Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Fefinauaiga i le Maliu o Iesu

O le Fefinauaiga i le Maliu o Iesu

O le Fefinauaiga i le Maliu o Iesu

I LE aso o le Paseka 33 T.A., na faaoo ai se faasalaga o ni tagata se toatolu. Sa taʻitaʻiina atu ia tagata e toatolu ua taʻusalaina i se nofoaga i fafo atu o pa o Ierusalema ma fasiotia ai i ni auala aupito sili ona tiga, ma le maulalo: o le faasatauroina i ni pou laau sasaʻo. O faasalaga na sa taatele lava i taimi o Roma, o lea atonu sa faatalitalia ai faapea i le taimi lea, o faiga sa fasiotia ai i taimi o le Paseka ua leva lava ona galo. E ui i lea, o se tasi o tagata na fasiotia, o Iesu Keriso lea. O lona maliu na tatalaina mai ai ma le lē mataofiofia suiga ma fefinauaiga iloga faalotu faifai umi.

Ua toetoe lava lua afe tausaga ua mavae talu ona tupu o lena mea, o lea atonu ua e faia ai se faaiʻuga faapea ua na o se talafaasolopito faaanamua. Ae peitai, pe o e iloa o le fefinauaiga na mapuna aʻe e lē o taitai lava ona foia?

E pei lava ona e iloa atonu, e faitau miliona o loo taofi faapea na maliu Iesu mo i latou. Ua latou matuā talitonu faapea o le maliu o Keriso, o le ki lea i le togiolaina ma le faamagaloina o agasala, ma o le faatuatua i lona maliu o le auala i le faaolataga. Ae ui i lea, o se mea e ofo ai, ona ua lipotia mai e se mataupu i le Anglican Theological Review e faapea o lenei talitonuga sa faapelepeleina ua “faalavelavea nei.” Ma o le ‘faalavelave’ e sau mai taʻitaʻi lotu.

Ua faamatala mai e le Anglican Theological Review: “O le aʻoaʻoga i le togisala i le manatu faa-Kerisiano ua faalavelavea ona ua fesiligia ona faavae faale-Tusi Paia, o lona faavae ua oo ina matuā fesauai i aʻoaʻoga e gata mai lo latou aogā . . . , ma o lona faamatalaina i le tulaga lauiloa faaleagaga ua faia i uiga tau i faalogona ootia totino ma uiga e taʻutonuina ai le tagata lava ia e aunoa ma le faitioina.” O le mea moni, ua lē taulau uma aʻoaʻo Porotesano ma Katoliko i le faia o so o se maliega e tusa ai pe afai e iai, i le po o le ā le uiga o le maliu o Iesu Keriso.

Atonu o le a oo ia te oe se lagona faapea o lenei mea ua na o se fefinauaiga a nisi o aʻoaʻo faapitoa, ma faapea e lē o faatatauina i lou olaga. Ae seʻi manatu i lenei mea: Afai e fesootai moni lava le maliu o Iesu ma lou tulaga i luma o le Atua ma ou faamoemoega mo le iai pea e faavavau (i le lagi po o se isi lava mea), o lea ua manaomia ai lou manatunatu loloto i lenei fefinauaiga.

Aiseā ua finauina ai pea e aʻoaʻo faalotu le mataupu? Seʻi manatu mo se faaaʻoaʻoga, i le Lotu Katoliko Roma. Ua iai ni ona aʻoaʻoga ua lelei ona faamatalaina i le lē mafai ona oti o le solu ma e uiga i le Tolutasi. Ae peitai, ua lē mafai e le naunau fia iloa o le lotu ona faia se filifiliga faatatau i le togiolaina e ala i le maliu o Keriso. Ua ioe le New Catholic Encyclopedia e faapea: “E tele ma eseese faiga ua faia ina ia faamatalaina ai pe ua faapefea ona faasaoina le tagata mai le leaga o le agasala ma toe faafoisia i le alofa tunoa . . . Ae leai lava se tasi o nei faiga na manuia atoatoa. . . . I se vaega, o le aʻoaʻoga i le Togiolaina ua lē mafai ona faia ma ua faaauau pea ona faailoa mai o ia lava e avea o se faafitauli i le aʻoaʻoga faalotu.”

O lea, e lē ao ona avea o se mea e te ofo ai, ona e mai le faitau miliona o i latou o ē e na ona taulagi ma le naunau mai faapea ‘na maliu Iesu mo i tatou,’ ae toaitiiti lava ua sili atu mea ua latou iloa faatatau i le uiga moni o lena mea na i lo na o se vaaiga faanenefu. Pei ona taʻua ai e le Anglican Theological Review e faapea: “Pe a omia . . . e masani lava ona lē mafai e le Kerisiano talitonu ona taʻua le puna faale-Tusi Paia o le aʻoaʻoga, pe faamatala foi pe faapefea ona galue.” O le mafatia i se aʻoaʻoga latou te lē malamalama i ai ma lē mafai foi ona faamatalaina, ua faigata ai ona uunai tagata tapuai o lotu ia iloa pe ua faapefea ona fetaui atu le maliu o Iesu i o latou olaga.

O le lē taulau ona vaevaeina e Kerisinetoma o se aʻoaʻoga manino e uiga i le togiolaina, ua na faavaivaia ai foi ana taumafaiga ia paʻia tagata Iutaia, Hinitu, Puta, ma isi i le feau faa-Kerisiano. A o toatele i latou faapena o loo viiviia ma faaaloalo i le tele o aʻoaʻoga a Iesu, ae ua avea foi le fenuminumiai o loo siomia ai le maliu o Keriso ma lona uiga, o se pa pupuni i le auala i le faatuatua.

Pe o le uiga moni o le maliu o Keriso ua na o se mealilo—e lē matāea e le mafaufau o le tagata? Pe o le mea o iai se faamatalaga maufaatuatuaina faale-Tusi Paia o lea mea? O nei fesili e tatau ona e manatunatu i ai, auā ua faia e le Tusi Paia lenei faamatalaga e maofa ai faatatau ia Keriso: ‘O i latou uma e faaalia le faatuatua ia te ia o le a lē faaumatiaina ae maua le ola e faavavau.’—Ioane 3:16.