Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tausiga mo Oe Lava i le Tino

Tausiga mo Oe Lava i le Tino

MATAUPU 6

Tausiga mo Oe Lava i le Tino

1, 2. I ā auala ua avea ai le tino faaletagata o se galuega aupito sili moni?

SA FAATUSAINA e le tagata poto o Solomona le tino faaletagata i se fale e iai ni ona faamalama ma ni faitotoa. I senituri mulimuli ane ai, na taʻua ai e le aposetolo Kerisiano o Paulo faapea o “lenei fale.” (Failauga 12:3-7; 2 Korinito 5:1, 2) Faapei o se fale, e manaomia e lou tino se tausiga e tatau ai pe afai e te fia maua mai ai ni aogā atoatoa.

2 O le ā le ituaiga o teufale e iai oe pe a oo i le tulaga o le tausia o oe lava i le tino? Pe e te talisapaia le tino ua e maua? E tatau, auā o le tino faaletagata, o le mea moni, o le galuega aupito sili lea o galuega uma i foafoaga o le lalolagi. Ua sili atu le lavelave o lou tino na i lo so o se komepiuta po o se meafaigaluega tau masini ua fausiaina. Peitai, e galue solosolo lelei, e fai mea maeʻa ma le matagofie tele ma matuā vavai. O se mea e maofa ai le mafaufau atu pe faapefea ona gaoioi ma le autasi e avea o se mea e tasi, ponaivi uma, musele, alātoto, felavasaʻiga o neura, faapea ma isi totoga uma ma vaega o le tino faaletagata. E pei ona tusia e le aposetolo o Paulo faapea, e ui lava ina tele vaega o le tino, ae “o le tino ua tasi ia.” E lelei ona tatou manatua lena mea ma ia iloatino foi le moni o lana faamatalaga e faapea, “afai e tiga le tasi itu tino, ia tiga faatasi ai itu tino uma lava.” Ioe, e ui lava i le faitau piliona o ona sela, ae o le tino o se mea e tasi. Afai e te manao ia maua le mea sili ona lelei mai lou talavou ma lou olaga atoa, e te lē mafaia ona gafatia ona faalēamanaia so o se vaega o lou tino.—1 Korinito 12:12, 14-26.

3-5. (a) O ai e aafia ai i le auala e te tausia ai lou tino? (Roma 14:7, 8) (e) E tusa ai ma le tausiaina o le tino, ua moni faapefea le faaupuga ‘tatou te selesele mea tatou te luluina’?

Peitai, e iai se mafuaaga lelei ma maualuga mo le manao ina ia tuuina atu i lou tino le tausiga sili ona lelei e te mafaia. O lona uiga, ina ia e mafai ai ona faaaogāina lou tino e aumaia ai le viiga i Lē na Foafoaina oe, faapea foi i ou mātua, ma aumaia ai le lelei i ou tuaoi. O se fale e leaga le tausiga e lē viia ai lē na tusiaina le ata o le fale po o le kamuta. O se fale e masofasofa, e lē mamā pe manogi leaga foi, e matuā aafia ai lava tuaoi uma o loo siomia ai. E faapena ona moni lenei mea ia i tatou pe a lē taulau ona tatou tausia i le tulaga e tatau ai i tatou lava i le tino.

4 O le mataupu silisili a le Tusi Paia faapea ‘o le mea tatou te luluina tatou te selesele mai’ ua moni lea i la tatou tausiga o le tino. (Kalatia 6:7) E mafai ona lelei pe leaga le ‘seleselega,’ e faalagolago lava ia i tatou. E lē tau faatali foi se tagata seia matua ona amata selesele ai lea. E vave lava ona amata, o nisi taimi i le amataga lava o le olaga.

