Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Tatou Manaomia se Lalolagi Fou

Ua Tatou Manaomia se Lalolagi Fou

Ua Tatou Manaomia se Lalolagi Fou

SEʻI laa lava i tua ma tagaʻi atu i tulaga na e siosiomia ai oe. E te fiafia i le mea o loo e vaaia?

Atonu o iai sou lava fale totino manaia, i se vaipanoa matagofie e lelei ona tausia. Atonu o iai foi sau galuega e lelei le totogi o loo e fiafia i ai. E faaopoopo atu i ai, o oe ma ē pele ia te oe atonu o olioli i se auala o le soifua malōlōina lelei. I mea uma lava, atonu o e lagona le matuā malu puipuia ma le fiafia.

Ae seʻi manatu i isi tuaoi, i isi vaega o le atunuu o loo e ola ai, i isi atunuu. Seʻi tagaʻi ane lava i le lalolagi atoa. Pe o se ata matagofie o loo e vaaia? Pe o se nofoaga moni o le loto malie, filemu, ma le saogalemu?

E tusa ai ma nisi o valovaloga i le amataga o lenei senituri, ua ao ai nei i le faasaienisi ona matuā taofia maʻi matuiā uma, saunia le anoanoai o meaʻai mo tagata uma, faamautuina ma faaleleia le siosiomaga, ma ia faaofi mai se vaitaimi o le filemu. Ae o le ā moni lava le mea ua tupu?

E lē tele lava ni suesuega e faia ina ia iloa ai faapea ua mou ese le filemu mai lo tatou paneta. “Talu mai taimi o le Tusi Paia, ua apoapoaia ai tagata ina ia tuʻi pelu e fai ma suotosina,” ua tusi ai Michael Renner i le State of the World 1990. “Sa leʻi faapea muamua lava ona matuā alagātatau lenei fautuaga. O le taumafaiga lē mataofia a le malosi faavaegaʻau ua aumaia ai faiga faaletagata i le siʻui o le faatamaʻiaga.”

E anoanoai lipoti i fetauaiga sivili ma taua na ua faalāfuāina ai le tele o atunuu i le kelope atoa. E tusa ai ma se tasi puna, e 22 taua sa tauina pea i le 1988. * E toafia na maliliu ai i na taua? Seia oo mai i le taimi nei e aofia ai ma lena tausaga “o le faitau aofai o tagata na fasiotia i taua uma lava na tauina i le 1988 e 4,645,000. E fitusefuluono pasene o i latou na fasiotia o tagata sivili,” ua fai mai ai le St. Louis Post-Dispatch.

Pe ua faaalia i atinaʻe o faia nei a le lalolagi se lalolagi filemu o loo i luma? “Ua faapea mai le upu o le Taua Malulu ua faaitiitia ma ua tuuina atu se avanoa i le filemu. Ae seʻi toe vaai ane lava,” ua fai mai ai se mataupu i le San Jose Mercury News a Kalefonia i le Iunaite Setete. “I le Lalolagi lona Tolu, ua pepesi atu ai pea taua faatasi ma sina faamoemoe itiiti o le foia. O nei taua o loo natia a le lalolagi. O ni fetauaiga tetele nei faapea ua faasagatau ai malo i o latou lava tagata: o fetauaiga sivili faamasaatoto ona o laueleele, i lotu, o faafitauli i le va o tagata o le atunuu lava latou ma ituaiga, le malosi faapolotiki, e oo lava i vailaau oona. . . . Mai le Nifo o Aferika i le itu lava i Sasae [Horn of Africa] seia oo atu i Asia i Saute Sasae, ua faamalosia ai e taua le faitau miliona o tagata e sosola ese mai i o latou aiga. Ua lē totoina laau ʻaina, ua osofaia nofoaga o le soifua malōlōina, ua faatamaʻia lafu manu, ua matuā fasiotia faamoʻamoʻa mātua i luma o a latou fanau, o tamaiti e taʻi sefulu tausaga ua faafaigaluegaina e avea o ni tagata ave ato ma avea ai o ni fitafita, o teine laiti ua tatosoina. I nei atunuu toetoe lava galo atu, ua tuua ai e le taua se faailoga o mea ua faaleagaina ma le lē maopoopo tau le vafealoaloai lea atonu e lē mafai ona toe malolosi atoatoa mai ai nei atunuu po o sosaiete . . . Ua faaalia i le suesuega le 1980 ma agaʻi mai ai e faapea na vaaia ai le sili atu ona tele o taua na i lo se isi lava sefulu tausaga i le talafaasolopito.”

