Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Taaloga ma Faafiafiaga

Taaloga ma Faafiafiaga

MATAUPU 16

Taaloga ma Faafiafiaga

1, 2. (a) O ā taaloga po o isi faafiafiaga e te olioli faapitoa lava i ai? (e) O le ā le mea o loo iai i galuega a Ieova e faailoa mai ai o loo finagalo o ia ina ia tatou olioli i le olaga? (Salamo 104:14-24)

O LOO iai se naunau fiafia i le lalolagi aoao i taaloga eseese faapea ma ituaiga eseese o faafiafiaga. O loo faaaluina i tausaga taitasi le faitau piliona tala ina ia olioli ai i ai. Pe o faia sou sao i le naunau fiafia i nei mea? Mo se faaaʻoaʻoga, pe e te fiafia e faasee i le kiona pe folaulau foi i se vaa? Pe e te fiafia e auau i le sami, taalo tenisi po o le auai i isi lava taaloga? Pe atonu foi e te maua le fiafia i lou alu i tifaga po o le matamata i polokalama i televise?

2 Fai mai nisi tagata faapea e sese faafiafiaga faapena. O le ā sou manatu? Ia, ua oo lava ina faapea mai nisi tagata e lē faamaonia e le Tusi Paia nei mea. Peitai, e taʻu saʻo atu e faapea, ua faauigaseseina e ia tagata le Tusi Paia ma lē na mafua ai ona tusia, o Ieova le Atua. O loo tautala le Afioga a le Atua e faatatau i tagata talavou o loo maua le fiafia mai gaoioiga e faafouina ai le tino. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Tusi Paia i le faamatalaina o tagata ua faamanuiaina a le Atua: “E tutumu foi malae o le aai i tama iti ma teine iti o loo taaalo.” Ua faapea mai foi e iai le “taimi e siva ai.” (Sakaria 8:5; Failauga 3:4, New English Bible) Ma le manino lava, sa finagalo le Atua e tatau ona tatou mauaina le fiafia mai gaoioiga mamā e faafouina ai le tino. O se tasi o fua o le agaga o le Atua o le “olioli.” (Kalatia 5:22) Ma o le mea e masani ai ma faalenatura lo tatou olioli i gaoioiga e faafouina ai le tino e maua ai le soifua malōlōina.

TAʻIALA E FAATELEINA AI LE FIAFIA

3-8. (a) O le ā le fautuaga paleni e faatatau i le faafouga o le tino o loo maua i le 1 Timoteo 4:7, 8? (e) E aogā faapefea le “faamasani i la le tino”? Ae o le ā e tupu pe a faamamafa naʻuā e se tagata taaloga? (i) O ā faafitauli e fetaiaʻi ma se tagata pe afai e faaaafia o ia i le taalo i se ʻau taalo a se aʻoga? O le ā e tatau ona fesoasoani ia te ia ina ia filifili ai ma le atamai pe o le mea lea e tatau ona ia faia?

3 Ina ia fesoasoani ia i tatou ina ia mauaina le fiafia mai gaoioiga faapena, ua saunia ai ma le alofa e le Atua taʻiala mo i tatou. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ia tatou alofia iʻuga e lē maua ai le soifua malōlōina i le ʻai tele, ua fautua mai le Afioga a le Atua: “Aua neʻi fai oe ma so latou o e . . . aai tetele i manu.” (Faataoto 23:20) E faapena lava ona ia aumaia ia i tatou lenei fautuaga atamai e fesootai ma gaoioiga e faafouina ai le tino: “A ia e faamasani i le amio Atua. Auā e itiiti le aoga o le faamasani i la le tino; a o le amio Atua e aoga lea i mea uma lava, o loo i ai le mea ua folafolaina mai i la le olaga nei atoa ma lē atali.”—1 Timoteo 4:7, 8.

4 O lea, ua faaalia e le Tusi Paia faapea, o le “faamasani i la le tino,” e pei ona tatou maua mai taaloga, e iai lona lava tulaga e tatau ona iai. E lelei mo i tatou; e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia atiina aʻe ai le ōgatasi o gaoioiga i le tino, le vavai, le faamalosia o musele faapea ma le malosi. E mafai foi ona faafouina ai i tatou faalemafaufau, ae maise lava pe afai tatou te faaaluina le tele o le taimi e suesue ai. Peitai, seʻi matau le mea o loo lapatai mai ai le Tusi Paia faapea, “e itiiti le aoga o le faamasani i la le tino.” O le ā le mea e mafai ona tupu pe afai e faatuatuanai sea fautuaga a le Tusi Paia ma oo ai ina e taalo faasoloatoa i taaloga?

