Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Āva ia Ieova—Aiseā ma e Faapefea?

Ia Āva ia Ieova—Aiseā ma e Faapefea?

Ia Āva ia Ieova—Aiseā ma e Faapefea?

“O ē āva ia te aʻu, ou te āva ia te i latou, ma o i latou e inoino ia te aʻu e taʻu faatauvaaina i latou.”—1 SAMUELU 2:30, “NW.”

1. O ai ua tuuina atu i ai faailoga o le Nobel, ma o ā mea o faia aʻe ai, ma e faapefea ona manatu le toatele i nei faailoga?

I TAUSAGA taitasi, e tuuina atu ai e faalapotopotoga e fa a atunuu o Europa i Matu faailoga o le Nobel ia i latou o ē ua ‘tuuina atu ni aogā silisili i le fanau a tagata i le tausaga ua mavae.’ Ua tuuina atu faailoga mo ni mea na faataunuuina i matātā eseese e ono o taumafaiga. O se faailoga lea o le Nobel ua manatu i ai le toatele o tagata o se āva aupito silisili lea e mafai ona tuuina atu i so o se tagata.

2. O ai na lē amanaia e i latou na tuuina atu i ai faailoga o le Nobel, ma aiseā ua ono ma tatau ai ona tuuina atu faapitoa ia te Ia le āva?

2 A o leai se mea e sese ai le tuuina atu o le āva i tagata ua ono ma tatau i ai, pe o manatu ea la i latou nei o loo tuuina atu i ai nei āva ina ia āva i Lē Tausi Lelei aupito silisili o le fanau a tagata? O Lē Tausi Lelei o ia lea o lē ua ia tuuina atu aogā e lē mafaitaulia i le fanau a tagata talu mai lava lona foafoaina o le uluai tane ma le fafine pe tusa ma le 6,000 tausaga ua mavae. O le lē taulau soo ona āva ia te ia e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou upu a Eliu, le uo a Iopu anamua, o lē na ia faapea: “A e leai se na te fai mai, Po o ifea o i ai le Atua o [Le Sili] na faia aʻu? O le ua au mai pese i le po.” (Iopu 35:10) O loo faaauau pea e Lē Tausi Lelei sili mo i tatou ona faia ‘le lelei, i le aumaia o uaga mai le lagi ma fuata o tau, i le faatutumuina atoatoa o loto i meaʻai ma le fiafia.’ (Galuega 14:16, 17; Mataio 5:45) O Ieova o Le Foai moni o “mea lelei uma e foaifuaina mai, atoa ma mea alofa uma e atoatoa ona lelei.”—Iakopo 1:17.

Le Uiga o le Tuuina atu o le Āva

3. O ā upu autū faa-Eperu ma le faa-Eleni ua faaliliuina atu i le “āva,” ma o ā o la uiga?

3 O le upu Eperu autū mo le āva, o le ka·vohdhʹ, o lona uiga moni “tāua (mamafa).” O lea, o le tagata o lē o faaalia i ai le āva ua manatu i ai e maualuga, mamalu, pe tāua lona uiga. I se uiga tāua, ua masani foi ona faaliliuina lenei upu Eperu, ka·vohdhʹ i le Tusi Paia o le “mamalu,” ua faaalia atili ai maeu le mamalu po o le tāua o le manatu i sē ua faaalia i ai le āva. O se isi upu Eperu, yeqarʹ, ua faaliliuina i le Tusi Paia i le “āva” ua faasino atu foi i le “tautele” ma “mea taugata.” O lea i le Tusi Paia Eperu, o le upu āva ua fesootai atu i le mamalu ma le tautele. O le upu Eleni ua faaliliuina i le “āva” i le Tusi Paia o le ti·meʹ, ma ua ia tuuina mai foi le uiga o le faaaloalo, tāua, tautele.

