Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia A‘oa‘o atu i le Lautele ma i Lea Fale ma Lea Fale

Ia A‘oa‘o atu i le Lautele ma i Lea Fale ma Lea Fale

Ia Aʻoaʻo atu i le Lautele ma i Lea Fale ma Lea Fale

“Ou te leʻi solomuli mai . . . i le aʻoaʻo atu ia te outou i luma o le lautele ma i lea fale ma lea fale.”—GALUEGA 20:20, “Byington.”

1. Na faapefea ona fai e se patele Katoliko se faamatalaga i le uigā o le faiva i lea fale ma lea fale a Molimau a Ieova?

“E AVATU e tagata Katoliko le Evagelia i Lea Fale ma Lea Fale.” Ua faapena ona faitauina ai se ulutala i le The Providence Sunday Journal o Oketopa 4, 1987. Na lipotia mai e le nusipepa faapea o le autū sili o lenei gaoioiga ina ia “valaaulia nisi o a latou tagata lotu ua lē o toe ō atu i le lotu ina ia toe foi atu i se olaga sili ona olaola faalelotu.” Sa sii mai le faamatalaga a le Patele o John Allard, o le faatonusili o le Ofisa mo le Faaevageliaina i lalo o le Pulega a le Itumalo, a o faapea mai: “E mautinoa lava, o le a matuā toatele tagata tetee ma faaletonu. O le a faapea mai tagata, ‘Vaai la ua ō atu e pei lava o Molimau a Ieova.’ Ae e matuā uigā lava Molimau a Ieova, a ea? Ou te taʻu atu ia te oe a e alu i so o se Maota o le Malo i le setete [o Rhode Island, Iunaite Setete,] ma e te maua ai faapotopotoga ua faatumulia i tagata sa lotu Katoliko muamua.”

2. O le ā le fesili ua alagātatau ona lagā?

Ioe, e lauiloa Molimau a Ieova ona o la latou faiva uigā i lea fale ma lea fale. Ae aiseā latou te ō atu ai i lea fale ma lea fale?

Le Faiga Faa-Aposetolo

3. (a) O le ā le tofiga na tuuina atu e Iesu Keriso i lona au soʻo? (e) O le ā le auala autū na tauaveina ai e uluai soʻo o Keriso lo latou tofiga?

Sa tuuina atu e Iesu Keriso lenei tofiga uigā i ona soʻo: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou; faauta foi, ou te ia te outou i aso uma lava, [seia oo lava i le faaiʻuga o lenei faiga o mea].” (Mataio 28:19, 20) O le auala sili o le a faia ai lena galuega sa vave lava ona faailoa mai ina ua mavae le aso Penetekoso 33 T.A. “Ua le mapu foi i latou i aso uma ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei ia Iesu Keriso.” (Galuega 5:42) Pe ā ma le 20 ni tausaga mulimuli ane, sa faia ai e le aposetolo o Paulo le faiva i lea fale ma lea fale, auā na ia faamanatu atu i toeaina Kerisiano mai le aai o Efeso: “Ma loʻu lei natia se mea aoga, ina neʻi le faailoa atu ma aʻoaʻo atu ia te outou i luma o le nuu, atoa foi ma lea fale ma lea fale.”—Galuega 20:20.

4. Aiseā ua mafai ai ona tatou faapea atu o le uiga o le Galuega 5:42 ma le Galuega 20:20 faapea o le talaʻiga a soʻo o Iesu sa tufatufa atu i lea fale ma lea fale?

4 I le Galuega 5:42 o upu “ma lea fale ma lea fale” ua faaliliuina mai le kat’ oiʹkon. I inei ua faaaogāina ai le ka·taʹ i se uiga “tufatufa atu.” I lea la, o le talaʻiga a le au soʻo sa tufatufa atu mai le tasi fale i le isi fale. I le faia o se faamatalaga e uiga i le Galuega 20:20, na tusi ai Randolph O. Yeager e faapea sa aʻoaʻo atu Paulo i faapotopotoga i le “tulaga lautele [de·mo·siʹa] ma i lea fale ma lea fale (i se uiga tufatufa atu [ka·taʹ] faatasi ma le ituaiga o upu kasa akusata [accusative]). Sa faaalu e Paulo le tolu tausaga i Efeso. Sa ia asiasi atu i fale uma lava, pe sa ia talaʻi atu i tagata uma lava (fuaiupu 26). O le faamaoniga faale-Tusi Paia lenei mo le faia o le galuega faaevagelia i lea fale ma lea fale atoa foi ma le faia i sauniga mo le lautele.”

