Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Togiola—Le A‘oa‘oga ua Leiloa a Kerisinetoma

Le Togiola—Le A‘oa‘oga ua Leiloa a Kerisinetoma

Le Togiola—Le Aʻoaʻoga ua Leiloa a Kerisinetoma

O LE togiola, o le talitonuga faapea na maliu Iesu e fai ma sui mo le fanau a tagata agasala, o le faavae lea i le Faa-Kerisiano moni. Peitai, o le aʻoaʻoga ua leva ona nofo toilalo i faitioga ma tauemuga a aʻoaʻo lotu Kerisinetoma.

Aiseā ua faapea ai? Pe sa leʻi fetalai ea Iesu lava ia i le Mareko 10:45: “O le Atalii o le tagata na le sau o ia ina ia auauna tagata ia te ia, a e peitai ia auauna [atu] o ia, ma foaiina atu lona ola o le togiola e sui aʻi tagata e toatele”?

Sa fai mai nisi faapea e leʻi fetalaia lava e Iesu na upu, ae faapea ina ua mavae lona maliu, o nei upu sa faia lava i lalo o taaʻiga a le aposetolo o Paulo. Ua finau mai nisi faapea o le “togiola” i inei ua na o se upu lava o le tautala pe faapea foi o le aʻoaʻoga e sau mai talafatu faa-Eleni! O lea, ua matuā mou atu ai le togiola mai aʻoaʻoga a lotu.

E ui i lea, atonu o se mea o le a e manatunatu i ai pe na faapefea ona malamalama uluai Kerisiano i le maliu o Iesu. Ua taʻu mai e Paulo ia i tatou i le 2 Korinito 5:14, 15: “Ua pulunaunauina i matou i le alofa o Keriso; o loo manatu faapea i matou, afai na maliu le toatasi o le sui o tagata uma, . . . ina ia le usiusitai pea o e ola ia te i latou, a o ia o le na maliu ma toe tu mai o le sui o i latou.” Maeu le matuā faigofie o lenei aʻoaʻoga—e matuā auliuligia mai fesuiaiga lavelave na o le a mulimuli ane oo atu i lima o aʻoaʻo o lotu.

Pe o se mea tatau le faapea na faavaeina e Paulo lenei aʻoaʻoga? E leai, auā o loo ia faamatala mai i le 1 Korinito 15:3: “Na ou tuuina atu ia te outou mea muamua o mea foi ia na ou maua foi e aʻu; na maliu Keriso ma sui o a tatou agasala, pei ona tusia.” E manino lava, i se taimi anamuā lava a o leʻi tusia e Paulo ana evagelia, ae ua uma ona malamalama Kerisiano e uiga i le maliu o Iesu faapea e faataulagaina, o se tau moni e totogia e togiolaina ai le fanau a tagata agasala, o se togiola. Ae lē gata i lea, e pei ona faaalia e Paulo, sa latou malamalama o le maliu o Keriso e faataunuuina ai mea e “pei ona tusia,” o lona uiga, o valoaga e pei o le Salamo 22 ma le Isaia 53 i Tusitusiga Eperu, po o le “Feagaiga Tuai.”

Fesili e Leʻi Taliina

Afai ua e filifili e iloiloina mea moni mo oe lava, o le a e iloa ai na faafilogia e aʻoaʻoga faaaposetate le Faa-Kerisiano i tuā e latalata i taimi o le au aposetolo. (Galuega 20:29, 30; 2 Timoteo 4:3, 4) Peitai, o loo tumau pea ona iai le talitonuga i le taulaga togiola a Keriso, e pei ona faaalia i tusitusiga a uluai Tamā o le Lotu. Ae peitai, ina ua matuā suesue i ai nisi o aʻoaʻo faalotu mulimuli ane i le aʻoaʻoga o le togiola, sa latou ō mai ai ma ni fesili faigata, e pei o le, Ia te ai na totogi atu i ai le togiola? Ma aiseā na tatau ai ona faia o lena totogi?

I lona fa o senituri T.A., sa faamatala auiliili ai e Gregory o Nyssa ma isi le manatu faapea o le togiola, sa totogi atu ia Satani le Tiapolo! Sa latou finau mai faapea, o Satani o loo taofia le tagata, ma sa totogiina atu ia te ia se togiola ina ia faasaoloto mai ai le fanau a tagata. Ae peitai, o se tagata la te tupulaga e igoa ia Gregory o Nazian sa ia iloa se sese tele i lenei aʻoaʻoga. Ua aʻoaʻo ai i lea mea faapea o le Atua sa taofiofia e le Tiapolo—o se mea matuā valea moni lava! O le manatu i le totogiina atu o se togiola i le Tiapolo sa taliaina ma talitonu pea i ai mo ni senituri.