4, 5. (a) O le ā le uiga o le tuuina atu o le āva i se tagata? (e) O le ā le tulaga o loo faamatala mai i le Eseta 6:1-9 e faataʻitaʻia ai le mea o loo aafia ai i le tuuina atu o le āva?

4 I lea, e āva le tasi i le tasi i le faaalia i lena tagata o le faaaloalo loloto, ma le migao. Seʻi fai ma faataʻitaʻiga, ia manatu i le tulaga o loo taʻua i le Tusi Paia faatatau i le tagata Iutaia faamaoni o Moretekai. I se tasi taimi na faaalia ai e Moretekai se fuafuaga faalilolilo faasaga i le soifua o le Tupu o Peresia anamua o Asueru. Mulimuli ane i se tasi po ina ua lē mafai ona moe le tupu, sa manatua e le tupu le gaoioiga a Moretekai. O lea na ia fesili atu ai i ana tautua: “Pe se a se mea lelei ma se mamalu ua faia mo Moretekai ona o lenei mea?” Na latou tali mai: “E leai se mea ua faia mo ia.” Maeu le ala o le mafaufau! Sa faasaoina e Moretekai le ola o le tupu, ae peitai e leʻi taulau ona faaalia e le tupu lona talisapaia.—Eseta 6:1-3.

5 O lea la, i le taimi tatau, na fesili atu ai Asueru i lana palemia, o Hamanu, pe o le ā se auala sili e faamamaluina ai lē ua fiafia i ai le finagalo o le tupu. Sa vave lava ona manatu Hamanu i lona loto: “Po o ai se isi e finagalo le tupu ona faaneeneeina o ia, na o aʻu lava?” O lea na fai atu ai Hamanu e ao ona faaofuina lea tagata i “ofu o le tupu” ma tietie atu i “le solofanua e tietie ai le tupu.” Na ia faaiʻu atu: “Ia latou faatietie foi ia te ia i le solofanua i le malae o le aai, ma ia latou alalaga i ona luma, E faapea ona faia i le tagata ua finagalo i ai le tupu ona ia faaneeneeina o ia.” (Eseta 6:4-9) O sē ua faaaloalogia faapea o le a matuā faamamaluina e tagata uma lava.

Le Pogai ua Ono ma Tatau ai ona Āva ia Ieova

6. (a) O ai e ono ma tatau i ai lo tatou āva na i lo isi uma lava? (e) Aiseā ua fetaui lelei ai le faamatalaina o Ieova e le upu “silisili”?

6 I le faagasologa o le talafaasolopito, ua tuuina atu ai i tagata i le tele o taimi le āva, sa lē tatau ona latou mauaina. (Galuega 12:21-23) Peitai, o ai i lo tagata uma lava ua ono ma tatau i ai le āva? Ia, o le mea moni o Ieova le Atua! Ua ono ma tatau lo tatou āva ia te ia auā e mautinoa lava e silisili o ia. E masani lava ona faatatauina ia te ia le faaupuga e “silisili.” O Ia o le Silisili ese, o Lē Silisili na Faia mea uma, Lē Sili na Foafoaina mea, le Tupu Silisili, le Faiaʻoga Silisili, le Matai Silisili. (Salamo 48:2; Failauga 12:1; Isaia 30:20; 42:5; 54:5; Hosea 12:14) O ia le silisili e malualii, e mamalu, e maualuga, e lelei, e pupula, ma e mataʻutia. O Ieova e lē mafaatusaina o ia, e leai sē la te tutusa, e lē mafuafuatia. E molimau lava o ia i lena mea moni, i lona faapea mai: “Po o ai ea tou te faatusa i ai aʻu, pe faagatusa ma aʻu, pe faatatau ia te au ina ia ma tutusa?”—Isaia 46:5.

7. E fia auala eseese pe a itiiti mai ua mafai ona faapea atu ai o Ieova le Atua e tutasi, ma aiseā ua mafai ai ona faapea atu e lē mafaatusaina o ia e tusa ai o le pule?