O le toatele o i latou ua mafai ona sosola i atunuu e sili atu ona tamaoaiga, ua latou iloa o le filemu na latou sailia ua luluina i le faamataʻu o soliga tulafono o faiga sauā. “O le siosiomiaina e solitulafono [i le Iunaite Setete] ua faaauau pea mai le sefulu tausaga o le 1980 e ui lava ina valoia o le a faaitiitia,” ua lipotia mai ai e le U.S.News & World Report. “I se tausaga faapitoa: E 8.1 miliona solitulafono mataʻutia e pei o le fasioti tagata, osofaia o tagata ma le talepe fale. . . . O le mea aupito sili ona faateʻia ai i mea uma lava o le auala ua faamatuu atu ai le toto ua oo ina matuā salalau atu ma e leʻi mafai ona fuafuaina. Ua oo foi ina faateleina le numera o tagata lavevea fua. Ua fuafuaina e le Ofisa o Faamasinoga e Faamaumauina Fuainumera a le Iunaite Setete faapea o le 83 pasene o tamaiti ua taʻi 12 nei tausaga le matutua o le a oo ina lavevea fua i faiga sauā moni pe i le na o ni taumafaiga pe afai o le a faaauau pea le solitulafono i tulaga ia o loo iai i le taimi nei. O le faasalaina o tagata faimea sese i le sosaiete ua lē o mautinoa pe o faavave foi ona fai. I le lalolagi aoao, e na o le 1 i le 5 solitulafono matuiā ua mafai e leoleo ona foia.” E faapena foi tulaga o loo iai i le lalolagi aoao. Ua lipotia mai e le Fono Aoao a Malo Aufaatasi se “faatelega i aafiaga ma le matuiā o le solitulafono i le tele o vaega o le lalolagi.”

Ae tusa lava pe aveesea loa taua uma lava, mea tau auupega, ma le solitulafono mai le lalolagi, ae o le a tumau pea ona faamataʻuina le ola. “O le mativa e nutimomoia ai, le salalau atu o faamaʻi pipisi, le anoanoai o le valea i uiga o olaga o le faitau selau miliona o tagata i atunuu tamaoaiga,” ua matauina ai e le Worldwatch Institute i la latou lipoti i le State of the World 1990. “O faiga faaletagata uma—mauoa pe mativa, malosi pe vaivai faavaegaʻau—ua fesagaʻi ma le vaaiga o le faalāfuāina o le siosiomaga sa leʻi faapea ona iai muamua.”

Ioe, o faiga uma e faalagolago i ai le ola lea o loo faalagolago uma i ai faiga faaletagata ua ōia. “O le lalolagi [laueleele] atoa ua i se tulaga sili ona leaga [na i lo o le 1970],” ua tusi ai Paul Hoffman i le mekasini o le Discover. “Ua masaa mai le otaota mai mea o loo tanu ai o tatou laufanua. O kasa o faletioata vevela ua faavevelaina ai le ea. O le ufiufi o le osone o le paneta ua faasolo ina manifinifi. Ua oo ina salalau atu toafa, ma o vaomatua mo timuga ua faaitiitia. O ituaiga o laau ma manu eseese ua oo ina mamate i le fua pe tusa ma le 17 i le itula.”

E faaopoopo atu i lena o āuga o le faaauau pea ona faaoonaina o le laueleele ma vai. Ua faatuputupulaia pea le fuainumera o le faitau aofai o le lalolagi, lea ua iʻu ai i le sili atu ma sili atu laueleele fuatele ua fau ai i luga fale po o auala, o lea ua faateleina ai le mamate o ituaiga o manu ma ola o laau eseese. Manatu i le oso aʻe o le faaleagaina o nofoaga o loo maua mai ai pea vai mamā ma le faafitauli o le timu oona. E faapipii atu i le faamataʻuina o le soifua malōlōina o āuga ia o le matuā faaoonaina o le ea ma faafitauli mataʻutia i otaota. O nei mea uma, ua latou aumaia le mala i le fanau a tagata. Po o ai lava pe o fea lava o tatou iai, tatou te manaomia le ea, meaʻai, vai, ma mea masani faalenatura e mafai ona faia mai ai isi mea e pei o le suāuu ma le koale, ina ia tatou ola ai. Tatou te manaomia ia mea e aunoa ma le faapolusioneina ma i se tulaga atoatoa ona lelei. Ua uma ona iloa faapea “mo le au matitiva, o tausaga e sefulu o le 1980 ua avea o se mala e lē mafai ona faaitiitia, o se taimi o le lē lava o meaʻai lelei ma ua oso aʻe ai le faitau aofai o tagata ua maliliu,” ua taʻua ai e le State of the World 1990.

Faatasi ai ma le faamataʻuina o le fanau a tagata i le tele o auala, pe mafai la e se tasi ona faafitia faapea ua matuā manaomia lava se lalolagi fou? Ae pe o se mea lena e mafai moni ona faia? Mai le ā le puna o le a sau ai lea lalolagi? O ā toʻatugā e ao ona foia a o leʻi oo ina matuā manatu i lo tatou lava paneta e saogalemu ma fiafia moni? Seʻi o tatou vaai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 “O le taua” ua faauigaina i se fetauaiga, na e aafia ai e lē itiiti mai i le tasi le malo, ma ua fasiotia ai e lē itiiti mai i le 1,000 tagata i le tausaga.

[Ē Ana le Ata i le itulau 4]

Ata mo WHO a P. Almasy