Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Loto Faafetai—Ua Pule le Malo Faa-Mesia o Ieova

Ia Loto Faafetai—Ua Pule le Malo Faa-Mesia o Ieova

Ia Loto Faafetai—Ua Pule le Malo Faa-Mesia o Ieova

“[Ieova e] le Atua e ou le malosi uma lava, ua matou faafetai atu ia te oe, . . . ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu.”—FAAALIGA 11:17.

1. O le ā na taʻua e le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata ina ua mavae lana malaga taamilo i Europa i le 1911?

I LE amataga lava o le 1911, na aumaia ai e le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata, o C. T. Russell, se faasologa o tautalaga faale-Tusi Paia i aai autū o Europa. I le faia o se lipoti e uiga i lena malaga, na tusi ai e Russell faamatalaga o loo mulimuli mai i Le Olo Matamata faa-Peretania, Me 15, 1911: “Sa matou maofa ina ua iloa le matuā tele o faamaoniga o le tamaoaiga i so o se mea . . . Ua iloa e la matou ʻau faitau faapea mo ni tausaga ua matou faatalitalia ai lenei Tupulaga o le a faaiʻuina i se vaitaimi sili ona mataʻutia o faalavelave, ma matou te faatalitalia lona pa mai ma le faafuaseʻi ma se malosi e lē o toe umi lava pe a mavae Oketopa o le 1914, o lea taimi, e tusa ai ma lo matou malamalama i le Tusi Paia, o le vaitaimi lea ua taʻua o Taimi o Nuu Ese—le tuuina atu mo sina taimi o le pulega o le lalolagi i Nuu Ese—o le a faamutaina; o lea la, o le taimi lea o le a amata ona faatino ai e le malo faa-Mesia lana pule.” Pe sa faataunuuina lenei mea sa faatalitali i ai?

2. Na faapefea ona lūlūina le filemu i le 1914, ma faatasi ai ma ā iʻuga faanoanoa?

2 I le faagasologa o le ʻafa muamua o le 1914, sa foliga mai ai na saogalemu ma malupuipuia le lalolagi mai taua. Ae sa faafuaseʻi lava ona luluina le filemu ina ua tagatavaleina le suli o le nofoalii i Ositeria e se tagata mai Serbia, ia Iuni 28, 1914. Sa leʻi pine lava ae folafola atu e malo soofaatasi o Ositeria ma Hagekeria se taua faasaga ia Serbia. Sa ʻau atu Rusia ia Serbia, o lea na folafola ai e Siamani le taua faasaga ia Rusia ia Aokuso 1. Ona folafola atu lea e Siamani le taua faasaga ia Falani ia Aokuso 3; o Peretania Tele faasaga ia Siamani ia Aokuso 4; o Monikerio faasaga ia Ositeria ma Hagekeria ia Aokuso 7; o Iapani faasaga ia Siamani ia Aokuso 23; o Ositeria ma Hagekeria faasaga ia Peleseuma ia Aokuso 28. E toatele na talitonu faapea o le a lē pine ae faaiʻuina le taua. Na i lo o lea, sa oo ina sili atu ona leaga le taua i le talafaasolopito seia oo mai i lena taimi, ma le sili atu i le 19 isi atunuu sa faia ni a latou itu i se ala tafetoto faavaomalo lena o lona tau sa sili atu i le 13,000,000 tagata o vaegaʻau ma tagata sivili na leiloa o latou ola, faatasi ai ma le sili atu i le 21,000,000 tagata na matuā manunua ma ē na manunua mitimiti.

3, 4. O le ā na tupu i le nofoaga autū o le Sosaiete i le taeao o le Aso Faraile, Oketopa 2, 1914?

3 I le taeao o le Aso Faraile, Oketopa 2, 1914, na faalauiloa atu ai e Russell i le aufaigaluega i le nofoaga autū o le Sosaiete o le Olo Matamata i Brooklyn, Niu Ioka: “Ua iʻu taimi o Nuu Ese; ua iʻu aso o o latou tupu.” O lenei faasilasilaga sa talia ma le matuā fiafia i se pati tele mai le aiga Peteli, “le fale o le Atua.”

4 O le ā le taʻutonuina na olioli ai C. T. Russell ma ana aumea i lena taeao o Oketopa? O fea e mapuna mai ai le faaupuga “Taimi o Nuu Ese”? O le ā se faamaoniga o iai faapea na iʻu Taimi o Nuu Ese ia Oketopa i le 1914? Ma e ao faapefea i lena mea ona aafia ai oe?