7 A itiiti mai e fitu auala maioio e lē mafaatusalia ai Ieova le Atua, lea ua aumaia ai ni mafuaaga patino e āva ai ia te ia. Muamua lava, ua ono ma tatau le āva aupito silisili ia Ieova le Atua auā e lē mafaatusaina o ia i le pule. O le Alii o Ieova o le Pule Silisili aoao—e silisili ese o ia. O Ia o lo tatou Faamasino, Le Faitulafono, ma o le Tupu. O peresona uma lava i le lagi ma le lalolagi o loo nofo aitalafu ia te Ia; peitai e leai se tasi o nofo aitalafu ai o ia. Ua faamatalaina lelei ai o ia e “silisili, e mamana o ia ma le matautia.”—Teuteronome 10:17; Isaia 33:22; Tanielu 4:35.

8. Aiseā ua mafai ai ona faapea atu o Ieova e lē mafaatusalia o ia (a) e tusa ai ma lona tulaga? (e) e tusa ai ma lona soifua pea e faavavau?

8 O lona lua, ua ono ma tatau le āva silisili ia Ieova le Atua auā e lē mafaatusalia o ia e tusa ai ma lona tulaga. O Ia o lē “ua Maualuga ma ua Silisili,” le Sili ona Maualuga. E sili lava ona matuā maualuga o ia i luga aʻe o ana meafaiola uma faalelalolagi! (Isaia 40:15; 57:15; Salamo 83:18) O lona tolu, e ao ona āva ia Ieova le Atua i lo isi uma lava auā e leai sē tutusa ma ia i lona soifua pea e faavavau. E na o ia lava e leai sona amataga, e mai le vavau e oo i le faavavau.—Salamo 90:2; 1 Timoteo 1:17.

9. I le ā le auala e lē mafaatusatusaina ai Ieova (a) e tusa ai ma lona mamalu? (e) e tusa ai ma ona uiga autū?

9 O lona fa, e ono ma tatau le āva silisili ia Ieova le Atua ona o le sili o lona mamalu totino. O ia o “le Tamā o le malamalama.” Ua ia te ia lea malamalama ua leai ai se tagata e mafai ona vaai ia te ia ma ola pea. E mataʻutia moni lava o ia. (Iakopo 1:17; Esoto 33:22; Salamo 24:10) O lona lima, ua tatou nofo aitalafu ia Ieova le Atua i lea āva aupito silisili ona o ona uiga ofoofogia. O Ia e ou le malosi uma lava, e leai se tapulaa o lona malosi; e ou le poto uma lava, e leai se tapulaa o lona atamai; e matuā lelei atoatoa o ia i le tonu o lana faamasinoga; ma o ia lava o le atoaga o le alofa.—Iopu 37:23; Faataoto 3:19; Tanielu 4:37; 1 Ioane 4:8.

10. I le ā le auala e leai ai se tasi e tutusa ma Ieova (a) e tusa ma galuega o le foafoaga ma mea e maua? (e) e tusa ai ma lona suafa ma lona taʻutaʻua?

10 O lona ono, ua matuā ono ma tatau le āva aupito silisili ia Ieova mo ana galuega sili o le foafoaga. I le avea o Lē na Foafoaina mea uma i le lagi ma le lalolagi, ua avea ai foi o ia i le taimi lava lea o Lē Sili e Ou mea uma lava. Ua tatou faitau ai i le Salamo 89:11: “E ou le lagi, e ou foi ma le lalolagi.” O lona fitu, e ono ma tatau le āva ia Ieova lo tatou Atua na i lo isi uma lava auā e lē mafaatusaina o ia, e leai sē la te tutusa e tusa i lona suafa ma lona taʻutaʻua. Ua na o ia e ou le suafa o Ieova, o lona uiga “O Ia ua Faapogai ai ona Iai.”—Tagai i Kenese 2:4, faamatalaga i le pito i lalo.

