Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Saili i Latou ua Saunia ma le Tonu mo le Ola e Faavavau

Saili i Latou ua Saunia ma le Tonu mo le Ola e Faavavau

Saili i Latou ua Saunia ma le Tonu mo le Ola e Faavavau

“Ua faatuatua foi i latou uma lava e ua saunia [mo] le ola e faavavau.”—GALUEGA 13:48.

1. E tusa ai ma le loto o le tagata, o le ā le tomai o loo ia Ieova?

E MAFAI e Ieova le Atua ona fuatia loto. Sa faamanino atu lenei mea ina ua alu atu le perofeta o Samuelu e faauu se atalii o Iese e fai ma tupu ia Isaraelu. I le vaai atu ia Eliapo, “ua fai ane [Samuelu], E moni lava, o loo i luma o Ieova le a faauuina e ia. A ua fetalai mai Ieova ia Samuelu, Aua e te vaai i lona tino, po o le maualuga o lona tino, auā ua ou tetee ia te ia; auā e le vaai Ieova pei o le vaai o tagata, auā e vaai tagata i le tino, a e vaai Ieova i le loto.” Ma le tusa ai, sa taʻitaʻiina atu Samuelu ia faauuina Tavita, o lē na faamaonia e ‘finagalo malie i ai le Atua.’—1 Samuelu 13:13, 14; 16:4-13.

2. O le ā ua mauaa i le fatu faafaatusa o le tagata, ma o lea o le ā ua tatou faitau ai i le Tusi Paia e uiga i lenei?

2 E faaalia e se tagata se fia pule. E iai sona uiga patino ua mauaa i totonu o lona fatu faafaatusa. (Mataio 12:34, 35; 15:18-20) O lea, ua tatou faitau ai i se tagata o lē “o i lona loto le taua.” (Salamo 55:21) Ua taʻu mai ia i tatou faapea o “le tagata lotoa na te faateleina soliga o le tulafono.” Ma ua tatou faitau ai: “O le tagata ua fai ana uo, e iu ina tigaina ai o ia; a o i ai le tagata alofa e sili ona pipii mai i lo le uso.” (Faataoto 18:24; 29:22) Ma le fiafia lava, ona e toatele e faamaonia le pei o nisi tagata o Nuuese i Anetioka anamua i Pisitia. Ina ua faalogo e uiga i le sauniuniga a Ieova mo le faaolataga, “ona olioli ai lea, ma vivii atu i le afioga a [Ieova]; ua faatuatua foi i latou uma lava e ua saunia [mo] le ola e faavavau.”—Galuega 13:44-48.

O Tagata Talitonu e “Loto Mamā”

3, 4. (a) O ai ē mamā o latou loto? (e) E faapefea ia i latou e mamā o latou loto ona iloa atu le Atua?

Sa avea na tagata talitonu i Anetioka ma Kerisiano papatisoina, ma sa mafai e tagata faamaoni sa iai ia i latou ona faatatauina ia i latou lava fetalaiga a Iesu: “Amuia ē loto mamā; auā latou te iloa atu le Atua.” (Mataio 5:8) Ae o ai ē “loto mamā”? Ma e faapefea ona latou “iloa atu le Atua”?

4 O ē loto mamā o i latou na e mamā i totonu. O o latou loto e mamā i le talisapaia, faalogona mafana, faanaunauga ma uunaiga o gaoioiga. (1 Timoteo 1:5) Latou te iloa nei le Atua i le uiga faapea latou te matauina o ia o loo gaoioi e fai ma sui o ē tausisi i le faamaoni. (Faatusatusa Esoto 33:20; Iopu 19:26; 42:5.) O le upu Eleni ua faaliliuina i inei i le “iloa atu” e uiga foi “i le iloa i le mafaufau ia lagona, i le vaai o mata po o le mafaufau.” Talu ai sa faaatagia lelei atoatoa e Iesu le peresona o le Atua, o le malamalama la e uiga i lena peresona ua olioli ai i latou o ē “loto mamā,” o ē ua faaalia le faatuatua ia Keriso ma i lana taulaga togisala, e maua ai le faamagaloina o a latou agasala, ma mafai ai ona tuuina atu le tapuaiga e talia e le Atua. (Ioane 14:7-9; Efeso 1:7) Mo ē faauuina, e oo atu lona tumutumuga o le iloaina o le Atua pe a toe faatutuina i latou i le lagi, o inā o le a latou vaaitino ai i le Atua ma Keriso. (2 Korinito 1:21, 22; 1 Ioane 3:2) Ae o le iloa atu o le Atua e ala i le poto saʻo lelei ma le tapuaiga moni e mafai ona maua e i latou uma lava o ē loto mamā. (Salamo 24:3, 4; 1 Ioane 3:6; 3 Ioane 11) Ua saunia ma le tonu i latou mo le ola e faavavau i le lagi po o le lalolagi parataiso.—Luka 23:43; 1 Korinito 15:50-57; 1 Peteru 1:3-5.