5. I le Galuega 20:20, aiseā na lē faasino atu ai e Paulo i na o asiasiga faasamasamanoa i toeaina pe i asiasiga faaleoleo mamoe?

5 O se faaaogāina faapena o le ka·taʹ o loo aliai mai i le Luka 8:1, lea o loo tautala e uiga i le talaʻiga a Iesu “mai lea aai i lea aai ma mai lea faoa aai i lea faoa aai.” (NW) Sa faaaogā e Paulo le tulaga numera tele kat’ oiʹkous i le Galuega 20:20. I inei ua faitauina ai faapenei nisi faaliliuga o le Tusi Paia “i o outou aiga.” Ae sa leʻi faasino atu e le aposetolo i na o asiasiga masani a le au toeaina po o asiasiga faaleoleo mamoe i aiga o uso talitonu. Ua faaalia i ana upu o loo sosoo mai ai faapea sa ia tautala e uiga i se faiva i lea fale ma lea fale i totonu o tagata lē talitonu, auā na ia faapea mai: “Ua ou molitino ia Iutaia atoa ma Eleni le salamo i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (Galuega 20:21) Ua uma ona salamō uso talitonu ma faatino le faatuatua ia Iesu. I lea, o le Galuega 5:42 ma le Galuega 20:20 e faatatau i le talaʻi atu i tagata lē talitonu “i lea fale ma lea fale,” pe i lea faitotoa ma lea faitotoa.

E Leai se Mea e Mafai ona Suitulaga mo Lea Galuega

6. O le ā sa fai atu ai e tusa ai i le uiga o le galuega talaʻi a Paulo i Efeso?

6 I le faia o se faamatalaga e uiga i upu a Paulo i le Galuega 20:20, na tusi ai Abiel Abbot Livermore i le 1844 e faapea: “Sa leʻi lotomalie o ia i le na o le fofogaina atu o ni lauga i le fonotaga lautele, ma lē faaaogā ma isi mea faigaluega, ae sa tuliloa ma le maelega lana galuega sili i se tulaga totino, i lea fale ma lea fale, ma avatu moni i aiga le upu moni mai le lagi i taliga ma loto o tagata Efeso.” Ua matauina talu ai nei lava faapea: “O le matuā faasalalauina atu o le tala lelei i lea fale ma lea fale, ua faailogaina ai Kerisiano o le uluai senituri mai le amataga (cf. Galuega 2:46; 5:42). . . . [o Paulo] sa matuā faia maeʻaeʻa lana tiute tauave i tagata Iutaia atoa ma tagata o Nuuese i Efeso, ma sa tuua ai i latou e aunoa ma se faamolemolega pe afai e faaumatia i latou i a latou agasala.”—The Wesleyan Bible Commentary, Tusi 4, itulau 642-643.

7. Aiseā ua mafai ai ona fai atu faapea e faamaonia e le Atua le faiva i lea fale ma lea fale a Molimau a Ieova?

7 E ui lava o le talanoa atu i le lautele ua iai sona tulaga i le folafolaina atu o le tala lelei, ae e lē o se suitulaga lea mo le faafesootai totino atu o tagata i le faitotoa. I lea itu, na faapea mai ai le tagata poto o Joseph Addison Alexander: “E leai lava se mea ua maua e le lotu e fesuiaʻiina ma le nofoaga pe tutusa ma le iʻuga o le lotu ma le talaʻiga i aiga.” E pei ona taʻua ai e le tagata poto o O. A. Hills e faapea: “O le aʻoaʻo atu i le lautele ma le aʻoaʻo atu i lea fale ma lea fale e tatau ona ō faatasi.” Ua saunia e Molimau a Ieova faatonuga e ala i lauga i a latou Sauniga Lautele faalevaiaso. Ua latou iloa manino foi faapea o le auala faaaposetolo e faasalalauina ai le upu moni o le Tusi Paia i lea fale ma lea fale e uigā. Ma e mautinoa lava le faamaonia e Ieova o lea auala, auā i le avea o se iʻuga o lea faiva, ua ia faapogaia le faitau afe ia lolofi ane i lana tapuaiga faaeaina i tausaga taitasi.—Isaia 2:1-4; 60:8, 22.