E Faapea ona Āva ia Ieova

11. (a) O ā nisi o auala e mafai ai ona tatou āva ia Ieova? (e) E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou āva moni ia Ieova e ala i le faalagolago atu ia te ia?

11 I le mafaufau atu faatatau i uiga uma o Ieova, e mafai faapefea ona tatou āva ia te ia? E pei ona o le a tatou vaai i ai, e mafai ona tatou āva ia te ia i le faaalia o le mataʻu ma le migao ia te ia, e ala i le usiusitai ia te ia, e ala i le amanaia o ia i o tatou ala uma, e ala i le faia o meaalofa, e ala i le faaaʻoaʻo ia te ia, ma e ala i le faia o faatoga ia te ia. Tatou te āva foi ia te ia e ala i le tuu atu o lo tatou faatuatua ia te ia, e ala i lo tatou faalagolago atu ia te ia e tusa lava po o le ā le mea e tupu mai. “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa,” ua uunai mai ai i tatou. I lea ua tatou āva ai ia Ieova le Atua i lo tatou faatuatua ia te ia e ala i lana afioga. Mo se faaaʻoaʻoga, ua fetalai mai o ia: “Aua e te fefe, auā ou te ia te oe; aua le fetepatepai [i le fefe], auā o aʻu o lou Atua; ou te faamalosia oe; e moni, ou te fesoasoani ia te oe.” (Faataoto 3:5; Isaia 41:10) O le lē taulau ona faalagolago atoatoa atu ia te ia o lona uiga o le lē āva lea ia te ia.

12. O le ā le vaega a le usiusitai ma le mataʻu ua faia i le āva ia Ieova?

12 O le auala aupito latalata tatou te āva ai ia Ieova le Atua o le usiusitai atu lea ia te ia. Ma o le mea e matuā tāua i le usiusitai o le mataʻu i le Atua, ioe, o le mataʻu i le faia o se mea e lē fiafia ai le Atua. I le faaalia o le faiā i le va o le mataʻu ma le usiusitai o afioga ia a Ieova ia Aperaamo ina ua uma ona taumafai ma le usiusitai Aperaamo e faataulagaina Isaako, lona atalii. “Auā ua ou iloa nei ua e mataʻu i le Atua,” na fetalai ai Ieova. (Kenese 22:12) Ina ua talanoaina po o le ā le mea ua nofo aitalafu ai fanau i o latou mātua, na faailoa mai foi e le aposetolo o Paulo faapea o le usiusitai ma le āva e ō faatasi. (Efeso 6:1-3) I lea, e ala i le usiusitai i poloaiga a le Atua, na e lē mamafa, ua tatou āva ai ia Ieova. E lē mafesiligia, o le lē usiusitai ia Ieova le Atua o le lē āva lea ia te ia.—1 Ioane 5:3.

13. O le āva i le Atua ua faapogaia ai i tatou e iai le ā le uiga faalemafaufau e tusa o a tatou gaoioiga ma fuafuaga?

13 E lē gata i lea, e mafai ona tatou tuuina atu le āva e tatau ai ia Ieova le Atua e ala i le utagia o le fautuaga i le Faataoto 3:6: “Ia e manatua o ia i ou ala uma [ioe, ia faailoa atu o ia], ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” Ua aumaia e le soʻo o Iakopo se fautuaga lelei ia i tatou e ōgatasi ma lenei manatu. Na i lo le agaʻi atu ina talitonu ia i tatou lava i lea aso ma lea aso, i le faalagolago lea i o tatou lava tomai, e ao ona tatou faapea ifo: “A finagalo i ai [Ieova], tatou te ola ai, ma tatou faia lea mea ma lea mea.” (Iakopo 4:15) I tausaga ua mavae, sa fai ma tu a Tagata Aʻoga Faavaomalo o le Tusi Paia ona faaopoopo atu i so o se faamatalaga e fesootai atu ma le lumanai le faapuupuuga D.V., e suitulaga i le Deo volente, o lona uiga “pe a finagalo i ai le Atua.”