Ae pe ono mafai ona totogiina atu le togiola i le Atua lava ia? Sa lagona e Gregory o Nazian faapea sa ia iloa foi faafitauli i lenei manatu. Talu ai ‘sa lē o noanoatia i tatou i le [Atua],’ aiseā e ono manaomia ai le totogi atu o se togiola ia te ia? Ma le isi, ‘pe faamata e fiafia le Tamā i le maliu o lona Alo’ e ala i le manaomia o se togiola? E foliga mai o fesili faigata na ua lafo atu ai masalosaloga i le togiola lava ia.

Le Iʻuga o le Togiola

O lou suesueina o lenei mataupu atonu o le a avatua ai oe i luma i le amataga o lona 12 o senituri. Sa taumafai Anselm, le Akiepikopo o Canterbury e taliina nei fesili i lana tusi Cur Deus Homo (Le Pogai ua Liu Tagata ai le Atua) [Why God Became Man]. Na aʻoaʻo e lea tusi faapea o le maliu o Iesu sa avea ma auala e faamalieina ai le faamasinoga tonu tauatua, e ui lava e leʻi avea o se togiola. Sa taofi Anselm faapea o le faamagaloina o agasala e ala i se togiola e aunoa ma le faamalieina o le faamasinoga tonu o le a iʻu ai i le tuua o le agasala e lē o faasaʻoina. “Ae i le tulaga saʻo e lē mafai e le Atua ona tuua so o se mea i Lona Malo e aunoa ma le faasaʻoina,” na fai mai ai Anselm. O lea, na faapefea la ona faasaʻoina e le Atua mataupu?

I le finau mai faapea ‘o le agasala ua lē āva ai i le Atua,’ na fai mai ai Anselm faapea e lē lava le “na ona toe faafoisia mai o le mea na aveesea” e le agasala a Atamu. Talu ai ona ua faalumaina le Atua, e lē lava la se togiola—e oo lava i le faataulagaina o se tagata lelei atoatoa. “I le manatunatu i le faalumaina na faia,” na manatu ai le taʻitaʻi lotu, “e tatau ona toe faafoi atu le mea e sili atu na i lo le mea na aveesea.” (O upu faasisipa o a matou.) Na finau mai Anselm faapea o le mea lenei e manaomia ai le maliu o sē na avea “ma le Atua atoa ma tagata”!

Po o ā lava ou manatu faaalia atonu o le a iai i aʻoaʻoga a Anselm, ae sa manumalo ia aʻoaʻoga i ana tupulaga o ona aso ma ua faaauau ai pea ona lafoina mai ana faatosinaga i o tatou aso. Ia, i se ta e tasi, na faamalosia atoatoa ai e Anselm le aʻoaʻoga o le Tolutasi ma matuā soloia ai le aʻoaʻoga i le togiola, o le mea moni lava i Kerisinetoma! Sa oo ina avea le “lotomalie” o se faaupuga masani a aʻoaʻo faalotu, o le upu “togiola” sa oo ina moumou malie atu i se tulaga lē manino. Ae peitai, toetoe lava o aʻoaʻoga a Anselm sa faavae atoatoa i manatu e taʻitaʻiseseina ai, ae lē o le Tusi Paia. Ma a o mavae atu taimi, sa amata ai e tagata popoto e pei o Thomas Aquinas ona ō ese mai aʻoaʻoga a Anselm e uiga i le “lotomalie” faatasi ai ma o latou manatu faapea o i latou lava e popoto. Sa oo ina taatele le uiga o manatu tau matemate, ma sa faateleina aʻoaʻoga e uiga i le togiola, ma agaʻi ai ina atili mamao ese atu le felafolafoaiga mai le Tusi Paia ma oo atu ai i le loloto o mafaufauga faaletagata, le faafilosofia, ma faiga faalilolilo.

Le Toefuataiga ma le Togiola

E ui i lea, seʻi o tatou agaʻigaʻi latalata atu i o tatou taimi. Ina ua mapuna ae le afā o le Toefuataiga Porotesano i lona 16 o senituri, na fanau mai ai se vaega uiga ese faalelotu sa taʻua o le Socinia. * Sa latou faafitia le talitonuga faapea, o le maliu o Iesu i so o se auala lava “ua maua ai e i tatou le faaolataga,” i le taʻua o lena talitonuga “e lē saʻo, tumu i mea sese, ma e matuā afaina ai lava . . . , ma e tetee i le Tusi Paia atoa ma mafaufauga.” (The Racovian Catechisme) Talu ai e matuā faamagalo lava e le Atua, sa lē manaomia ai se faamalieina o le faamasinoga tonu. Ua latou faapea mai, o le maliu o Keriso, ua togiolaina ai ma faapea ona uunaia ai tagata ia mulimuli i lana faaaʻoaʻoga lelei atoatoa.