5 E lē na o se mea faapea ia taumafai e aloese mai le “faamaʻia.” E tatau ona e manao ia olioli i lena faalogona o le soifua malōlōina lelei, lea e saosaolaumea i le fiafiaga, i galuega lelei, i le mafaufau saʻo, ma e fesoasoani lena e avea ai oe o se tagata e fiafia isi e faalatalata i ai. O ā la nisi mea e aogā ona uaʻi atu i ai e lē aunoa?

LE AOGĀ O LE PALENI O LE MEAʻAI FUAFUAINA LELEI

6-8. Aumai ni auiliiliga i le tāua o se meaʻai paleni ua fuafuaina lelei e tusa ai ma (a) meaʻai masoā, (e) meaʻai faatupu tino, (i) minerale ma (o) vaitamini.

6 E tele mea e faia e meaʻai e te taumafaina na i lo le na ona mauaina mai ai o le malosi. Na te saunia mea e fausia aʻe ai e manaomia e lou tino ina ia tausia ai ia lava. O meaʻai masoā, e pei ona maua i le suka, falaoa ma pateta, e avatu ai te oe le malosi. Ae faapefea pe afai o lau taumafataga e toetoe lava na o mea uma faapena? E faapefea pe afai e te taumafai e ola ai i na o mea inu suamalie ma lole? O le a amata ona puapuagatia lou tino mai le leai o ni mea e manaomia ina ia faafouina ai i aso taitasi.

7 E te manaomia e lē aunoa meaʻai faatuputino, e pei ona maua i le suāsusu, sisi, pi, aano o manufasi ma iʻa. A aunoa ma ia mea, o le a lē pine ae vaivai ma galemulemu ou musele ma ua faatuai ona tutupu. E te manaomia minerale, auā a aunoa ma ia mea o le a lē pine ae leaga ou nifo ma o le a vaivai ou ponaivi. O lau o fualaau faisua e mauoa tele i minerale. E te manaomia vaitamini, auā o mea na e puleaina ai mea tau vailaau o le tino ma latou te puipuia le tino mai nisi o faamaʻi. O fualaau ʻaina mata ma fatulaau ʻaina o puna autū ia o vaitamini. E te manaomia foi vai e tele, auā e faia aʻe ai faavae autū o lou toto ma suavai uma i aano o lou tino.

8 E mafai ona e seleseleina iʻuga o meaʻai e fuafuaina lelei po o meaʻai e leaga le fuafuaina, e lē na o i le taimi ua atoa ai lou onosefulu po o le fitusefulu tausaga, ae amata mai lava i taimi o lou sefulutolu e oo i le sefuluiva tausaga. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faaalia i suesuega e faapea, ina ua tuuina i ni tagata aʻoga ni meaʻai fuafuaina lelei ua faaleleia atili na faaleleia atili ai foi ma o latou mafaufau e aʻoaʻoina ai mea. O le leaga o le fuafuaina o meaʻai e iʻu ina leaga ai galuega ma e faaono tutupu ai faalavelave faafuasei i tagata. E vave lava ona aveesea mai ai i le tino se foliga soifua malōlōina ma le lalelei faalenatura.

E SAOSAOLAUMEA LE TUMAMĀ I LE SOIFUA MALŌLŌINA

9-14. (a) E mafai ona puipuia faapefea e le taele e lē aunoa lou soifua malōlōina? (e) O le a aafia faapefea le auala e manatu ai isi ia te oe, e au masani e tusa ai ma le tumamā totino, ma aiseā? (i) Aiseā e tāua ai le faamamāina ma le faaeteete e lē aunoa o ou nifo? (o) O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia lava ia e uiga i le tumamā? (Esoto 30:17-21; Mataio 6:17, 18)

9 E pei lava ona sili mamao atu ona tele le fiafia tatou te maua i le mau i se fale mamā, e faapea foi ona tele le fiafia tatou te maua mai le olaga pe a tatou tausia o tatou tino ia mamā. O le taele e lē aunoa e faafouina ai ma maua ai le soifua malōlōina. E fesootai pea lava pea lou tino ma siama ninii i le ʻea ma mea e te taulimaina. O nisi o nei mea e mafai ona aumaia ai faamaʻi. O le fasimoli e avea ma vailaau e tapēina ai nei siama, ae aogā le vai e fufulu ese ai. E manaomia faapitoa lava e ou lima le uaʻi pea lava pea i ai, auā e lote ai au mea taumafa ma o lima e te tago atu ai i isi tagata pe taulimaina ai mea o loo latou faaaogāina.