14. (a) O le ā le uiga e fesootai ma a tatou taumafaiga e tatau ona tatou faia pe afai e ao ona tatou āva i le Atua? (e) O le ā le uiga ua faaalia e fesootai atu i le lomiaina o lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata?

14 Tatou te faaaloalo foi ia Ieova le Atua e ala i le faaalia o le uiga loto maulalo, i le viia o le Atua i so o se taulau atonu ua mafai ona tatou olioli ai. Sa matauina ma le saʻo e le aposetolo o Paulo e faatatau i lana faiva: “Na ou totōina, na faasūsūina e Apolo; a e peitai o le Atua ua faatupuina. O lenei, e le o lē totō, e le o lē faasūsū; a e peitai o le Atua o le na te faatupuina.” (1 Korinito 3:6, 7) E moni, sa popole Paulo i le avatua o le āva e tatau ai i le Atua, ae lē ia te ia po o se isi lava tagata. I lea, i aso nei, e lē o faailoa atu e lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata i latou e tusia ia lomiga, ma o i latou o tusia latou te aloese mai le faailoaina atu i isi le faia ai o so latou sao. I lenei auala, ua taulai atu ai manatu i le faamatalaga, lea ua fuafuaina e viia ai Ieova, ae lē tuuina atu i so o se tagata.

15. O le ā le mea na tupu ua faataʻitaʻia ai le faigata i nisi tagata ona malamalama i le amio maulalo a Molimau a Ieova?

15 O lenei aiaiga o le taulai atu o manatu ia Ieova, ua āva ai ia te ia, o se mea ua maofa ai nisi. I ni nai tausaga ua mavae, ina o faatuina se masini faaleotele leo mo se lauga lautele i le Central Park i le Aai o Niu Ioka, sa tātā ai e Molimau se tasi o lipine o Pese o le Malo e siaki ai po ua lelei le masini. Sa fesili atu se ulugalii o loo lelei o la laei i se tasi o Molimau pe o le ā e faatatau i ai le musika. I le manatu faapea ai ni Molimau le ulugalii, sa tali atu le uso: “O Pese o le Malo Nu. 4 lena.” “Ioe, ae o ai na fatuina le musika?” sa la fesili atu ai. Sa tali atu le Molimau: “Oi, e lē taʻua le igoa o lē na fatuina.” Sa tali atu le ulugalii: “O tagata latou te fatuina lena ituaiga o musika latou te lē faia e aunoa ma le faailoa atu o o latou igoa.” Sa tali atu le Molimau: “Ae e faia faapena e Molimau a Ieova.” Ioe, latou te faia lenei mea ina ia avatu ai le viiga uma lava ia Ieova le Atua!

16. I ā auala eseese e mafai ai ona tatou faaaogāina o tatou leo e avatu ai le āva ia Ieova le Atua?

16 O le isi auala e āva ai ia Ieova e ala lea i le faaaogāina o o tatou laugutu e molimau atu ai e uiga ia te ia. Afai tatou te manatu mamafa moni i le avatua o le viiga ia te ia, ona mafai lea ona tatou maua le loto faamaoni i le faasalalauina atu o le tala lelei o le Malo. E mafai ona tatou faia o lenei mea e ala i lo tatou ō atu i lea fale ma lea fale ma e ala i so o se auala lava ua avanoa mai mo i tatou, e lē faagaloina foi avanoa e molimau atu ai lē fuafuaina. (Ioane 4:6-26; Galuega 5:42; 20:20) I le faaopoopo atu i ai, ua tatou maua foi avanoa e āva atu ai i lo tatou Atua i o tatou leo i a tatou sauniga a le faapotopotoga, e ala i le faia o ni tali atoa foi ma le auai i le pepese ma le loto faamaoni i a tatou pese o le Malo. (Eperu 2:12; 10:24, 25) I a tatou talanoaga i aso fai soo, e mafai foi ona tatou āva ai ia Ieova le Atua i o tatou laugutu. Faatasi ai ma sina taumafaiga itiiti, e mafai lava ona tatou faaliliuina le talanoaga i ni auala faaleagaga e atiina aʻe ai, ma o le a iʻu ai i le avatua o le āva ia Ieova le Atua.—Salamo 145:2.