5 O se tasi o mea, e mafai ona faaleagaina ai lona mālie, i le avea o taaloga ma “mea ua soona faamamafaina” na i lo se faafouga o le tino talileleia. Na faapea mai le tagata poto faapitoa i mea tau taaloga o Bruce Ogilvie, i le faasino atu i iʻuga e iʻu i ai i le soona faamamafaina o taaloga faatauva: “Sa iai se taimi na ou faatalanoaina ai ni ʻau taaalo i nofoaga tetele e 10 na nonofo ai ʻau pesipolo liki, ma o le 87 pasene o i latou na faapea mai maimau pe ana latou lē taaalo i le pesipolo a le Liki Laitiiti ona ua aveesea ai le olioli mai le mea na semanū e avea o se taaloga mālie.”

6 E mafai foi ona mataʻutia nisi o taaloga e pei o le lakapi, ae maise lava pe a o iai lou tino i le gasologa o le tuputupu aʻe faaletino. Ua lipotia mai e le Science Digest faapea, e tusa e 12,000,000 tamaiti Amerika, e pagatia i nisi o mea ua faaleagaina ai tumau i le tino ona o le auai i taaloga, a o latou te leʻi oo atu i le sefuluvalu tausaga le matutua! E lē faatagaina e se tasi tagata taalo e sili ona lauiloa i le lakapi faapolofesa ona atalii e toalua ina ia taaalo i le lakapi liki a tamaiti. Na ia faapea mai: “E lē nonofo mātua ma seʻi mafaufau i mea uma e mafai ona sese i se tamaitiiti talavou. O se tasi o mea, e mafai ona sau o ia i le aiga ma ona nifo ua toulu.” O le mea ua mataʻutia tele ai nisi o taaloga, o le maoaʻe tele o le faatauva—le uiga faapea ia manumalo e tusa lava po o le ā le mea e oo i ai—ua masani lava ona faamalosia lena mea.

7 O le isi mea e manatunatu i ai, o auaufaatasiga e ono mafai ona tuu atu ai oe i le taalo i taaloga ua faamaopoopoina. O talanoaga i totonu o potu e sui ai lavalava taalo e masani ona iai sona talaaga lē mamā faaleituaiga. Ae lē gata i lea, pe a sii se malaga a se ʻau e taaalo ma se isi aʻoga, e mafai ona faatasitasi ai mo se taimi umi se tasi ma ni tagata o ē faalēmanatu mamafa i le faamaoni i le Atua. O se mea lenei e ao ona manatunatu i ai, talu ai o loo faamamafa e le Afioga a le Atua le “faamasani i le amio Atua.” Ma e faapeī le aogā e maua mai i le auai i se mea e faigofie ona faaleagaina ai au mataupu silisili tau amio mamā ma lau faiā ma Lē na Foafoaina oe?

8 O lea, e lelei taaloga e pei lava o isi mea pe a tausia ia paleni—pe a lē puleaina ai lou olaga ina ia faalētāuaina ai mea e sili atu ona tāua, pe tuu atu ai oe i tulaga e faaleagaina ai. Maeu le faafiafiaina e mafai ona iai le taalo i se taaloga gaoioi vave ma tofo i le olioli a o gaoioi ma le talafeagai le tino o se tasi ma faia gaoioiga e tusa ai ma lona tomai! E mafai ona maua ai le olioli ma le lotomalie e manatuaina mo se taimi umi. Ma e mafai foi ona fesoasoani ia te oe ina ia talisapaiaina Lē Sili na Foafoaina i tatou, o lē na faia i tatou faatasi ma agavaa ina ia faia ai mea faapena.

ATA TIFAGA MA TELEVISE

9-14. (a) Pe a filifilia se ata tifaga po o se ata i le televise ina ia matamata ai, o ā ituaiga o mea e manaomia e se tasi ona leoleo faasaga i ai? (e) O le a afāina faapefea se tagata pe afai na te matamataina e avea ma faafiafiaga mea e iʻuvale tau amio? Aiseā? Aiseā e lē tatau ai ona tatou manatu faatauvaa i le iʻuga e iʻu ia i tatou ona o le matamataina o ia mea, e ui lava tatou te iloaina o nei gaoioiga e sese?