Ierusalema ma Taimi o Nuu Ese

5. O fea e sau ai le faaupuga “Taimi o Nuu Ese”?

5 O le faaupuga “Taimi o Nuu Ese,” po o “taimi atofaina o nuu,” e sau mai i le valoaga aupito sili a Iesu faatatau i le faaumatiaga o Ierusalema. (Luka 21:5-36, King James Version, NW) I le lua o aso a o leʻi tuuina atu lenei valoaga, na faailoa atu ai e Iesu ia lava i tagata na ʻaināina Ierusalema e avea o lo latou Mesia. A o ia tietie atu ma le loto maulalo i se asini agaʻi i le aai, sa alalaga i le manumalo le motu o tagata Iutaia, e pei lava ona valoia i le Sakaria 9:9. “Ia manuia le tupu o loo maliu mai i le suafa [o Ieova],” na latou alalaga leotetele ai.—Luka 19:28-40.

6, 7. O le ā le nofosala mataʻutia i le toto na aumaia e tagata Iutaia o le uluai senituri i luga ia i latou lava, ma faatasi ai ma ā iʻuga?

6 Ae peitai sa silafia e Iesu faapea ua lē toe umi lava ae liliu atu manatu o tagata lautele faasaga ia te ia ona o le inoino ma le fia fasioti o taʻitaʻi lotu Ierusalema ia te ia i lalo o le taaʻiga a lo latou tamā, le Tiapolo. (Kenese 3:15; Ioane 8:44) E leʻi pine lava mulimuli ane, ia Nisani 14, na alalaga atu ai se motu o tagata Iutaia ona o le fia fasioti ia Iesu. “Ia i luga ia i matou, ma a matou fanau lona toto,” na latou alalaga atu ai i le kovana Roma o loo faaletonu. (Mataio 27:24, 25) Na i lo o le talia o Iesu e avea o le Tupu faa-Mesia, na faalauiloa atu e ositaulaga sili: “E leai so matou tupu, na o Kaisara.” (Ioane 19:15) Ona tuʻituʻiina ai lea o le Mesia moni i le satauro ina ia maliu ai, i le tuuaʻia sese faapea o ia o loo faatupu vevesi faasaga ia Roma ma ua upuvale faasaga i le Atua o tagata Iutaia.—Mareko 14:61-64; Luka 23:2; Ioane 18:36; 19:7.

Sa mautinoa lava le oo mai o le toasa tauatua i luga o tagata na ʻaināina Iutaia ona o le tulaga mataʻutia o lo latou nofosala i le toto. Na lē mafai ona toe taʻua ai Ierusalema, ma lona malumalu matagofie, “o le aai lea a le Tupu silisili,” o Ieova. (Mataio 5:35; Luka 13:33-35) I ni nai aso a o leʻi maliu Iesu, sa tautatala faaviivii ai ona soʻo i le fausiaina o le malumalu o lena aai. I lana tali atu, na valoia ai e Iesu faapea: “O ia mea ua outou vaavaai i ai, e oo mai lava ona aso e le toe ai se tasi maa i luga o le tasi maa, a e uma ona soloia i lalo.”—Luka 21:5, 6.

8. Ina ua tuuina atu e Iesu le “faailoga” o mea tutupu e taʻitaʻiina atu ai i le faaumatiaga o Ierusalema, o ā isi mea na aafia ai?

8 Na fesili atu ma le ofo soʻo o Iesu: “Le aʻoaʻo e, e taunuu ea ia mea afea? se a foi le faailoga pe a tāli taunuu ai ia mea.” (Luka 21:7) I lana tali atu na valoia ai ma le saʻo e Iesu mea o le a tutupu na e taʻitaʻiina atu i le faaumatiaina o Ierusalema, ma na ia faaopoopo atu lenei fasi fuaiupu uigā: “E solia Ierusalema e Nuu Ese, seia faaiʻuina taimi o pulega a Nuu Ese.” (Luka 21:8-24, KJ) I lea sa faasino atu ai Iesu i luma i se mea i tala atu o le faaumatiaga o Ierusalema—se mea sa faatali mai “seia faaiʻuina taimi o pulega a Nuu Ese.” I le faasino atu i “le faailoga,” na fetalai Iesu: “Pe a iloa e outou ia mea ua faia, ia outou iloa ua latalata le malo o le Atua.” (Luka 21:31) O le mea lea, sa talua le faataunuuga o le faailoga. O le uluai faataunuuga, o le fua itiiti, o lea na faailoa ai faapea ‘ua latalata le faaumatiaga o Ierusalema.’ (Luka 21:20) O lona lua, ma o le faataunuuga aupito sili ona tele, o le a oo mai pe a faaiʻuina Taimi o Nuu Ese, ma o le a faaalia ai i lea faapea “ua latalata le malo o le Atua.”—Faatusatusa Mataio 24:3.

