Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lotu—Aiseā ua Leai ai se Naunau?

Lotu—Aiseā ua Leai ai se Naunau?

Lotu—Aiseā ua Leai ai se Naunau?

“O SE tagata e aunoa ma se lotu ua pei o se fale e leai ni faamalama.” O le auala lena na faamatala ai e se tagata Iapani le manaoga mo se faamalamalamaga faalotu i lona atalii, o Mitsuo. Ae peitai, sa leʻi uigā ia Mitsuo upu a lona tamā. Ma e foliga mai, o le lagona lea i se aofaiga tele o tagata o loo tuputupu aʻe i Iapani, e pei lava foi o isi nofoaga. Ua lotomalie lava i latou ina ia pei ‘o fale e leai ni faamalama’ ua itiiti lava se naunau e faatagaina le malamalama faalotu e susulu atu i o latou olaga.

I lea, ina ua faia e Iapani se Suesuega Faaleatunuu i Tagata, e 69 pasene o ona tagatanuu na taʻutino mai sa latou lē manatu ia i latou o ni tagata lotu. I tagata talavou, sa sili atu ona maualuga le aofai. E faapena i le atunuu o Taialani sa sili ona maumauai i le Lotu Puta i taimi ua mavae, e 75 pasene o i latou o ē nonofo i le aai e lē o toe ō i malumalu o Puta. I Egelani e toetoe lava tasi vae valu o falesa o lotu Egelani ua gasolo ina tapunia i le 30 tausaga ua mavae ona ua lē o toe faaaogāina.

E ui i lea, o loo vaaia tele pea i Iapani teuga ma faiga eseese faalotu. Ae i le pei o ipu taugata, e faatoʻā faaaogā lava i ni sauniga e seāseā lava ona fai—e pei o faaipoipoga, ma maliu. E sili atu ona tāua le lotu mo lana vaega i le faasaoina o tu ma aganuu a se atunuu ma tulaga faaleaiga na i lo mo le faamalamalamaina faaleagaga. Ua manatu le toatele i le lotu ua na o se vailaau e fesoasoani ai mo ē vaivai ma ē o faalavelavea; ua lē taulau ona latou iloa nisi aogā vaaia e maua mai ai. ‘E lelei lava le lotu pe afai e iai sou taimi mo lea mea pe o loo e lagona foi sona manaomia,’ ua fai mai ai nisi, ʻae e tatau ona e faalagolago ia te oe lava i le faia o se galuega e maua ai mea e ola ai ma totogi ai pili.’

O le ā o loo i tua o lenei loto vaivai? E mafai ona tuuina mai nisi o mafuaaga. Muamua, o loo iai le siosiomaga lautele. E toatele talavou ua maua sina toleniga itiiti faalotu po o le leai foi. O lea, e lē tioa, o le toatele o i latou o loo nonofo i se sosaiete o loo tuu ai i se tulaga maualuga le tausiniō ina ia maua mea faitino, ua tutupu aʻe e avea o ni tagata matutua manao tele i mea faitino.

I nisi atunuu, ua logologoā i le leaga a le au faievagelia matapeapea ma le amio lē mamā i TV ma isi taʻitaʻi lotu lauiloa, ua faaliliueseina ai foi tagata mai lotu, e pei o le aafiaga o lotu i faiga faapolotiki ma faiga taua. Ua faaalia lenei i le mea na tupu e tusa ai ma le lotu Shinto i Iapani. “I le faaiʻuga o le taua [Taua Lona Lua a le Lalolagi] faatasi ai ma le faatoilaloina o Iapani ia Aokuso i le 1945, na fesagaʻi ai nofoaga paia o Shinto ma se tulaga matuā faigata,” ua matauina ai e le Encyclopædia of the Japanese Religions. O Shinto, lea na ia uunaia le aasa o le taua ma folafola mai le manumalo, na ia matuā faafaanoanoa tagata. Na vave loa ona salalau atu le filosofia faapea e leai se Atua po o Puta.

Ae peitai, pe ao ona tatou lotomalie moni i nei vaaiga manatu faapito, e gata mai—e manatu i na o nei ma le asō? O le toatele o tagata o loo faafesili o latou mafaufau. O loo latou fia iloa po o fea na latou ō mai ai, o fea o le a latou ō atu i ai, aiseā ua latou ola ai, ma e faapefea ona latou ola. O loo latou malolosi ona o le faamoemoe. O le tuleieseina o fesili e uiga i le ola, po o le taofia o ia fesili ma le manatu faapea “o nei mea e lē mailoa,” e lē faamalieina ai. E oo lava i se tagata e lē talitonu i le iai o le Atua, o Bertrand Russell sa talanoa e uiga i le iai “o se lagona matuā fia iloa i totonu—o se sailiga mo se mea i tala atu o mea o iai i le lalolagi.” E mafai e le lotu moni ona faaiʻuina lena sailiga. Ae faapefea? O le ā le faamaoniga faapea o iai so o se lotu lava ua tatau ona manatu mamafa i lea auala?