17. (a) O le ā le fua e maua mai i le amio saʻo i lo tatou āva ia Ieova? (e) O le ā le iʻuga e maua mai i le faia o le amio sese?

17 Ona o se mea lelei ona āva ia Ieova le Atua i o tatou laugutu e pei ona tatau ai, o se mea tatau foi la ona āva ia te ia i a tatou amio. Sa taʻusalaina e Iesu i latou o ē, a o āva atu i le Atua i o latou laugutu, a o o latou loto sa matuā mamao ese lava mai ia te Ia. (Mareko 7:6) O amioga leaga e iʻu i le aumaia ai o le lē āva ia Ieova le Atua. Mo se faaaʻoaʻoga, i le Roma 2:23, 24, ua tatou faitau ai: “O oe lē mitamita i le tulafono, e te faalemigao ea i le Atua i lou soli i le tulafono? auā ua upuleagaina le suafa o le Atua talu outou i nuu ese.” I ni nai tausaga ua mavae, e faitau afe ua faateʻaina mai faapotopotoga a tagata o Ieova. Atonu foi na oo ina sili atu ona toatele le faitau aofai o ē na auai i amioga e lē avatu ai le āva, ae sa leʻi faateʻaeseina ona sa latou faaalia le uiga salamō moni. O na tagata uma sa āva ia Ieova i o latou laugutu, ae sa lē taulau ona latou faia faapea i a latou amio.

18. (a) O le ā le manatunatu mamafa e tatau ona iai i nisi e matuā faamanuia ai pe afai latou te mananao e faaalia le āva e tatau ai ia Ieova? (e) E faapefea i le tulaga o nisi o ositaulaga i aso o Malaki ona faataʻitaʻia ai le manaomia ona manatunatu mamafa?

18 O i latou o loo tele mea e fai i vala eseese o le auaunaga faataimi atoa—pe i Peteli, i le galuega femalagaai po o le galuega faamisionare, pe i le avea ma paeonia—ua matuā faamanuiaina lava ona o o latou avanoa e fai ai se sao i le āva ia Ieova. O la latou galuega, o le tiute tauave e faia le mea aupito sili latou te mafaia i le po o le ā lava se galuega ua tofia i ai i latou, i le ‘faamaoni i mea iti e faapena foi ma mea e tele.’ (Luka 16:10) I nisi o auala sa faataʻitaʻia ai lo latou tulaga faaaloalogia, e ui lava e leʻi faaataina maia, e ala lea i ositaulaga ma tagata sa Levī i Isaraelu anamua. Ae peitai, ona o le valea o nisi o ositaulaga i aso o Malaki, na fetalai atu ai Ieova ia i latou: “Afai o aʻu o le tamā, o i fea le āva ia te aʻu? Ma afai o aʻu o le alii sili, o i fea le mataʻu ia te aʻu?” (Malaki 1:6, NW) Sa inoino na ositaulaga i le suafa o le Atua e ala i le ofoina atu o manu pipili, tauaso, ma mamaʻi e fai ai taulaga. Seʻi vagana lava ua tauivi malosi i latou ua iai faaeaga faapitoa o le auaunaga i aso nei e fai le mea sili latou te mafaia, ona lē ono ma tatau ai lea ia i latou le tuuaʻiga na tuuina atu e Ieova le Atua i na ositaulaga. O le a oo ina latou lē atoatoa i le avatua o le āva i le Atua.