Ua Suia Ierusalema Faalelalolagi i se Aai Sili

9. O anafea na leiloa ai e Ierusalema faaletino lona tulaga alofagia, ma o le ā ua na suia o ia?

9 I le faapea atu “e solia foi Ierusalema e nuu ese, seia faaiuina tausaga o nuu ese,” pe sa faatu atu ai e Iesu se manatu faapea o le aai faalelalolagi o le a mulimuli ane toe faafoisia i le finagalo malie tauatua? E leai. Ina ua uma le fasiotia o le Alo pele o le Atua, na leiloa ai e le Ierusalema faalelalolagi lona tulaga faapitoa e faavavau, ma ua suia ai i “le aai o le Atua soifua, o Ierusalema faalelagi,” e sili mamao atu lona malosi.—Eperu 12:22; Mataio 23:37, 38; 27:50, 51.

10. O le ā le uiga o le faaupuga “Ierusalema faalelagi”?

10 O le faaupuga “Ierusalema faalelagi” ua faaaogāina i le Tusi Paia e faamatala ai le Malo faalelagi e lē mafaaumatia lea ua valaauina i ai Kerisiano faauuina. * (Eperu 11:10; 12:22, 28) Ina ua tusia e le aposetolo o Paulo lenei mea, sa tumau pea ona matuā viiviia e tagata Iutaia le aai faalelalolagi ma lona malumalu. I lea, na faamanatu atu ai e Paulo i Kerisiano Eperu e faapea “ua leai so tatou aai tumau iinei, a ua tatou saili i lē atali.”—Eperu 13:14.

Le Pogai ua Taʻua ai o le Ierusalema Faalelagi

11. Seia oo ina leiloa e Ierusalema faaletino le finagalo malie o Ieova, o le ā na ia suia?

11 Ua leva ona avea Ierusalema ma laumua o le malo o Isaraelu, o lē o ona tupu sa faapea sa “tietie i le nofoālii o Ieova.” (1 Nofoaiga a Tupu 29:23) Sa faia foi e Ieova se feagaiga ma Tavita faapea o le tulaga tautupu o le a tumau i lona aiga e faavavau. E pei lava o laumua o malo i aso nei, e pei o Washington, Moscow, Canberra, ma Pretoria, ua faaaogāina e mataulia ai o latou lava malo, o lea sa faaaogāina foi Ierusalema i le Tusi Paia e fai ma sui o le malo faa-Tavita.—2 Samuelu 7:16; Luka 1:32.

12. Ua faapefea i le faaupuga “Taimi o Nuu Ese” ona faatatauina?

12 O le malo o Tavita sa gata mai lana pulega, o lona telē sa na o tuaoi o le nuu o le Atua o Isaraelu anamua. O le mea lea o Isaraelu faaletino sa na o se ata o le Malo moni faa-Mesia lena o le a pule mai le lagi ma aofia ai le lalolagi atoa i lana pulega. (Salamo 2:2, 7, 8; Tanielu 7:13, 14; 2 Timoteo 4:18) I lea, i le tusi The Time Is At Hand, na lomia ma faasalalauina e le Sosaiete o le Olo Matamata i le 1889, o loo taʻua manino ai e faapea: “O le faaupuga o ‘Taimi o Nuu Ese’ sa faatatauina e lo tatou Alii i le vaitaimi o le talafaasolopito o le lalolagi i le va o le aveesea o le Malo faiata o le Atua, le Malo o Isaraelu (Eseki. 21:25-27), ma le faailoa mai o le faavaeina o lea na ia faaatagia, le Malo moni o le Atua.”

Taimi o Nuu Ese—O le ā le Umi?

