Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Upu Moni e Uiga ia Peteleema ma le Kirisimasi?

O le ā le Upu Moni e Uiga ia Peteleema ma le Kirisimasi?

O le ā le Upu Moni e Uiga ia Peteleema ma le Kirisimasi?

“PE A tatou manatunatu e uiga i le Mealilo a Peteleema, e lē mafai ona tatou taofia ai fesili ma masalosaloga e oo mai i o tatou mafaufau.”—Bethlehem (Peteleema), a Maria Teresa Petrozzi.

Atonu e te ono fesili, ʻAiseā e oo mai ai fesili ma masalosaloga?’ E ui lava i lea, o talitonuga eseese faatatau i le Kirisimasi, ma nofoaga e fesootai atu ma na talitonuga, o loo faavae i mea moni. Ae pe o faapea moni ea?

O Anafea na Fanau ai o Ia?

E tusa ai o le aso fanau o Iesu, ua fesili ai Maria Teresa Petrozzi: “O anafea tonu lava na fanau ai le Faaola? Ua matou fia iloa e lē gata i le tausaga, ae faapea foi ma le masina, le aso, ma le itula. Ae matou te lē o iloa ma le saʻo ia mea.” Ua lagolagoina e le New Catholic Encyclopedia lenei mea: “O le aso na fanau ai Iesu Keriso e mafai ona fuafua i na o se faatatauga e tusa ai.” Ua ia faapea mai faatatau i le aso na manatu i ai faapea na fanau ai Keriso: “O le aso o Tesema 25 e lē fesootai ma le fanau mai o Keriso ae fesootai ma le tausamiga o le Natalis Solis Invicti, le tausamiga a Roma i le la o le aso pito umi lea o le ao i le tausaga.”

O lea atonu e te fesili, ‘Afai e leʻi fanau Iesu ia Tesema 25, o anafea la na fanau ai o ia?’ Mai le Mataio mataupu e 26 ma le 27, ua tatou malamalama ai faapea na maliu Iesu i le taimi o le Paseka faa-Iutaia, lea sa paʻū ia Aperila 1, 33 T.A. Ae lē gata i lea, ua faamautinoa mai ia i tatou e le Luka 3:21-23 faapea e tusa ma le 30 tausaga o Iesu ina ua amata lana faiva. Talu ai ona sa na o le tolu ma le ʻafa tausaga le umi o lana faiva faalelalolagi, sa tusa la ma le 33 1/2 tausaga lona matua i le taimi o lona maliu. Sa tatau ona atoa lelei le 34 tausaga o Keriso i le ono masina mulimuli ane, pe tusa lea o Oketopa 1. Afai la tatou te toe faitau i tua ina ia iloa po o anafea na fanau ai Iesu, tatou te taunuu ai, e lē ia Tesema 25 po o Ianuari 6, ae tusa o Oketopa 1 i le tausaga e 2 T.L.M.

E aogā foi ona matau faapea i le masina o Tesema, e matuā malūlū ai vaega uma o Peteleema, e matuā timuga malūlū ma i nisi taimi e toʻa ai le kiona. E lē maua i ai e se tasi ni leoleo mamoe ma a latou lafu mamoe i fafo i le po i lea taimi. E lē o se fua fou lea o le tau. Ua taʻua mai e le Tusi Paia faapea o le tupu Iutaia o Ioakima “sa nofo . . . i le fale o le tau maalili i le iva o masina [o Kiselu, ua tutusa ia ma Novema e oo ia Tesema], sa mu foi le afi i le taigaafi i ona luma.” (Ieremia 36:22) Sa manaomia e ia le vevela e faamafanafana ai. E lē gata i lea, i le Esera 10:9, 13 (NW), ua tatou maua ai faamaoniga manino faapea o le masina o Kiselu sa o “le vaitau o le tetele o uaga, ma sa lē mafai ai ona tutū i fafo.” Ua faamaonia e nei mea uma faapea o le tulaga o le tau i Peteleema ia Tesema, e lē fetaui ma faamatalaga a le Tusi Paia i mea na tutupu e fesootai atu ma le fanau mai o Iesu Keriso.—Luka 2:8-11.

I Lē Fea Nofoaga?