8. (a) O le ā sa fai atu ai e uiga i le pogai ua uigā ai le talaʻiga i lea fale ma lea fale? (e) E mafai faapefea ona faatusatusa Molimau a Ieova i le talaʻiga a Paulo i fale o aiga ma isi molimau atu?

8 Na faapea mai se tasi pule: “Ua iloa e tagata le faigofie ona manatua o le aʻoaʻoga e fai i le faitotoa o o latou fale na i lo le aʻoaʻoga e fai i le faitotoa o le falesa.” Ioe, o Paulo sa iai i faitotoa e lē aunoa, e faataatia ai se faaaʻoaʻoga lelei i le avea o se faifeau. “Sa leʻi lotomalie o ia i le na ona aʻoaʻo atu ma lauga atu i le sunako ma nofoaga faitele,” sa tusi ai le tagata aʻoga o le Tusi Paia o Edwin W. Rice. “Sa faapea ona ia ‘aʻoaʻo’ atu ma le filiga ‘i lea fale ma lea fale.’ Sa o se tauvaga ma le leaga le alu atu i lea fale ma lea fale, uulima faatasi, faafesagaʻi totino, ma sa ia tau i Efeso ina ia manumalo ia maua mai tagata ia Keriso.” Ua iloa lelei lava e Molimau a Ieova faapea o felafolafoaiga totino i faitotoa o fale e uigā. Ae lē gata i lea, latou te faia toe asiga ma e fiafia e talanoa e oo lava i tagata tetee pe afai o le a faataga e nei tagata le faia o ni talanoaga uigā. Maeu le pei lava ona faia e Paulo! E faatatau ia te ia, na tusi ai F. N. Peloubet e faapea: “Sa lē na o sauniga na faia ai le galuega a Paulo. E lē taumatea sa ia asiasi totino atu i le toatele o tagata i o latou aiga i so o se mea lava sa ia iloa ai se tasi o lē sa tuufesili, po o sē sa matuā naunau pe oo lava foi i sē tetee ina ia lotomalie ai e talanoa e uiga i le lotu.”

O Toeaina ia Taʻimua

9. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo mo uso toeaina?

9 O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo mo uso toeaina? Sa ia faaalia faapea e ao ona latou faamalosi ma ia lē vaivai i le avea o ni ē folafola o le tala lelei i lea fale ma lea fale. I le 1879, na tusi ai J. Glentworth Butler e faapea: “Sa iloa e [toeaina i Efeso] faapea i le talaʻiga a [Paulo] sa matuā lē aafia lava o ia i le manatu i se lamatiaga totino po o le fia lauiloa; na te leʻi taofia lava se mea o le upu moni manaomia; na te leʻi faia lava foi se faiga faaituau i se itu e tasi, pe na manatu mamafa i ni vala e lē masani ai po o ni vala fatu o le upu moni, ae sa ia uunaia na o mea aogā uma lava ‘e faaaogā i le avatua o faatonuga totino ma tau amio,’ pe atiina aʻe ai: o le fautuaga atoa lea a le Atua ma lona tulaga auliuli ma le atoatoa! Ma sa fai ma ana masani le ‘faaalia’ o lenei faatuatua, o lenei ‘aʻoaʻoga’ aasa o le upu moni faa-Kerisiano, e lē gata i le aʻoga a Turano ma isi nofoaga o faatasitasiga a le au soʻo, ae faapea foi ma isi aiga uma sa avanoa. Sa ia molimau atu le tala fiafia faatasi ma faanaunauga ma moomooga faa-Kerisiano i lea fale ma lea fale, ma i lea tagata ma lea tagata, mai lea aso ma lea aso. I vasega uma lava ma lanu, i tagata Iutaia tetee ma tagata Eleni faatauemu, o lana matua lava e tasi—lena ua matuā faaalia atoatoa, e aofia ai ma isi upu moni uma e ola ai—o le salamō i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.”