13. O anafea na amata ai Taimi o Nuu Ese, ma aiseā ua e tali mai ai faapea?

13 O le malo faiata o le Atua sa lafotuina e Nepukanesa le tupu o Papelonia i le 607 T.L.M. I lona fitu o masina faa-Iutaia, pe tusa ma le ogatotonu o Oketopa, na taatia ai le laueleele ua matuā faatafunaina. * (2 Tupu 25:8, 9, 22, 25, 26) I le faamaonia faapea o lenei mea sa tupu ona o le faatagaga tauatua, na avatu ai e Ieova ia Nepukanesa se miti. O lenei miti sa aafia ai se laau na tuuina i lalo, ma na faatagaina e toe tupu ina ua mavae se vaitaimi o le “tausaga e fitu” [“taimi e fitu”]. Sa iai se faataunuuga muamua o le miti ina ua toe faafoisia Nepukanesa i lona nofoalii ina ua mavae se vaitaimi lē tumau na iai i se tulaga ua valea.—Tanielu 4:10-17, 28-36.

14. O le ā le manatu autū o le miti a Nepukanesa?

14 Ae peitai, o le matua o le miti a Nepukanesa sa faaalia ai faapea o lona faataunuuga autū sa aafia ai le malo faiata o le Atua, lea na faatagaina lena tupu o Nuu Ese e ‘tuu i lalo.’ Na faaiʻuina le miti i lenei faamatalaga o le fuafuaga: “Ina ia iloa e tagata ola faapea o Lē Sili ona Maualuga o le Pule i le malo o tagata ma na te tuuina atu ai i lē ua ia finagalo i ai, na te tofia foi e ia e pule ai e oo lava i lē ua aupito faatauvaa o le fanau a tagata.”—Tanielu 4:17, NW.

15. Na faapefea ona taʻuagavaaina Iesu Keriso e avea o “lē ua aupito faatauvaa o le fanau a tagata”? (Mataio 11:29)

15 E na o le toatasi lava le tagata na sau ina ia taʻuagavaaina i vala uma lava e taʻua ai o “lē ua aupito faatauvaa o le fanau a tagata.” E na o le Alo pele lava e toatasi o le Atua sa faamaonia o ia faapea, e ala i le loto malie e tuua lona mamalu faalelagi ae fanau mai e avea o se tagata, e avea o Iesu, o lē na tigaina i le matuā faamaulaloina ma oo i se maliu tiga i lima o Satani. (Filipi 2:3, 5-11) Ina ua mavae lona toe faatuina i le mamalu faalelagi, sa tatau ona faatali Iesu seia oo ina faaiʻuina le vaitaimi o le fitu taimi o le pulega a Nuu Ese a o leʻi faanofotupuina o ia e avea o le Tupu faa-Mesia i luga o le fanau a tagata.—Eperu 10:12, 13.

16. Ua faapefea ona fesoasoani le tusi o Faaaliga i Kerisiano e faitau po o anafea na iʻu ai taimi e fitu?

16 Ae na faapefea ona oo ina malamalama Molimau a Ieova i le umi o taimi e fitu? Ua faailoa mai e le Tusi Paia faapea “o le taimi ma taimi ma le afa taimi,” po o le tolu ma le ʻafa taimi, ua tusa ma le 1,260 aso. (Faaaliga 12:6, 14, NW) O le mea lea, o le faaluaina o lena numera, po o le fitu taimi, o lona aofaiga e 2,520 aso. I le faavae o le taʻitaʻiga faavaloaga “o le aso ma le tausaga,” o le fitu taimi la o le a tutusa ma le 2,520 tausaga. (Numera 14:34; Esekielu 4:6) I lenei faaopoopoga, o Taimi o Nuu Ese, lea na amata ia Oketopa i le 607 T.L.M., na faaiʻuina i le 2,520 tausaga mulimuli ane ia Oketopa 1914.

17. O le ā le faasilasilaga fiafia na tatau ona faalauiloa atu i le 1914?

17 Ia Oketopa 1914, na faatu ai e Ieova le Atua lona Alo pele, le Alii o Iesu Keriso, i le nofoalii i le Malo faalelagi. Ioe, ina ua mavae se taimi umi, sa amata loa ona iloa manino le vaaiga o le Faaaliga a le aposetolo Kerisiano o Ioane, ma sa ono mafai loa ona fai le faasilasilaga e faapea: “O malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii [o Ieova] ma lona Keriso, e fai foi o ia [o Ieova] ma tupu e faavavau faavavau lava.” (Faaaliga 1:10; 4:1; 11:15) Maeu lenei tala mamalu ma maeu se mafuaaga mo le fiafiaga sili i le vaega a suli faatasi uma lava ma tagatanuu o lena Malo!—Faaaliga 11:17.