O le ā le manatu saʻo faatatau i le nofoaga lea sa avea o se vaega na faagaeeina ai le taua i Crimea (1853-1856), lea na maliliu ai le sili atu i le selau afe fitafita Falani, ona o lea ‘taua faamasaatoto’? Pe o lena vaipanoa o le nofoaga moni lea na fanau ai Iesu?

E muamua lava, e lē o taʻua i le Tusi Paia lava ia le nofoaga tonu na fanau ai Iesu. Ua faamautinoa mai e Mataio ma Luka faapea, o le fanau mai o Iesu ua faataunuuina ai le valoaga lea o loo i le Mika 5:2 faatatau i le Mesia, lea na valoia ai faapea “o le na te fai ma faipule ia Isaraelu, o lona tupu mai talu mai anamuā lea,” o le a sau mai Peteleema. (Mataio 2:1, 5; Luka 2:4) E lē o auiliili maia i nei faamatalaga e lua Faa-Evagelia le nofoaga tonu, ae ua na ona faapea mai, na fanau Iesu i Peteleema ma, e tusa ai ma le tala a Luka, faapea sa aui le pepe i le ie ma tuu i le fata e tuu ai meaʻai a manu i le fale povi.—Luka 2:7.

Aiseā na lē faaopoopo mai ai nisi auiliiliga e tusitala o Evagelia? Ua matauina e Maria Teresa Petrozzi faapea: “Sa lē amanaia e le au fai Evagelia nei auiliiliga ona atonu sa la manatu i ai e leai se uiga.” O le mea moni, e foliga mai sa leʻi manatu foi Iesu lava ia i auiliiliga o lona fanau mai o se mea e faapitoa sona uiga, auā e leʻi sii maia faatasi lava faapea na ia taʻua a lē o lona aso fanau ia po o le nofoaga tonu na fanau ai o ia. E ui lava sa fanau i Peteleema, ae sa leʻi manatu Iesu i lena nofoaga e avea o sona aiga, ae sa ia faasino atu i le vaifanua o Kalilaia o “lona lava nuu.”—Mareko 6:1, 3, 4; Mataio 2:4, 5; 13:54.

I le faitauina o le Ioane 7:40-42 ua faaalia ai faapea sa lē iloa e tagata lautele le mea na fanau ai o ia, ua latou manatu na fanau o ia i Kalilaia: “Ua faapea isi, Pe tupu mai le Keriso mai Kalilaia?” I le faavae i mea ua faamauina i le Ioane 7:41, ua faia ai se faaiʻuga e le tusi The Church of the Nativity, Bethlehem (Le Falesa o le Fanauga o Iesu, Peteleema] e faapea: “O na talanoaga na mapuna aʻe, e lē o faamaonia ai le sese o le mea moni faapea sa fanau Keriso i Peteleema; ae na pau le mea ua ia faaalia faapea o le toatele o Ana [Keriso] aumea latou te leʻi iloa e uiga i ai.”

Ua iloatino faapea i le soifuaga faalelalolagi o Iesu lava ia, na te leʻi faalauiloaina ai ni auiliiliga o lona fanau mai. Sa leʻi faamamafaina foi le mea na fanau ai o ia. O lea, o le ā la le faavae mo le talitonu faapea o le Nativity Grotto [le Ana o le Fanauga o Iesu] o le nofoaga lea na avatu i ai e Iosefa Maria ina ia fanau ai?

Ua ioe ma le faamaoni Petrozzi faapea: “E lē mafai ona iloa ma le mautinoa pe o le ana o se tasi lea o le lē mafaitaulia o ana masani o loo iai i tuaoi o Peteleema, po o se ana sa faaaogā e fai ma falemanu e se faletalimalo. Ae peitai, e tusa ai ma uputuu i tuā i le uluai ʻafa o le senituri lona lua, e manino ma mautinoa ai; o se ana na fai ma fale o manu.”—O upu faasisipa o a matou.