19. (a) E pei ona matauina i le Faataoto 3:9, o le ā le auala faaopoopo e āva ai ia Ieova? (e) O le ā le isi auala matuā tāua e āva ai ia Ieova?

19 O le isi auala e mafai ai ona tatou āva ia Ieova le Atua, o le faia o meaalofa tau tupe i le galuega talaʻi ua ia puleaina i le lalolagi aoao. “Ia e ava ia Ieova i lou oa, ma le faapolopolo o au mea uma e tutupu,” ua uunaia ai i tatou. (Faataoto 3:9) O le faaeaga o le faia o na meaalofa, o le avanoa lea e āva ai ia Ieova le Atua e lē tatau ona faaleamanaia e se tasi. E mafai foi ona tatou āva ia Ieova le Atua i a tatou tatalo, i le vivii ma faafetai atu ia te ia. (1 Nofoaiga a Tupu 29:10-13) O le mea moni, ona tatou te ō atu ia te ia ma le loto maulalo ma le faaaloalo loloto, o lo tatou ō atu la i le Atua i le tatalo o le avatua lea ia te ia o le āva.

20. (a) O ai e masani ona āva i ai tagata o le lalolagi, ma e faapefea? (e) E ala i le utagia o le ā le poloaiga e mafai ai ona tatou āva atili ia Ieova?

20 I aso nei e toatele tagata, ae maise lava talavou, e āva i tagata o ē latou te viiviia e ala i lo latou faaaʻoaʻo i ai—e ala i lo latou tautala e pei o i latou ma gaoioi e pei o i latou. E masani lava o tagata latou te faaaʻoaʻo i ai, o tagata taʻutaʻua i taaloga po o tagata taʻutaʻua i le lalolagi o faafiafiaga. I se faaeseesega, o i tatou i le avea o Kerisiano, e ao ona tatou āva ia Ieova le Atua e ala i le taumafai e faaaʻoaʻo ia te ia. Ua uunaia i tatou e le aposetolo o Paulo ia faia faapea, i lona tusi mai: “Ia faaaʻoaʻo outou i le Atua, faapei o le fanau pele; ma ia savavali i le alofa.” (Efeso 5:1, 2) Ioe, e ala i le tauivi e faaaʻoaʻo ia Ieova, ua tatou āva ai ia te ia.

21. (a) O le ā o le a na faaauupegaina ai i tatou e avatu le āva ma le faamamaluina ia Ieova? (e) O ā taui e avatua e Ieova ia i latou o ē āva ia te ia?

21 E moni, e tele lava auala e ao ai ona mafai ona tatou avatu le āva ma le mamalu i le Atua. Seʻi aua lava neʻi o tatou faagaloina faapena e ala i le fafagaina e lē aunoa i lana Afioga ma oo ai ina sili atu ona masani lelei ma ia, o le a mafai ai ona sili atu ona tatou āva ia te ia. O ā ni taui i le faia faapea? “O ē āva ia te aʻu,” ua fetalai mai ai Ieova, “ou te āva ia te i latou.” (1 Samuelu 2:30, NW) O le a mulimuli ane ona āva lea o Ieova i ona tagata tapuai e ala i le avatua ia i latou o le ola e faavavau i le fiafia, pe i le lagi e avea o ni pule lagolago faatasi ma lona Alo, o Iesu Keriso, pe i luga o le lalolagi Parataiso.

E te Manatua?

□ O ai e masani ona āva i ai tagata, ma o ai e masani ona latou lē amanaia e āva i ai?

□ O le ā lona uiga ia āva i se tasi, ma o ā auala e mafai ai ona faia?

□ O ā nisi o mafuaaga faavae ua ono ma tatau ai le āva ia Ieova le Atua?

□ O ā nisi o auala e mafai ona tatou āva ai ia Ieova?

□ I ā auala e tauia ai e Ieova i latou o ē āva ia te ia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]