5. E na o le ā e mafai ai ona avea se tasi ma tagata talitonu ma soʻo moni o Iesu Keriso?

5 O i latou e lē o tuuina atu ma le tonu mo le ola e faavavau o le a lē avea ma ni tagata talitonu. E lē mafai foi e i latou ona faaalia le faatuatua. (2 Tesalonia 3:2) E lē gata i lea, e leai se tasi e mafai ona avea ma soʻo moni o Iesu Keriso seʻi vagana ua mafai ona aʻoaʻoina, ma o Ieova, o lē silasila i le loto na te taaʻina lea tagata. (Ioane 6:41-47) O le mea moni, i le talaʻi i lea fale ma lea fale, e lē uluai faamasino ai e Molimau a Ieova se tasi. E lē mafai ona latou fuatia loto o tagata ae tuu atu iʻuga i aao alofa o le Atua.

6. (a) O le ā ua fai mai ai e uiga i le faafesootai atu totino i le faiva i lea fale ma lea fale? (e) O ā sauniuniga ua uma ona faia e fesoasoani ai i Molimau a Ieova ina ia maua i latou ua saunia ma le tonu mo le ola e faavavau?

6 Ua faapea mai ma le talafeagai se tasi tagata aʻoga: “Sa aʻoaʻo e [Paulo] le upu moni i nofoaga faitele ma i lea fale ma lea fale. E lē gata sa ia talaʻia atu Keriso mai le pulelaa, ae i le faafesootai totino atu foi o tagata. E masani lava i nisi taimi o le fesootaiga totino e sili mamao atu ona uigā i lo so o se isi lava ituaiga o auala e paʻia ai solu.” (August Van Ryn) O lomiga e pei o le Theocratic Ministry School Guidebook, Reasoning From the Scriptures, ma La Tatou Faiva o le Malo ua fesoasoani i Molimau a Ieova e avatua ai lauga ma ia faaaogā ai le fesootaiga totino i la latou auaunaga i le fanua. E fesoasoani tele foi faataʻitaʻiga i le Sauniga o le Auaunaga ma fautuaga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. O i latou e auai i le aʻoga latou te mauaina le toleniga tāua i uiga o lauga faapena e pei o faatomuaga lelei, le faaaogāina saʻo o mau o le Tusi Paia, ni atiina aʻe o manatu aogā, ni fefaaaliaiga e faamautinoa ai se manatu, le faaaogāina o faataʻitaʻiga faiata, ma ni faaiʻuga e uigā. Seʻi o tatou vaai pe ua faapefea ona faateleina e le Tusi Paia lenei faatonuga lea e mafai ai ona avea ia sili atu ona uigā tagata o le Atua a o latou sailia i latou ua saunia ma le tonu mo le ola e faavavau.

Upu Tomua Faatupu Manatu

7. O le ā ua aʻoaʻoina mai e upu amata o le Lauga i luga o le Mauga a Iesu e uiga i upu tomua?

7 Mai le faaaʻoaʻoga a Iesu, o i latou ua sauniuni mo le molimau atu i lea fale ma lea fale e mafai ona latou aʻoaʻoina se mea e uiga i upu tomua e faatupu ai le naunau. I le amataga o lana Lauga i luga o le Mauga, sa ia faaaogā ai faaiva le upu “fiafia [amuia].” O se faataʻitaʻiga, na ia fetalai: “E fiafia i latou o ē ua iloa o latou manaoga faaleagaga, auā e o latou le malo o le lagi. . . . E fiafia ē loto maulalo, auā o le a fai mo latou tofi le laueleele.” (Mataio 5:3-12, NW) O fuaiupu sa tuusaʻo ma manino. Ma o lena upu tomua e mautinoa sa faatupu naunau ma faaaafia ai lana au faaloglogo, auā o ai se tasi e lē manao ia fiafia?