10, 11. (a) E faatatau i le faiva faa-Kerisiano, o le ā na faatalitalia e Paulo mai toeaina Efeso? (e) I le pei o Paulo, o le ā le ituaiga o talaʻiga o loo faia ai se sao o Molimau a Ieova, e aofia ai ma le au toeaina?

10 O lea, i le aano moni, o le ā sa faatalitalia e Paulo mai toeaina Efeso? Sa faapuupuu mai e le tagata poto o E. S. Young upu a le aposetolo i le auala lenei: “Ou te leʻi tautala atu i na o le lautele, ae sa ou galue ma le tiga i lea fale ma lea fale, faatasi ma vasega uma lava, o Iutaia atoa ma Nuuese. O le matua o laʻu faiva i vasega uma lava o le ‘salamō i le Atua ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.’” I le faaupuina o upu a Paulo i se isi faaupuga, na tusi ai W. B. Riley: “O le uiga moni sa faapea: ‘Ou te faatalitalia outou ina ia faaauau le mea lena na ou amataina, o le faia atoa ma le aʻoaʻo atu ma ou te faatalitalia outou ina ia tetee atu e pei ona sa ou tetee atu; ia aʻoaʻo i aiga atoa ma le lautele e pei ona sa ou faia i auala tetele ma lea fale ma lea fale, ina ia molimau atu ia Iutaia atoa ma Eleni le salamō i le Atua ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso, auā o mataupu faavae nei!’”

11 E manino lava, i le Galuega mataupu e 20, na faaalia ai e Paulo i uso toeaina faapea sa faatalitalia i latou ina ia avea ma Molimau a Ieova i lea fale ma lea fale. E tusa ai o lenei mea, o toeaina i le uluai senituri sa tatau ona taʻimua, i le faataatiaina o le faaaʻoaʻoga saʻo mo isi sui o le faapotopotoga. (Faatusatusa Eperu 13:17.) O lea, i le pei o Paulo, e talaʻi atu ai Molimau a Ieova i lea fale ma lea fale, i le taʻuina atu i tagata o nuu uma lava e uiga i le Malo o le Atua, le salamō ia te Ia, ma le faatuatua ia Iesu Keriso. (Mareko 13:10; Luka 24:45-48) Ma i lea galuega i lea fale ma lea fale, ua faatalitalia ai toeaina tofia i totonu o Molimau i aso nei e taʻimua.—Galuega 20:28.

12. O le ā sa mumusu nisi o ē sa avea muamua ma toeaina e fai, ae o le ā ua taʻimua ai toeaina i aso nei e faia?

12 I le 1879, na amata ai e Charles Taze Russell ona lomia le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, lea ua taʻua nei o Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova. Sa folafola atu e Russell ma isi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le feau o le Malo i le auala na faia ai e aposetolo. Ae peitai i tausaga mulimuli ane, sa leʻi faataunuuina e nisi toeaina o le faapotopotoga o latou tiute tauave faatatau i le molimau atu. Mo se faataʻitaʻiga, sa tusi se tasi Molimau: “Sa lelei lava le faagasologa o mea uma seia oo ina ua aumaia le faasilasilaga ia i latou uma o loo faia se vaega i le molimau atu i lea fale ma lea fale i lomiga ma ae maise lava le galuega i lea fale ma lea fale i Aso Sa—na faia lenei mea i le 1927. Sa tetee o tatou toeaina na filifilia ma taumafai e faalotovaivaia le vasega atoa mai le auai po o le faia o se sao i lena galuega.” I le gasolo mai o taimi, o tane o ē sa lē auai i le talaʻiga i lea fale ma lea fale sa lē toe maua ni faaeaga e auauna ai o ni toeaina. I aso nei foi, o i latou o auauna e avea o toeaina ma auauna o le faiva, ua faatalitalia ia taʻimua i le molimau atu i lea fale ma lea fale ma isi vala o le faiva faa-Kerisiano.