I le osofaia e ala i nei aʻoaʻoga ma isi talitonuga e lē tusa ai, na sii atu ai e le Lotu Katoliko se osofaiga e faafetaiaia ai, i le tuufaatasia o le Komiti o Trent (mai le 1545 e oo i le 1563 T.A.). Ae a o faia itu i le tele o mataupu faaleaʻoaʻoga, na faamaonia ai le lē manino o le komiti ma e lē o iai i se tulaga faa-komiti faatatau i le faaolataga. Sa tautala le komiti e uiga i le ‘aogā o Iesu Keriso’ ma sa faaaogā le faaupuga “lotomalie” ae sa alofia ma le tonu le faaupuga “togiola.” I le iʻuga, sa matuā lē mafai ai e le lotu ona tuuina atu o ia lava i se tulaga matuā manino faale-Tusi Paia. O loo tumau pea ona matuā matala le faitotoa o manatu tau matemate.

Le Pogai ua Lē Taulau ai Taʻitaʻi Lotu

Talu mai ai le Komiti o Trent, o aʻoaʻo faalotu—faapea Katoliko ma Porotesano—ua latou atiina aʻe le lē mafaitaulia o aʻoaʻoga e uiga i le faaolataga. (Tagai i le pusa i le itulau e 7.) Peitai, e leai se taofi autasi faatatau i le uiga o le maliu o Keriso. E ioe aʻoaʻo faalelotu i le na o lo latou faatauemua o le faaupuga faale-Tusi Paia o le “togiola,” e ala i lo latou filifilia e lē amanaia, tuuina i lalo, pe faamatalaseseina. O le uiga o le maliu o Iesu o loo faamatalaina auiliili i se gagana faapitoa e faigata ona malamalama i ai, o ni fenumiaiga lavelave fepiopioai o manatu, ma ni faaupuga maualuluga, e pei o “taaʻiga tau amio” ma le “faamalieina faaletino e fai ma sui tulaga.” Na i lo le atiina aʻe o le faatuatua i le maliu o Keriso, ua faia e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma lona satauro e avea o se mea fenuminumiai e tausuai ai.

O le ā le mafuaaga autū mo lenei lē taulau sili ona leaga? Ua faasino atu e se aʻoaʻo Katoliko o Boniface A. Willems i le mea moni faapea ona e talu ai o aʻoaʻo faalelotu ua “aʻoaʻoina i se nofoaga tu ese e matuā leoleoina ma le faaeteete”—ua matuā aveesea mamao lava mai manaoga moni o tagata. * Pe e te lē o lolo atu ea e ioe i lena faaiʻuga? Ae peitai, ua faaauau atili le Ieremia 8:9, i le faasino atu i le aa moni o le faafitauli: “Faauta, ua latou lafoai le afioga a Ieova; se a foi se poto ua ia te i latou?”

E ioeina faapea, o le aʻoaʻoga i le togiola e mafai ona mapuna aʻe ai ni fesili faigata. (2 Peteru 3:16) Ae na i lo le saili i le Tusi Paia mo ni tali, ua faaaogā e aʻoaʻo lotu le poto ma manatu o tagata. (1 Korinito 1:19, 20; 2:13) Ua latou manatu e teena so o se vaega o le Tusi Paia e lē o fetaui ma o latou manatu fiapopoto—po o aʻoaʻoga. (2 Timoteo 3:16) Ua latou siitia aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia, e pei o le aʻoaʻoga o le Tolutasi. (Ioane 14:28) Ma o lo latou lē taulau aupito sili ona telē, o lo latou faia lea o le faaolataga o le tagata o le mataupu aupito sili, ma ona o lea e lē amanaia ai mataupu e sili ona mamafa ua aafia ai le suafa o le Atua ma le Malo.—Mataio 6:9, 10.

O Sē Lagolago o le Togiola

I le taimi nei, faamolemole seʻi agaʻi atu lau iloiloga i le tau faaiʻuiʻuga o le vaitaimi o le 1800. O se tagata mataʻu i le Atua e igoa ia Charles Taze Russell sa vavaeese o ia e ia lava mai le aʻoaʻoga autū faalotu ma amata ona faasalalauina lenei lava mekasini—Le Olo Matamata. “Mai le amataga,” sa manatua ai e Russell, “sa avea lenei mekasini o se lagolago faapitoa o le Togiola.”