8. I le faiva i lea fale ma lea fale, e tatau faapefea ona faatomua atu le mataupu mo talanoaga?

8 So o se mataupu lava mo talanoaga o faaaogā i le faiva i lea fale ma lea fale e ao ona faailoa atu i se auala mautinoa ma le logoleleia. Ae leai se tasi e tatau ona ia faaaogā se upu tomua e faateʻia ai e pei o le, “Ua ia te aʻu se feau mo oe mai le vateatea i fafo.” E iai se puna faalelagi o le tala lelei, ae o se upu tomua faapena atonu o le a tau manatu ai lē ona le fale pe tatau ona matuā uaʻi mai i le Molimau pe tuliese i le vave e mafai ai.

Vaevaetonuina le Afioga a le Atua

9. (a) E tatau faapefea ona faatomua atu mau o le Tusi Paia, faitau, ma faatatauina i le faiva? (e) O le ā se faaaʻoaʻoga o loo taʻua e faaalia ai pe na faapefea ona faaaogā e Iesu fesili?

9 E tatau ona faailoa atu ma le saʻo mau i le faiva i le fanua, e pei ona faia i luga o le pulelaa, ia faitau ma faamamafaga e tatau i ai, ma ia faatatau i se auala manino ma le saʻo lelei. E mafai foi ona fesoasoani fesili e uunaia ai lē ona le fale ina ia mafaufau i manatu faale-Tusi Paia. O lea foi la, o auala a Iesu e faatonuina ai. I se tasi o mea, na fesili atu ai ia te ia se tamaloa e malamalama lelei i le Tulafono faa-Mose: “Le aʻoaʻo e, se a se mea ou te faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” Na tali Iesu i lona fesili atu: “O le a ea ua tusia i le tulafono? O le a lau faitau?” E leai se masalosalo sa silafia e Iesu o le fesili lenei e mafai e le tamaloa ona tali. Sa ia tali atu ma le saʻo, i le faapea atu: “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa, ma lou manatu atoa; e te alofa atu foi i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” O lenei mea na taʻitaʻiina atu ai Iesu ina ia aumaia se faamālō, ma sa faaauau atili ai le talanoaga.—Luka 10:25-37.

10. O le ā e tatau ona manatua e tusa ai ma le manatu i le mataupu mo talanoaga a se tasi, ma o le ā e tatau ona alofia pe a fesiligia lē ona le fale?

10 O i latou e molimau atu i lea fale ma lea fale e tatau ona faamamafaina le matua o le mataupu o le talanoaga ma ia faamanino le pogai mo le faitauina o mau o le Tusi Paia, ia o loo atiina aʻe ai lena mataupu. Talu ai o loo taumafai le Molimau ina ia paʻia le loto o lē ona le fale, e tatau la ona ia alofia le fesiligia o fesili e masiasi ai lē ona le fale. I le faaaogāina o le Afioga a le Atua, ‘tau ina ia faia a tatou upu i le alofa, ia faamai i le masima.’—Kolose 4:6.

11. I le faaaogāina o mau mai le Tusi Paia e faasaʻo ai ni manatu sese, o le ā le faaaʻoaʻoga ua ia i tatou mai le tofotofoina o Iesu e Satani?

11 Ae maise lava i toe asiga atonu o iai se manaoga e faasaʻo ai manatu sese e ala i le faaalia o mea ua fai mai ai pe uiga moni i ai le Tusi Paia. Sa faia e Iesu se mea faapena i le aʻoaʻi atu ia Satani o lē na fai mai: “Afai o oe le Alo o le Atua, oso ia oe i lalō [mai le tumutumu o le malumalu, pei se faatinoga moni o le pule i le ola]; auā ua tusia, E poloai o ia i ana agelu ia te oe, latou te ave ia te oe i o latou lima, neʻi tūʻia lou vae i se maa.” I le Salamo 91:11, 12, lea na sii mai e Satani, e lē o taʻutonuina ai le tuuina atu o le ola ina ia lamatia, o se meaalofa mai le Atua. I le iloa faapea e sese le tofotofo o Ieova e ala i le tuua o lona ola i se tulaga lamatia, na taʻu atu e Iesu ia Satani: “Ua tusia foi, Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua.” (Mataio 4:5-7) O le mea moni, o Satani e lē o sē saili i le upu moni. Ae a faaalia e tagata fai mafaufau ni manatu sese e ono faalavelavea ai lo latou agaʻigaʻi i luma faaleagaga, e tatau i le faifeau o le Afioga a le Atua ona faaalia ma le utaga poto le mea moni o loo fai mai ai ma uiga i ai le Tusi Paia. O vaega uma lava nei o le “vaevaetonuina [o] le upu moni”—o se tasi o lesona tāua o loo aʻoaʻoina i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate.—2 Timoteo 2:15.