O Tagata Uma o ni Molimau

13. (a) O le ā e ao ona tatou faia e tusa lava pe lē faalogo tagata i le feau o le Malo? (e) Ua faapefea ona faatusatusa Paulo ma Esekielu?

13 Faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, e ao ai i Kerisiano ona folafola atu le feau o le Malo i lea fale ma lea fale, e tusa lava pe lē talia ma le loto talisapaia. I le avea o le tagata vaai a le Atua, sa tatau ia Esekielu ona lapatai tagata e tusa pe sa faalogo pe leai. (Esekielu 2:5-7; 3:11, 27; 33:1-6) I le aumaia o se faatusatusaga i le va o Esekielu ma Paulo, na tusi ai E. M. Blaiklock e faapea: “Mai [le lauga a Paulo i le Galuega mataupu e 20] ua aliali mai ai se ata manino o le faiva i Efeso. Matau mea nei o loo mulimuli mai: Muamua, o le faamaoni maumauai o Paulo. Sa lē o ia o se tagata e saili i le fia lauiloa pe manao ia maua mai le faamaoniga a le lautele. I le tuuina i ai o le galuega o se tagata vaai e pei o Esekielu, sa ia faia lona tiute ma le maelega faamaoni ma uiga moni e lagolago ai lana lauga. O lona lua, o lona uiga tiga alofa. E lē o se ituaiga o tagata e avatu ni upu faamalaia e aunoa ma ni faalogona. O lona tolu, o lana faaevagelia e lē mafai ona faavaivai. Sa ia talaʻi atu le tala lelei i nofoaga faitele ma i lea fale ma lea fale, i le aai ma le itumalo atoa.”

14. Aiseā ua avea ai le molimau atu o le tiute tauave o tagata uma o ē faia se tuuina atu ia Ieova le Atua i le tatalo e ala ia Iesu Keriso?

14 O le anoanoai o faamanuiaga a le Atua i luga o ana auauna i aso nei ua leai ai se masalosalo faapea e fiafia o ia i lo latou tauaveina o le suafa Molimau a Ieova. (Isaia 43:10-12) E lē gata i lea, o i latou foi o molimau a Keriso, auā na taʻu atu e Iesu i ona soʻo: “A e maua e outou le mana, pe a afio ifo le Agaga Paia i luga ia te outou; e fai foi outou ma molimau ia te au i Ierusalema ma Iutaia uma lava, ma Samaria, e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:8) O lea o le molimau atu o le tiute tauave a tagata uma lava o ē ua faia se tuuina atu ia Ieova le Atua i le tatalo e ala ia Iesu Keriso.

15. O le ā ua fai mai ai e uiga i le galuega molimau atu a uluai Kerisiano?

15 Sa faapea mai e uiga i le molimau atu: “Ua na faaaafia le lotu atoa. O lenei galuega faamisionare a le uluai lotu sa lē o se tiute tauave a le Sosaiete Faamisionare a Fafine po o le Komiti Faamisiona a Nuuese. E lē o se galuega foi o le molimau atu na tuu atu i tagata tomai e pei o toeaina, tiakono, pe oo lava i le au aposetolo. . . . I na aso ua mavae sa avea ai le lotu o se misiona. O le polokalama faamisionare a le uluai lotu sa faavae i ni manatu tauave se lua: (1) O le galuega autū a le lotu o le faaevageliaina lea o le lalolagi. (2) O le tiute tauave mo le faia o lenei galuega sa paʻū atu lea i le faiga faa-Kerisiano atoa.”—J. Herbert Kane.