Ua na o ni Uputuu

Ua faaalia e Maria Teresa Petrozzi ma R. W. Hamilton, faatasi ai ma isi tagata aʻoga eseese e uiga i le talafaasolopito o Peteleema, e faapea, o Justin Martyr, o le senituri lona lua T.A., o ia na muai faapea mai o Iesu sa fanau i se ana, e aunoa ma le faamaʻoti maia po o lē fea ana. Na faia e Hamilton se faaiʻuga e tusa ai ma le faamatalaga a Justin Martyr: “Ua na o se faamatalaga puupuu lenei, ma ia taʻu atu ai faapea sa iai i le mafaufau o Sagato Iusitino se ana patino, po o le faapea atu atili na ia faasino atu i le Ana o le Fanauga o Iesu lea o loo iai nei, o le a avea o se mea e soona faamamafa ai le uiga o se upu e tasi.”

Ua tusia e Hamilton i se faamatalaga i lalo: “O se tala e uiga i le Fanau mai o Iesu lea o loo maua i le ‘Tusi a Iakopo’ faaapokalifa po o le ‘Protevangelium,’ ua tusia pe tusa o le vaitaimi lava lea sa faailoa mai ai foi se ana, ae ua faamatalaina faapea o loo taoto i le vaeluagalemu o le ala i Peteleema. E tusa lava pe o iai pe lē o iai se mea tāua faatalafaasolopito, ae ua taʻua e le tala faapea, sa leʻi faafesootaia lava i lea taimi uputuu ma so o se nofoaga patino lava e tasi, ma e mautinoa foi e lē o le Ana o le Fanauga o Iesu.”

Ua tuufaatasia foi e tusitala faalotu o lona tolu o senituri o Origen ma Eusebius uputuu e pei ona lauiloa ai lena nofoaga patino. Ua finau maumauai mai Hamilton e faapea: “E pipii atu loa lava le tala i se ana patino, e lē toe suia lava; o lea ua talafeagai ai le faapea atu, o le ana lea sa faailoa atu i tagata tafafao e leʻi pine lava talu ona mavae le 200 T.A., sa tutusapau i le Ana o le Fanauga o Iesu o loo iai nei.”

Ua aumaia e W. H. Bartlett, i lana tusi Walks About the City and Environs of Jerusalem (Fesavaliai i le Aai ma Laufanua o Ierusalema) (1842), ona manatu e faatatau i lenei ana: “E ui lava ua faapea mai uputuu o le nofoaga lenei na fanau ai lo tatou Faaola, ma ua talitonuina mo se taimi umi, ma sa taʻua foi e Sagato Ierome, o lē na ola ma maliu i se ana na latalata ane, e lē faapea ai la o se mea tatau ona faapea atonu o le ana saʻo lenei, auā e ui lava o nisi taimi sa faaaogā ai ana e fai ma fale e tuu ai manu i Palesitina, ae o le ana lenei e matuā loloto i lalo o le eleele na i lo le avea o se ana talafeagai mo sea fuafuaga; ma e faaopoopo atu i ai, pe a tatou manatu i le masani a monike latou te faapea mai o le nofoaga sa faia ai mea tutupu ofoofogia faale-Tusi Paia sa faia i totonu o ana, ai ona o le matagofie o na nofoaga, ua toetoe ai lava foliga mai e mautinoa faapea o faamaoniga uma, e tetee i le avea o lenei nofoaga o le ana saʻo lea.”

O le ā sa tatou faaiʻuga ua mafai ona faia mai faamaoniga faatalafaasolopito ua iai nei ma i le sili atu ona tāua, mai le mea moni faale-Tusi Paia faapea sa leʻi tuuina atu e Iesu po o ona soʻo se faatāuaina i le nofoaga na ia fanau ai? E foliga mai faapea, ina ua atofaina e le Masiofo o Elena, le tinā o Konesetatino le Sili le nofoaga o le Falesa o le Fanauga o Iesu i le tausaga e 326 T.A., sa ia faia faapea e faavae i le mea na taʻua e Hamilton ‘o le talitonuga faauputuu.’ Ae sa lē faavae i talafaasolopito po o faamaoniga faale-Tusi Paia.