E Iai Lava le Tulaga ia o le Faatauanau

12, 13. Aiseā e saʻo ai le faatauanau atu i le faiva?

12 E iai lava le tulaga e tatau ai ona iai le faatauanau i le faiva Kerisiano. Mo se faataʻitaʻiga, sa uunai e Paulo lē sa la galulue faatasi o Timoteo ina ia faaauau i mea na ia aʻoaʻoina ma sa “faatauanauina ina ia talitonu i ai.” (2 Timoteo 3:14, NW) I Korinito, sa “lauga foi [Paulo] i le sunako i lea sapati ma lea sapati, ma pulunaunau [faatauanau] atu ia Iutaia atoa ma Eleni.” (Galuega 18:1-4) I Efeso, sa taulau ai o ia i le ‘avatua o lauga ma faaaogā le faatauanau atu faatatau i le Malo o le Atua.’ (Galuega 19:8) Ma ina ua puʻea faapagotaina o ia i totonu o lona lava fale i Roma, sa valaaulia e le aposetolo tagata ia ō mai ia te ia ma sa ia molimau atu ia i latou, “ma pulunaunau [faatauanau] atu,” ma sa oo ina talitonu nisi.—Galuega 28:23, 24.

13 Po o le ā lava le faatauanau atu atonu e taumafai i ai Molimau, ae o le mea moni, e na o i latou ua saunia ma le tonu mo le ola e faavavau e avea ma ē talitonu. O manatu e faamautinoaina ai ma faamalamalamaga manino e taulimaina ma le utaga mamao, atonu e faatauanauina ai i latou ina ia talitonu. Ae o le ā se isi mea e mafai ona fesoasoani i le faatauanauina o i latou?

Ia Mafaufau Saʻo ma ia Faamautinoa

14. (a) O le ā e aafia ai i le faatulaga tatau ma le mafaufau saʻo? (e) O manatu ina ia faamautinoa ai e manaomia ai le ā?

14 O se tasi o uiga o lauga o loo faamamafa i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, o le faatulaga tatau, ma le mafaufau saʻo. E aofia ai i lenei le tuufaatasia o manatu autū uma ma manatu e fesootai atu i le mataupu i se faasologa fetaui. E matuā manaomia foi manatu e faamautinoaina ai, lea e manaomia ai le faataatia o se faavae lelei ma saunia ai se faamaoniga aogā. E uiga tutusa lenei mea ma le fesoasoani atu i le au faalogologo ina ia felafolafoai e ala i le tausisia o se manatu e malilie faatasi i ai, ia atiina aʻe manatu e manaomia, ma ia faatatauina ma le uigā. O lea foi la ua saunia ai e le Tusi Paia ni taʻiala.

15. (a) Na faapefea ona puʻe e Paulo le uaʻi atu o manatu o tagata ma faavaeina ai se manatu e malilie faatasi i ai a o ia lauga atu i le Maupuʻepuʻe i Mars? (e) O le ā le faamaoniga ua ia i tatou o le faatulaga tatau ma le mafaufau saʻo, i le lauga a Paulo?