18. Aiseā ua afaina ai le fanau a tagata i tulaga faanoanoa talu mai le 1914?

18 E moni, mo le toatele o le fanau a tagata, sa leʻi faapea ona iai se matuā fiafia tele i le lalolagi talu mai le 1914. Ae o tulaga ōi i le lalolagi o faamaoniga ia faapea ua toeitiiti nei ona iʻu lea o le pule a Satani. E faapefea ona tatou iloa lenei mea? I le tusi o Faaaliga ua faaalia ai faapea o le faavaeina o le Malo o le Atua na iʻu ai i le taua i le lagi. Ona lafoina mai lea o Satani ma ana temoni mai le lagi ma taofiofia i se nofoaga maulalo e latalata i lo tatou lalolagi. Ina ua uma ona vaaia o lenei manumalo i le vaaiga faavaloaga, ona faalogo lea o Ioane i se leo tele o faapea mai: “Ia outou olioli ai, le lagi e atoa ma e ua nonofo ai. O i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.”—Faaaliga 12:1-12.

19. Aiseā e matuā loto faafetai ai Kerisiano moni ona o le ola ai i lea taimi?

19 O le faateleina ona leaga o le tulaga o mea i le lalolagi talu mai le 1914 o faamaoniga na faapea ua oo ina avea le vaaiga a Ioane o se mea moni ma ua matuā lata tele mai ma le mataʻutia le iʻuga o le fanau uma a tagata o ē e mumusu e gauai atu i le pule silisili ese a le Atua. (Luka 21:10, 11, 25-32) Maeu le fiafia o le a iai pe afai o le a ola ai i lenei taimi ofoofogia pe a foia e Ieova le Atua, e Ona le Malosi Uma, le finauga sili e uiga i lana pule silisili ese i le lalolagi! Ona faaliliuina ai lea o le lalolagi i se parataiso matagofie, ma o tagata amiotonu o ē faasaoina o le a siitia i le lelei atoatoa. E oo lava i ē ua maliliu, o le a toe faatutuina ma avatu i ai le avanoa e taʻuagavaaina ai mo le ola e faavavau.—Faaaliga 20:1-3, 12, 13; 21:3-5.

Se Manaoga i Ona Po Nei mo Fetuunaiga

20. (a) I luga o le lalolagi, o ai sa faamaonia le avea o auauna faamaoni a Ieova a o leʻi oo i le 1914? (e) O ā fetuunaiga na loto malie Kerisiano faauuina faamaoni e faia?

20 Mo le 38 tausaga muamua atu i le 1914, na faasino atu ai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona taʻua ai i na aso Molimau a Ieova faapea o le tausaga lena o le a iʻu ai Taimi o Nuu Ese. * Maeu se faamaoniga mataʻina o lena mea faapea o i latou o auauna moni a Ieova! Peitai, i le pei o auauna a le Atua i le uluai senituri, sa sese foi nisi mea sa latou faatalitali i ai. Mo se faaaʻoaʻoga, sa latou faatalitalia faapea o le numera atoa lava o Kerisiano faauuina o le a faatutuina i le lagi ia Oketopa 1914. Sa latou manatu foi faapea o le taua na amata i le 1914 o le a taʻitaʻiina saʻo atu ai lava i le iʻuga o le lalolagi a Satani.

21. O le ā le aʻoaʻiga na tofo i ai Kerisiano moni i le taimi o le Taua I a le Lalolagi?

21 E ui i lea, i le gasologa o le taimi, sa iloa lava e Kerisiano faauuina faapea sa tele se galuega mo i latou e faia i le lalolagi. Ona o lo latou maumauai i le molimau atu i le lautele i le taimi o le Taua I a le Lalolagi, na latou tofo ai i sauaga matuitui mai pule faapolotiki, na uunaia e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. (Salamo 2:1-6) O le galuega a Kerisiano moni sa fesagaʻi ma se ta mataʻutia ia Iuni 21, 1918, ina ua faafalepuipuiina ofisa taʻitaʻi o le Sosaiete o le Olo Matamata i le Iunaite Setete mo le 20 tausaga i le falepuipui i lalo o tuuaʻiga sese.

22, 23. (a) O le ā ua faia e Kerisiano faauuina faamaoni talu mai le 1919, ma faatasi ai ma le ā le tali uigalua? (e) O le ā le Ierusalema lē faamaoni faafaatusa?

