nonō mai e le au tusiupu le mamalu i la latou aʻoaʻoga mai uputuu, ma tamā o ia uputuu: ma e leai lava se lauga a so o se tusiupu sa iai se pule pe sa iai se aogā, e aunoa ma le [taʻua] ai faapea . . . E iai uputuu a Aʻoaʻo Tulafono Iutaia, pe faapea . . . Ua fai mai tagata popoto; po o nisi lava faamatalaga faauputuu faapena. Sa saʻo le aʻoaʻo atu a Haleli le Sili ma ona o le uputuu, sa faatatau i se isi mea patino; ‘Ae, e ui lava sa ia lauga ai i le aso atoa e uiga i lena mataupu, . . . latou te leʻi talia lana aʻoaʻoga, seia oo ina ua ia faapea atu mulimuli, O le mea lena sa ou faalogo ai mai ia Shemaia ma Abtalion [o pule na iai e muamua atu ia Haleli].’” (A Commentary on the New Testament From the Talmud and Hebraica, a John Lightfoot) Sa oo lava ina taʻua e le au Faresaio tagata popoto ua leva ona maliliu: “O upu a ē amiotonu, pe a taʻua e se tasi se aʻoaʻoga o le tulafono i o latou igoa—e pei lava o loo tautala mai i latou i le tuugamau.”—Torah—From Scroll to Symbol in Formative Judaism.

18. (a) O le ā le eseesega sa iai i le va o aʻoaʻoga a le au tusiupu ma aʻoaʻoga a Iesu? (e) I ā auala na mataʻina ai aʻoaʻoga a Iesu?

18 Sa siitia mai e le au tusiupu upu a tagata ua maliliu e pei o ē o iai le pule: ae o Iesu sa tautala ma le pule mai le Atua soifua. (Ioane 12:49, 50; 14:10) Na aumaia e aʻoaʻo tulafono vai ua namu leaga mai faguvai o loo tapunipunia; ae na aveina aʻe e Iesu vai mamā mai i vaipuna na ua faamalieina ai le galala i totonu. Na ia tatalo ma manatunatu loloto i le po atoa, ma ina ua ia fetalai atu, sa ia paʻia loto o tagata sa latou leʻi iloa muamua. Sa ia tautala ma le mana sa mafai ona latou lagona, o se pule na oo lava i le au tusiupu, o Faresaio, ma le au Satukaio sa mulimuli ane ua fefefe e luia. (Mataio 22:46; Mareko 12:34; Luka 20:40) E leʻi iai se isi muamua na faapenei ona tautala e pei o lenei tagata! I le faaiʻuga o le lauga, sa ō ese atu le motu o tagata ma le matuā maofa!

19. Ua faapefea ona tutusa nisi o auala o aʻoaʻoga o loo faaaogāina e Molimau a Ieova i aso nei ma auala na sa faaaogā e Iesu i le Lauga i luga o le Mauga?

19 Ae faapefea i aso nei? I le avea o ni faifeau i lea fale ma lea fale, ua faaaogā ai e Molimau a Ieova ia lava auala tutusa. E taʻu atu e se tagata e ona le fale ia te oe: “Fai mai laʻu lotu o le a susunuina le laueleele.” E te tali atu: “O loo faitauina faapea lau lava Tusi Paia o le King James Version i le Failauga 1:4: “O le lalolagi e tumau e faavavau.’” Ua ofo le tagata. “Ia, ou te leʻi iloa lava o iai lena mea i laʻu Tusi Paia!” Ua faapea mai le isi: “Ou te faalogo pea lava faapea o le a susunuina tagata agasala i le afi i hele.” “Ae i lau lava Tusi Paia ua fai mai i le Roma 6:23: ‘O le totogi o le agasala o le oti.’” Pe e tusa ai o le Tasitolu: “Fai mai la matou faifeau faapea o Iesu ma lona Tamā e tutusa.” “Ae i le Ioane 14:28 o loo taʻua ai e lau Tusi Paia le fetalaiga a Iesu faapea: ‘E sili loʻu Tamā ia te au.’” Ua fai mai le isi tagata ia te oe: “Sa ou faalogo faapea o le Malo o le Atua o loo i totonu o le tagata.” O lau tali: “I le Tanielu 2:44 i lau Tusi Paia ua faapea mai: ‘O ona po o ia tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau . . . na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.’ E faapefea la ona iai lena malo i totonu o oe?”

20. (a) O le ā le faaeseesega i le va o le auala o aʻoaʻoga a Molimau ma le auala o aʻoaʻoga a taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma? (e) Ma mo le ā le mea ua iai nei i lona taimi?

20 Sa tautala Iesu ma le pule mai le Atua. E tautatala foi Molimau a Ieova ma le pule mai le Afioga a le Atua. O taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma e tautatala i uputuu faalotu ua faapolusioneina e aʻoaʻoga na tuufaasolo mai i Papelonia ma Aikupito. Ina ua faalogo tagata loto faamaoni i o latou talitonuga na faamaonia le sese e le Tusi Paia, ua maofa i latou ma faapea atu: ‘Ou te leʻi iloa lava o iai lena mea i laʻu Tusi Paia!’ Ae o loo iai. O le taimi lenei mo i latou uma lava o ē ua iloa lo latou manaoga faaleagaga ina ia utagia fetalaiga a Iesu i le Lauga i luga o le Mauga ma i lea ia fausia ai i se faavae papa e mautu.

Fesili o le Autaluga

Na i lo o le faia o le faamasinoga, o le ā e ao ona tatou taumafai e faia, ma aiseā?

□ Aiseā ua matuā toatele ai i aso nei ua filifili le auala va tele?

□ Aiseā na eseese ai le auala o le aʻoaʻoga a Iesu mai i lena a le au tusiupu?

□ O le ā le āuga o le Lauga i luga o le Mauga i ē na faalogologo i ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]