15 O nei uiga o lauga o loo faamaonia i le lauga lauiloa a le aposetolo o Paulo i le mea Maupuʻepuʻe o Mars i Atenai anamua. (Galuega 17:22-31) Sa puʻea e ana upu tomua le uaʻi atu o manatu ma faavaeina ai manatu e malilie faatasi i ai, auā na ia faapea atu: “O outou Atenai e, ua ou iloa i mea uma lava ua sili la outou tapuai i atua.” E leai se masalosalo, sa foliga mai o se faamatalaga faaviivii lenei ia i latou. Ina ua uma ona taʻua se fata faitaulaga sa tuuina atu “Mo le Atua e Le Iloa,” ona faaauau lea e Paulo lana faatulagaga tatau ma mafaufauga saʻo faapea ma manatu e faamautinoaina ai. Sa ia faasino atu faapea o lenei Atua latou te leʻi iloa na ia “faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai.” E lē pei o atua o Atenai po o isi atua Eleni,’ e lē afio o ia i malumalu e faia e lima o tagata, e lē manaomia foi ona auauna atu ia te ia i lima o tagata.’ Sa sosoo ai ma le faaalia atu e le aposetolo faapea, o le Atua lenei na ia aumaia ia i tatou le ola ma na te leʻi faia i tatou ina ia saili ia te ia ma le tau tagotago ma le tauaso. Ona sosoo ai lea ma le talanoa atu o Paulo faapea o Lē na Foafoaina i tatou, o lē na faagalogalo i taimi sa tatou vālea ai ma ifo i tupua, ‘ua ia fetalai atu nei i tagata i so o se mea ina ia salamō.’ O lenei mea na taʻitaʻiina atu ai ma le saʻo i le manatu faapea, ‘o le a faamasino e le Atua i le amiotonu ē o ʻaināina le lalolagi e ala i le tagata tofia o lē na ia toe faatuina mai le oti.’ Talu ai o Paulo sa na “folafola atu ia te i latou le tala lelei ia Iesu ma le toe tu mai,” sa iloa ai e na tagata Atenai faapea o lenei Faamasino, o Iesu Keriso lea.—Galuega 17:18.

16. E mafai faapefea ona aafia le faiva a se tasi i le lauga a Paulo i le Maupuʻepuʻe i Mars ma i le toleniina i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate?

16 E moni, sa leʻi molimau atu Paulo i lea fale ma lea fale i le mea Maupuʻepuʻe o Mars. Ae mai lana lauga ma le toleniga o loo avatua i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, e mafai ai e Molimau a Ieova ona aʻoaʻoina le tele o mea e mafai ona faateleina ai la latou faiva i le fanua. Ioe, o nei mea uma lava ua fesoasoani e avea ai i latou o ni faifeau sili atu ona uigā, e pei lava ona faatauanauina e le faalautelega o mafaufauga saʻo faapea ma manatu e faatalitonuina ai a Paulo nisi o na tagata Atenai ina ia avea ma ē talitonu.—Galuega 17:32-34.

Faaaogā Faataʻitaʻiga e Faamalamalama Ai

17. O ā ituaiga o faataʻitaʻiga e ao ona faaaogā i le faiva?

17 E fesoasoani foi le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate i faifeau a le Atua e faaaogā faataʻitaʻiga lelei i le molimau atu i lea fale ma lea fale ma isi lava vala o la latou faiva. Ina ia faamamafaina manatu tāua, e tatau ona faaaogā ai ni faataʻitaʻiga faigofie e logo lelei. E tatau i le Molimau ona utufia mai ia mea mai tulaga e masani ai ma ia faaeteete i le faamaninoina o o latou faatatauga. Sa iai i faataʻitaʻiga a Iesu nei mea manaomia uma lava.

18. Atonu e faamaonia faapefea le aogā o le Mataio 13:45, 46 i le faiva?

18 O se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i fetalaiga a Iesu: “E tusa foi le malo o le lagi ma le tagata faatauoa, ua sailiili penina lelei; ua iloa e ia le tasi penina tau tele, ona alu ai lea o ia, ua faatau atu ana mea uma, i le faatau aʻi mai.” (Mataio 13:45, 46) O penina o ni maatāua tautele e maua i totonu o atigi tifa ma isi atigi figota. Ae na o nisi o penina e “lelei.” Sa iai i le faatauoa le tofā mamao e manaomia ina ia talisapaia ai le sili mamao atu o le tāua o lenei penina e tasi ma sa lotomalie e tiaʻi isi mea uma lava ina ia maua lenei penina e tasi. Atonu i le taimi o se toe asiga po o se suesuega faale-Tusi Paia, e mafai ona faaaogā lenei faataʻitaʻiga e faaalia ai faapea, o lē na te talisapaia moni le Malo o le Atua o le a gaoioi e pei o lena faatauoa. O se tagata faapena o le a ia faamuamua le Malo i lona olaga, i le iloa faapea e aogā ai so o se faataulagaina e faia.