10 E lē gata ina e faalogoina ai le malosi pe a e tausia oe lava ia mamā; ae faapea foi ona sili atu ona e faamanaiaina ai le olaga mo i latou o ē vaavaai atu ia te oe pe faalatalata atu foi ia te oe. Afai e te vaaia se fale e eleelea ma e lē teua faalelei, o le ā le manatu o le a oso aʻe ia te oe e uiga i tagata o loo nonofo ai? E faapea foi la ona faamasinoina oe e tagata e ala i lou foliga mai. E mafai e le palapala i ou mata, i ou taliga, ma lou ua, i lou lauulu, i ou lima po o ou atigilima ona taofia ai oe mai le mauaina o le faauoga ma manatu faaviivii mai isi. O le a faapea foi ona sili atu le faaaloalogia o lou lava tagata pe a e tausia oe lava ia mamā.

11 E afu le tino e tusa lava pe lē tele ni faamalositino po o ni galuega e fai e se tasi. Afai e toʻa ai pea le afu, e mafai ona faapogaia ai i lou tino se manogi e lē fiafia ai. O le taele e lē aunoa, fufulu lalo o ʻaoʻao ma vaega faapena, e fesoasoani lea ina ia avea ai oe ma tagata e sili atu le fiafia o isi e faalatalata atu i ai. E saosaolaumea foi le tumamā faatasi ai ma meaʻai ua fuafuaina lelei agaʻi i foliga lelei ma le manino.

12 O nifo o se vaega faapitoa lena e manaomia le uaʻi i ai. E mafai ona fepiiti fasi meaʻai i nifo po o vai nifo. E osofaʻia e le aseta (acid) e maua mai i nei fasi meaʻai nei le lei o ou nifo. A uma ni osofaʻiga faifai pea, i nisi taimi e faitau masina, ona āti lea i le lei malō ma pala ai loa. Po o le mafai foi ona fulafula ai ou tainifo, e sau se taimi ona oo lea ina maluelue ai nifo. E mafai ona paʻūū ai nisi o ou nifo. O nifo ua pala ma ua pūpū e aveesea ai le matagofie o ou foliga.

13 O se fofoga mamā o se puipuiga lea faasaga i le manogi leaga o le mānava. E fesoasoani le inuina o ni nai ipu vai i aso taitasi. Manatua, o lou fofoga e pei se faitotoa po o se ala e ulu ai i se fale. Afai e lē lelei le foliga mai o le fale ma lē lelei manogi o loo sau mai le faitotoa, o le a matamumuli tagata e ō i ai.

14 A o lē soona faia mai le mea e tatau ona iai (e pei ona faia e nisi tagata e tusa ai ma lenei mea), ua faalaeiau ma aʻoaʻoina e le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, le tumamā. Ua faaaogāina soo lima mamā ma tino faafouina ua faataeeleina e faaataina ai tulaga mamā ma le lē filogia faaleagaga o se tasi. Ma sa apoapoai mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia tatou faamamā ia te i tatou i mea uma e leaga ai le tino atoa ma le agaga, ia faaatoatoaina lo outou faapaiaina i le mataʻu i le Atua.” (2 Korinito 7:1) O tatou mamā ea i totonu, i o tatou loto ma mafaufau? Pe lē tatau la ona tatou tauivi ina ia mamā foi i le tino i fafo?