O lenei mea ua taʻitaʻiina atu ai i se isi faaiʻuga atili faapea e lē o iloatino le nofoaga moni na fanau ai Keriso. O le mea lea, pe faamaonia faapea e tatau i tagata faamaoni ona ō i ni malaga faalotu i na nofoaga e pei o le Ana o le Fanauga o Iesu ma latou faaaloalo pe oo foi ina tapuai i ai i na nofoaga? O le mea moni, afai sa manaomia ni mea faapena e Kerisiano, pe o le a lē muai faailoa atu la e Iesu lava ia i ona soʻo e uiga i se tiute tauave po o se ituaiga o manaoga faapena mai ia te ia? Pe o le a lē faamauina ea i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, mo le lalolagi o le fanau a tagata ia faitau i ai? Talu ai e faigofie lava ona iloa e lē o iai i le Tusi Paia na faamaoniga, ua lelei ai la ona tatou fesili po o le ā le mea na faia e Iesu ua aogā ona faamanatuina.

E ui lava ua tatou faia se suesuega maeʻaeʻa, e na o le pau lava le mea o le a tatou maua e faapea, e ao i soʻo o Iesu ona faamanatu i lea tupulaga ma lea tupulaga, o lona maliu faataulagaina. Na maliu o ia i le tau totogo e leʻi pine lava ina ua uma le faamanatuga o lana talisuaga mulimuli o le Paseka ma ona soʻo. I lena mea, sa ia tataʻi ai ona soʻo faamaoni i le faia o se talisuaga faafaatusa e faaaogā ai areto e lē faafefeteina, e pei o le matzoth, ma le uaina mūmū. E faatatau i lenei sauniga faigofie, lea na muai faia ia Aperila 1, 33 T.A., na ia poloai ai: “Tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au.”—Luka 22:19, 20.

I le usiusitai i le poloaiga a le Tusi Paia mai ia Iesu lava ia, e faamanatu ai faaletausaga e Molimau a Ieova i le lalolagi atoa le Faamanatuga o le maliu faataulagaina o Keriso. Latou te lē o faia lenei faatasiga faa-Kerisiano i se nofoaga faapitoa i se potu i luga i Ierusalema, auā e leʻi faamaʻoti maia e Iesu lena mea. Ae i le lalolagi atoa, latou te faapotopoto i o latou Maota o le Malo ma i isi nofoaga talafeagai mo sauniga i lo latou vaipanoa. O le faamanatuga e sosoo ai o le a faia ia Aperila 17, 1992, pe a mavae le goto o le la. Ua valaauliaina oe ina ia e auai i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova lena e latalata ane i lou aiga.

Ina ia auai i lena faamanatuga tāua, i le usiusitai i le poloaiga a Iesu, e te lē tau alu i Ierusalema po o Peteleema. Sa leʻi faatāuaina e Iesu po o ona soʻo ni nofoaga e avea o ni taulaʻiga autū o le tapuaiga faa-Kerisiano. I le tuufaafeagai ai, na taʻu atu e Iesu i se fafine Samaria, o lē na faaautū lana tapuaiga i Keresema, o se mauga i Samaria, i le itu i matu o Ierusalema: “Funa e, talitonu mai ia ia te au, e oo mai ona aso, tou te tapuai i le Tamā e le gata i lenei mauga, po o Ierusalema. A e oo mai ona aso, ua oo nei foi i ai, o e tapuai faamaoni latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le [upu moni]; auā o loo saili le Tamā i e tapuai faapena ia te ia.”—Ioane 4:21, 23.

O i latou e tapuai i le Tamā i le agaga ma le upu moni e lē faalagolago i ni nofoaga faapitoa e pei o Peteleema, pe i mea e pei o faatusa, i a latou tapuaiga. Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “A o matou o nonofo i le tino, ua nofo eseese i matou ma le Alii; (auā o le faatuatua ua matou savavali ai, a e le o le tino mai o mea.)”—2 Korinito 5:6, 7.

Ae peitai, atonu o loo e tau mafaufau pea, pe mafai faapefea e se tasi ona tapuai atu i le Atua i le auala e talia e ia? Afai e toe asiasi atu se tasi o Molimau a Ieova i lou fale, faamolemole fesili atu ia te ia.

[Ata i le itulau 5]

I le tau malūlū, atonu o le a ufitia ai e le kiona le laufanua e latalata i Peteleema. Pe o le a momoe leoleo mamoe i fafo ma a latou mamoe?

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 7]

Le Falesa o le Fanauga o Iesu i Peteleema ma lona ana maulalo i le eleele

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ē Ana le Ata]

Garo Nalbandian