Faaiʻuina Faatasi ma se Uunaiga e Gaoioi

19. I le faiva i lea fale ma lea fale, o le ā e ao ona faailoa atu e faaiʻuga o se lauga po o se talanoaga i lē ona le fale?

19 I le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, e aʻoaʻoina ai foi e auauna a le Atua faapea i le faaiʻuga o se lauga po o se talanoaga, e tatau ona iai se fesootaiga tuusaʻo ma le matua ma e tatau ona faaalia ai i le au faalogologo le mea e fai ma faalaeiau ia i latou ina ia faia lea mea. I le faiva i lea fale ma lea fale, e manaomia ona faailoa manino atu i lē ona le fale le auala o loo faatalitalia ai ia ina ia uia, e pei o le taliaina o se lomiga faale-Tusi Paia po o le ioe ina ia toe asia.

20. O le ā le faaaʻoaʻoga lelei o se faaiʻuga o se lauga e uunaia ai ua tatou maua i le Mataio 7:24-27?

20 Ua saunia e le faaiʻuga o le Lauga a Iesu i luga o le Mauga se faaaʻoaʻoga lelei. E ala i le faia o se faataʻitaʻiga e malamalamagofie ai, sa faaalia ai e Iesu faapea o se auala poto le utagia o ana fetalaiga. Sa ia faaiʻu mai: “O lenei, ai se faalogo i aʻu upu nei, ma faia e ia, ou te faatusaina o ia i le tagata poto, ua na faia lona fale i luga o le papa; ona to mai lea o uaga, ua oo mai foi tafega, ua agi mai foi o matagi, ua pesi mai i lea fale, a e lei paū lava ia; auā ua faavaeina i luga o le papa. Ai se faalogo foi i aʻu upu nei, a e le faia, e faatusaina o ia i le tagata valea, na na faia lona fale i luga o le oneone; ona to mai lea o uaga, ua oo mai foi tafega, ua agi mai foi o matagi, ua pesi mai i lea fale, ona paū ai lea, ua nutipalaina lava.” (Mataio 7:24-27) Maeu le faaalia lelei mai e lenei mea faapea e tatau i faifeau a le Atua ona taumafai e uunai ē ona fale ina ia faia ni gaoioiga!

21. O le ā ua faataʻitaʻia mai e la tatou talanoaga, ae o le ā le mea e ao ona iloa lelei?

21 O manatu ua uma ona faaalia muamua ua faataʻitaʻia ai pe mafai faapefea e le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ona fesoasoani i le toatele e avea ma ē folafola le Malo e taʻuagavaaina. O le mea moni, o le lava o le taʻuagavaaina e muamua lava mai le Atua. (2 Korinito 3:4-6) Ma po o le ā lava le taʻuagavaaina o le faifeau o loo iai, e leai lava se tasi e mafai ona ia tauanauina tagata ina ia avea ma tagata talitonu seʻi vagana ua faatosinaina mai i latou e le Atua e ala ia Keriso. (Ioane 14:6) Peitai, e ao i tagata o le Atua ona faaaogā lelei ma le mautinoa sauniuniga faaleagaga uma lava na faia e Ieova a o latou sailia i latou ua saunia ma le tonu mo le ola e faavavau.

O ā Au Tali?

□ O ai i latou o ē “loto mamā,” ma e faapefea ona latou “iloa atu le Atua”?

□ O ā mea moni e ao ona talanoaina pe a faailoa atu le feau o le Malo i le galuega i lea fale ma lea fale?

□ E mafai faapefea ona vaevaetonuina le Afioga a le Atua i le faiva?

□ O le ā o le a fesoasoani i le faia o ni taulimaga e faatulaga tatau ma mafaufau saʻo, e faamautinoaina ai se manatu i le faiva i le fanua?

□ O le ā e ao ona manatua e uiga i faataʻitaʻiga e faaaogā i le faiva?

□ O le ā e ao ona faataunuuina e ala i faaiʻuga o lauga e faaaogā i le galuega molimau atu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 22]

Na fetalai Iesu faapea o ē “loto mamā” o le a “iloa atu le Atua.” O le ā sa uiga i ai lenei?

[Ata i le itulau 24]

E tatau ona faailoa atu ma le saʻo mau, ia faitau ma faamamafaga e tatau i ai, ma ia faatatau i se auala e manino ma le saʻo lelei