Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Lelei o Lou Iloa o le Tusi Paia?

O le ā le Lelei o Lou Iloa o le Tusi Paia?

O le ā le Lelei o Lou Iloa o le Tusi Paia?

ʻO le Tusi a Toma? E mautinoa lava, o loo iai i le Tusi Paia le tusi lena. Ae o le tusi a Iona e lē o iai. Ae ā le nofoaga na fanau ai Keriso? Oi, ioe o Ierusalema—po o Nasareta? Ou te lē o mautinoa moni foi pe o iai le tusi o Isaia i le vaega muamua po o le vaega lona lua o le Tusi Paia. Le aofaʻi o aposetolo? Ou te matuā lē iloa.’

“O NEI sailiiliga atonu ua oo mai e aunoa ma le faateʻia ai pe afai o le faamatalaga sa aoaoina mai i na tagata e lē ni Kerisiano,” ua fai mai ai le mekasini o le Christianity Today. “O le mea e ofo ai—ma faateʻia ai—o le tele o le valea i le Tusi Paia na maua i totonu o Kerisiano toe fanau.”

Mo se faataʻitaʻiga, e 22 pasene o ē ua fai mai o Kerisiano i le na o le taʻu sa latou fuafuaina le manatu faapea e iai moni lava se tusi a Toma i le Tusi Paia, ae o le 13 pasene sa lē mautinoa. Ae tusa ai ma le tusi a Iona, e 27 pasene na faapea mai sa lē o iai i le Tusi Paia, ma e 12 pasene e leai ni o latou manatu na faaalia. E ono pasene sa lē mafai e oo lava i se mate po o fea na fanau ai Keriso, ae o le 16 pasene na taʻua Ierusalema, ae valu pasene na faapea mai o Nasareta. Ae o le 13 pasene atoa e matuā leiloa pe o gafea o le Tusi Paia e mafai ona maua ai le tusi o Isaia, a o le 11 pasene sa latou tuuina i Tusitusiga Kerisiano Eleni (“le Feagaiga Fou”). A o iloa e le toatele faapea e 12 aposetolo, ae 12 pasene na tuuina mai se isi fuainumera, mai le 2 e oo i le sili atu i le 20, ma le 10 pasene sa matuā leai lava ni o latou manatu faaalia.

O le fesili na tuuina mai ai le matuā faafitauli e faapea pe o le faaupuga “E fesoasoani le Atua ia i latou o ē pule lava i latou ia i latou” e iai i le Tusi Paia pe leai. E na o le 38 pasene o “Kerisiano” na suesueina sa iloa faapea e lē o maua i so o se mea o le Tusi Paia, a o le aofaiga tele lava, e 42 pasene sa manatu faapea o se mau sii mai le Tusi Paia. O le isi vaega uma latou te leʻi iloa.

“Aiseā ua matuā tetele ai le valea e uiga i le Tusi Paia?” ua fesili ai le mekasini Christianity Today. “O le toatele lava e foliga mai o le lē faitauina o le Tusi Paia. O le ʻafa o tagata Amerika e lē faitau i le Tusi Paia. O le toatele lava o Kerisiano toe fanau latou te faitau le Tusi Paia e faatasi pe faalua i le vaiaso, po o le matuā lē faitau lava i ai. E lētioa ona matuā toatele Kerisiano e laitiiti lava se iloa e uiga i le Tusi Paia!”