16. O ā faailoaga ua faia e oo lava i tusitala o Kerisinetoma, faatatau i Kerisiano ma le molimau atu?

16 E ui lava e lē ioe le au tusitala o Kerisinetoma o aso nei i le feau o le Malo, ae ua iloa e nisi faapea ua iai i Kerisiano le avega tauave o le molimau atu. Mo se faataʻitaʻiga, i le tusi Everyone a Minister, ua matauina ai e Oscar E. Feucht e faapea: “E leai lava se faifeau e mafai ona faataunuuina le faiva na tuuina mai e le Atua i tagata talitonu taitoatasi. O senituri lē manuia o mafaufauga sese i le lotu, ua faia ai galuega a le 500 o sui o le lotu, o se galuega a se faifeau e toatasi. Sa leʻi faia faapena i le uluai lotu. O i latou uma o ē na talitonu sa ō atu i so o se mea e talaʻi ai le Upu.”

17. O le ā ua mafai ona fai atu ai e uiga i le tulaga o le molimau atu i olaga o uluai Kerisiano?

17 O le molimau atu sa silisili i olaga o uluai Kerisiano, e pei foi ona faapena i olaga o tagata o Ieova i aso nei. “Pe a tautala i le tulaga lautele,” na tusi ai Edward Caldwell Moore o le Iunivesite o Harvard, “o uluai senituri e tolu o gaoioiga a Kerisiano sa faailogaina e ala i le matuā aasa mo le faasalalauina atu o le faatuatua. O le faanaunauga malosi sa iai i Kerisiano o le faaevagelia, le taʻuina atu o le feau o le faaolataga. . . . Ae peitai, o le salalau atu o taaʻiga ma aʻoaʻoga a Iesu, i le vaitaimi amata lava, sa o tiutefai sa na o se vaega itiiti na tuuina atu i tane o ē e ao ona tatou taʻua o misionare. Sa o se taumafaiga a tane o matātā eseese uma ma galuega ma i faiga uma o mea i le sosaiete. Sa [latou] aveina atu i tuluʻiga aupito mamao o le emepaea [o Roma] lena mea lilo o le olaga i totonu, lena uiga fou agaʻi i le lalolagi, lea e maua ai le faaolataga e tusa ai ma lo latou poto masani. . . . Sa matuā mauaa le mautinoa o le [uluai Faa-Kerisiano] i le latalata tele mai o le iʻuga o le faasologa sa iai le lalolagi. Sa talitonu lea i le faafuaseʻi ma le faavavega o le faavaeina o se faasologa fou i le lalolagi.”

18. O le ā le faamoemoe sili ua ausilia ai miti a taʻitaʻi faapolotiki?

18 I le molimau atu i lea fale ma lea fale ma isi ituaiga o faiga o la latou faiva, e tataʻi atu ai ma le olioli e Molimau a Ieova a latou tagata faalogologo i le lalolagi fou ua folafola mai e le Atua. O ana faamanuiaga o le ola e lē uma na valoia mai, o le a ausilia mamao ai lava manatunatuga fiafia o i latou i aso nei o ē o le a avea ma ē fausia se faasologa fou i le lalolagi. (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:1-4) E ui lava e foliga mai o le a fia mananao tagata uma e ola i le lalolagi fou ofoofogia a le Atua, ae e lē o lea le tulaga. Ae peitai, seʻi sosoo nei ona tatou talanoaina nisi o auala uigā, na o loo mafai ai e auauna a Ieova ona aʻoaʻo i latou o saili i le ola e faavavau.

O le a Faapefea ona E Tali?

□ Aiseā ua mafai ai ona tatou fai atu o le uiga o le Galuega 5:42 ma le Galuega 20:20 faapea e ao i soʻo o Iesu ona talaʻi i lea fale ma lea fale?

□ E faapefea ona tatou iloa faapea e iai le faamaoniga a le Atua i le faiva i lea fale ma lea fale a Molimau a Ieova?

□ E tusa ai ma le faiva, o le ā ua manaomia mai toeaina ma auauna o le faiva?

□ O le ā le tulaga e ao ona iai le molimau atu i le olaga o se Kerisiano?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 17]

I le 33 T.A., sa molimau atu ai soʻo o Iesu i lea fale ma lea fale ma le lē mapu

[Ata i le itulau 19]

Sa aʻoaʻo Paulo “i lea fale ma lea fale.” O lenei ituaiga o faiva o loo tauaveina e Molimau a Ieova i aso nei