22 Na faafuaseʻi lava ona oo mai le Taua I a le Lalolagi i lona iʻuga ia Novema 1918. O lea, ia Mati 25, 1919, na toe tatalaina ai mai le falepuipui ofisa o le Sosaiete o le Olo Matamata. Sa mulimuli ane faasaoloto atoatoa i latou. O se vaitaimi sa leʻi faatalitalia o le filemu na tatalaina atu mo na Kerisiano faamaoni faauuina, e tutusa ma avanoa na sa tuuina atu i uluai soʻo o Iesu ina ua mavae le tuuina atu ia i latou o le mana e ala i le agaga paia i le 33 T.A.—Galuega 2:17-21, 41.

23 Talu mai lava le 1919, o Kerisiano faamaoni faauuina i le avea o se vaega sa maelega i le usiusitai atu i le poloaiga na aafia i fetalaiga a Iesu i le Mataio 24:14: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” O le iʻuga, toetoe lava fa miliona o “isi mamoe” a Keriso ua tuutoina o latou ola e auauna ai ia Ieova i le autasi ma le vaega totoe faauuina. (Ioane 10:16) O Kerisinetoma, i lalo o taaʻiga a ona taʻitaʻi lotu, o loo faaauau pea ona tetee i le feau o le Malo. O lona filifilia o taumafaiga faapolotiki faaletagata ma lona sauāina o Molimau a Ieova ua tutusa lelei lava ma le faiga leaga mataʻutia sa faia ia Keriso e tagata na ʻaināina Iutaia i le uluai senituri. E pei lava ona sa faaooina atu e Ieova lana faamasinoga i luga o Ierusalema, o le a faapena foi ona faia i le Ierusalema faafaatusa lē faamaoni, lea ua taʻua o Kerisinetoma. Ma e pei ona ola pea le tupulaga na faalogo i le feau faafaamasinoga a Keriso ina ia vaai i le faaumatiaga na ia valoia, o le a faapena foi i le tupulaga o loo iai nei talu mai le 1914 “e le mavae atu lava” seia oo mai le “puapuaga tele” na valoia.—Mataio 24:21, 22, 34.

24. Ina ia sao i le lalolagi fou a le Atua, o le ā e tatau ona tatou faia?

24 O le ā e tatau ona tatou faia ina ia sao atu i le puapuaga tele ma ola ai e oo atu i le lalolagi fou a le Atua? E ui lava i faatalitaliga sese atonu o iai i so o se tasi o i tatou, ae tatau lava ona tatou leoleo faasaga i le tulemomoe i le faia o o tatou tiute faa-Kerisiano. (Sapakuka 2:3; 1 Tesalonia 5:1-6) O i latou o ē e mafai ona manatua mea na tutupu mai i le 1914 ua agaʻi ina toaitiiti. I lea, e manaomia ai ona tatou mataala; e leai se taimi e toe faamaumauina. (Mataio 24:42) O i latou uma o ē mananao ina ia sao mai le iʻuga o le lalolagi leaga a Satani e tatau ona gaoioi nei i se auala e faaalia ai le ioe faatasi ma le afioga faagaeeina: “[Ieova e] le Atua e ou le malosi uma lava, ua matou faafetai atu ia te oe, . . . ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu.”—Faaaliga 11:17.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 Tagai i Le Olomatamata, Aperila 1, 1984, itulau 20.

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga atili i le pogai ua faailogaina ai e lenei le amataga o Taimi o Nuu Ese, tagai i le “Let Your Kingdom Come,” mataupu 14, lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 20 Na tusi C. T. Russell i se mataupu na faaulutalaina “Taimi o Nuu Ese: O Afea e Iʻu Ai?’” lea na faasalalauina i le mekasini Bible Examiner, Oketopa 1876. I le itulau 27, na faapea mai le mataupu: “O taimi e fitu o le a iʻu i le 1914 T.A.”

O le a Faapefea ona E Tali?

O le ā na suia e Ierusalema anamua, ae na faapefea ona leiloa lona tulaga faamamaluina?

O anafea na amata ma faaiʻu ai Taimi o Nuu Ese, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga na valoia?

O le ā na faaatagia e le faaumatiaga o Ierusalema lē faamaoni?

Tatou te iloa faapefea ua lata mai le puapuaga tele, ma o le ā e tatau ona tatou faia ina ia sao mai ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

Na leiloa e Ierusalema ma lona malumalu lo la tulaga faamamaluina, ae sa faaauau ona faamanuia e le Atua lona Alo, le Mesia, sa oo lava ina fetalai tuusaʻo atu ia te ia mai le lagi