MANAOMIA LE MALŌLŌGA E TATAU AI

15-18. (a) Aiseā e manaomia ai e le tino faaletagata le malōlōga ma le moe? (e) E tusa lava pe e te lagonaina faapea ua ia te oe le malosi e faaauau ai pea, o le a aafia faapefea oe pe afai e te lē mauaina le malōlōga e lava lelei? (i) E faapefea e le tausiga o i tatou lava i le tino ona faaalia ai le faaaloalo i le Atua?

15 I aso taitasi, e faitau miliona sela o le tino e faaleaogāina ma e manaomia ona toe suia. E fatufatu aʻe e lou tino nisi o otaota ia e faaputu i musele, ae maise lava ona o iʻuga e maua mai galuega ma faamalositino. O nei otaota e avatu ai ia te oe se faalogona o lē lavā. E manaomia e lou tino se malōlōga ia lava lelei pe afai e mafai ona ia aveesea mai ia te ia lava otaota ua faaputuina ma ia mafai foi ona aumaia ni sela fou e faatumauina ai pea le malosi o lou tino ma toe faafouina ai. E manaomia foi e felavasaʻiga o neura autū ma lou faiʻai le malōlōga. E lē mafai ona toafilemu nei mea vagana ua e moe.

16 Ona o loo talavou, atonu e te lagonaina ai faapea e mafai lava ona e malosi pea e tusa pe itiiti lau moe. Peitai, e mafai ona faaseseina i le malaulau ma le malosi faaletalavou. E mafai ona natiaina ai ni āuga o le faaleagaina matuiā e mafai ona tuputupu aʻe ona o le lē lava o le malōlō. O le mea moni, e manaomia e le tino o loo tuputupu aʻe o se tagata talavou le tele o le moe, ia lē itiiti ifo, na i lo se tagata matua. O le lē lava o le moe e faaleagaina ai le mafaufau ma faateleina ai le galogalo o mea. E faagesegeseina ai le mataʻalia ma le auala o gaoioiga ma mafaufauga o se tasi. E mafai ona faamaaʻaina ai ou musele, le lē nofo filemu, maitaita ma faigata ona fealumi faatasi ma tagata. Ua moni lenei mea ae maise lava i lalo o tulaga o omiga ma popolega.

17 E tatau la ona lua galulue faatasi ma lou tino i lou avatuina lea i ai o le malōlōga na te manaomia. Pe a faatonu oe e ou mātua ina ia e moe i se itula faapitoa, ia iloaina le tonu o la la taʻitaʻiga. O le lava o lau moe i po taitasi, o le a faaleleia ai foi le tulaga lelei ma le vave o au galuega. O le a e iloaina ai le manaia tele o le olaga ma o le a itiiti foi ni faitioga.

18 Afai tatou te sapaitalia le meaalofa o le ola ua tatou olioli ai i o tatou tino, e tatau la ona tatou faaaogāina ina ia viia ai Lē na Faia i tatou ma faapea foi i Lona Alo, o lē na foaiina mai lona soifua ina ia tatou maua ai le ola e faavavau. E lē tatau lava ona tatou faaaogāseseina pe tuulafoaia o tatou tino ona o le faatamala po o le faavalevalea po o ni mafuaaga manatu faapito. O le a faaalia ai e lea mea le leai o se faaaloalo mo Lē o loo tatou nofo aitalafu ai i o tatou ola. Na i lo lena, seʻi o tatou mulimuli i le apoapoaiga a le Tusi Paia e faapea: “O lenei, pe tou te aai, pe tou te inu, po o se tasi mea tou te faia, ia outou faia mea uma lava ia viia ai le Atua.”—1 Korinito 10:31.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 29]

E tāua i le soifua malōlōina lelei le taumafaina o se meaʻai paleni

[Ata i le itulau 30]

E manaomia e lou tino le malōlōga ia lava lelei ina ia aveesea ai e ia lava otaota