O loo faaauau pea ona auauna faapena Le Olomatamata e oo mai i aso nei. Ua sili lelei atu lava i le selau tausaga, o ia aumaia pea mafuaaga aogā faale-Tusi Paia e talitonu ai i le togiola, ma ua ia aumaia ai foi ni tali uigā faale-Tusi Paia i luʻi a tagata faitio. O le mea lea, ua matou valaaulia ai oe i le taimi nei ina ia e toe vaavaai atili i le mea o fai mai ai le Tusi Paia e faatatau i le maliu o Iesu ma lona uiga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 16 Tagai i le “O Aʻoaʻo Lotu Socinian—Aiseā na Latou Teena ai le Tolutasi?” i la tatou soā mekasini o le Awake! o Novema 22, 1988.

^ pala. 20 Ae peitai, ia matau le aʻoaʻoga a Willems lava ia i le pusa o loo i luga.

[Pusa i le itulau 7]

O NI FAATAʻITAʻIGA O TALA I LE FAAOLATAGA

LE TALA FAALETAʻITAʻI, PO O LE FAALEMALO: Sa fafau e se aʻoaʻo lotu Holani o Hugo Grotius lenei tala i le lona 17 o senituri ina ia faamaonia ai le sese o tala a le au Socinia. Sa manatu Grotius i le maliu o Keriso “o se ituaiga o pisinisi faaletulafono, ua faia ai e le Atua le vaega a le Taʻitaʻi, po o le Kovana, ma o le tagata o sē e faia ni solitulafono māmā.”—Le Encyclopædia of Religion and Ethics a Hasting.

LE TALA O LE TOGISALA MATUĀ TĀUA: O lenei mea na faailoa mai i le 1946 e se aʻoaʻo Porotesano o Clarence H. Hewitt. Sa ia manatu i le galuega a Keriso, e lē o le totogia ai o se faasalaga faaletulafono, ae ‘o le faasaolotoina o i tatou mai le pule a le tulafono o le agasala ma le oti, ma aumaia ai le salamō ma le faanoanoa faaleatua, i lea ua aumaia ai i tatou i se tulaga faamagaloina i luma o le Atua.’

FAAOLATAGA E ALA I AUFAATASIGA FAA-KERISIANO: Sa faatutusa e le aʻoaʻo Katoliko Roma o Boniface A. Willems (1970) le “faaolataga” ma le “liliuese mai i o tatou mafaufauga ma tatala atu o tatou loto o le tasi i le isi.” Ua ia faaopoopo mai: “O le talitonuga faa-Kerisiano e uiga i le fai o oe ma sui o se tasi, po o le suia o sē ua puapuagatia o lona uiga ua iloa e lena tagata le fesootai atu o ia lava i se faiā po o mafaufauga faatasi ma le fanau agasala a tagata. . . . Ua avea ai la le Lotu ma aufaatasiga a i latou o ē ua nofo sauni e ola i ni auaunaga faapitoa ona o isi.”

LE TALA O LE TAUAVEINA E ISI O TUUAʻIGA O SESE A ISI: Na faailoa mai e le aʻoaʻo Katoliko o Raymund Schwager lenei aʻoaʻoga i le 1978. Sa ia teena le manatu faapea e ‘manaomia e le Atua le suia o le mata i le mata.’ E manatu o ia i le taulaga a Keriso o se ituaiga o mapusaga (faamamāina) ua na faatagaina ai le sosaiete faaletagata e tatala atu—ma i lea ia lafoai o ia lava—mai ona faanaunauga sauā o loo lilo.

FAAOLATAGA O TULAGA LAUTELE FAAPOLOTIKI: Sa tusia e se aʻoaʻo o le Lotu Papatiso o Thorwald Lorenzen i le 1985 faapea: “E lē o sailia e le Atua na o se faamagaloga faalotu mo lē ua agasala ae atoa foi ma le saolotoga faapolotiki mo lē o mativa ma ua agaleagaina. . . . O le mea lea, o le maliu o Iesu, ua faaalia ai se Atua o lē e manatu mamafa i le faamalōlōina o tafa uma lava o le soifuaga faaletagata.”

[Ata i le itulau 5]

Ua faatupuina e aʻoaʻo Porotesano ma Katoliko le anoanoai o aʻoaʻoga eseese e uiga i le faaolataga ma le togiola, ae o le ā o aʻoaʻo e le Tusi Paia?