9 E mafai foi ona afāina la tatou faiā ma le Atua i le ituaiga o ata tifaga ma faafiafiaga i televise tatou te filifilia. O nisi ata tifaga ma ata i televise o ni faafiafiaga e faafiafiaina ai; o nisi ata e oo lava ina mafai ona faatuputeleina ai lo tatou talisapaia o galuega matagofie a Lē na Foafoaina i tatou. Peitai, e leai se faaletonu ua e matauina faapea, o le tele o ata ua patutuʻi i tala o loo faaautūina ai le mulilua, faitaaga, tauāfafine, tauātane, faasauā ma le fasiotia o le anoano o tagata. E mafai ona manatu i nei mea o ni faafiafiaga. Peitai, e afāina ai faapefea se tagata?

10 Ia, fesili ifo ia te oe lava ia: Ua avea faapefea oe ma tagata ua e iai i le asō? Pe lē ala i lou siomaga ma aʻoaʻoga, i mea ua e tuuina i lou mafaufau, ae maise lava e auala i ou mata ma ou taliga? Ioe, i se mamao e sili ona tele, o mea e te fafagaina ai lou mafaufau o oe lava lena. O le tele lava e te tuuina atu ai oe i se tasi o mea, o le tele foi lena e foliga mai ai ua avea oe o sona vaega.

11 E te lē manatu o le a e filifili e taumafaina se taumafataga o ni otaota palapalā, a ea? Ae faapefea la pe afai ua faaauau ona e tuuina atu oe i otaota faalemafaufau? O le a iʻu e avea ma vaega o ou mafaufauga? O le mea moni, pe a e matamata i se ata tifaga, o loo e auaufaatasi ma ituaiga o tagata o loo faaataina mai i le ata. Ma ua fuafuaina ma le loto i ai ata tifaga ina ia faaaafia ai oe i faalogona ootia faatasi ma tagata o loo iai i le ata, e masani ona faagaeeina ai faalogona o le tiga alofa mo lē o loo faia mea sese—le tagata faitaaga, le tauātane po o le tauāfafine, e oo lava i le tagata fasioti tagata. Pe e te manao ina ia matuā aafia i sea auala faatasi ma tauātane, tauāfafine, tagata faitaaga, tagata mulilulua ma tagata solitulafono?

12 Atonu e te mafaufau pea a o e matamata i nisi o gaoioiga o amioga lē mamā faaleituaiga po o gaoioiga sauā foi i le ata: “Ia, e lē taitai lava ona ou faia se mea faapena!” E moni, atonu o le taimi nei lava e te tetee ai pe afai e fai atu se tasi e te alu e gaoi se mea mai lou tuaoi, ia pepelo i au uo po o le faia o le faitaaga. Ae faapefea pe afai e te aufaatasi pea ma tagata gāoi, tagata faitaaga ma tauātane po o tauāfafine i se taimi ua lava lona umi, ma faalogo i o latou mafaufauga taufaasese? I se taimi, atonu o le a oo ai ina e tiga alofa ia i latou. O le mea sa foliga e tetee muamua i ai atonu o le a lē foliga mai faapena i se taimi. Ma seʻi manatunatu i lenei mea: Sa faapefea i le toatele o tauātane po o tauāfafine ona oo i lena tulaga? E ala i le faaaluina o le taimi e mafaufau i ai ma le auaufaatasi ma isi o ē na faapena.

13 Atonu e te lagona faapea o le a e lē auai lava i amioga lē mamā. Ae faapefea pe afai tou te ō faatasi ma tagata o le isi ituaiga i ata tifaga ma matamata i gaoioiga faisoo o feasogiga, o fusifusiga ma amioga lē mamā? O le ā e sili atu ona foliga mai ai lava o le mea lea o le a e faia pe a uma ata tifaga faapena, ae maise lava pe afai foi o loo faigofie ona tagofia ai ma le ava malosi, lea e faaitiitia ai faalogona ua lē mafai ona fai i ai se mea? Ua e iloaina lava le tali. O le mea moni, o le tele o ata tifaga i aso nei o loo alalaga mai: “O le a tatou auai i le faia o le leaga! O le a tatou solia tulafono uma, e oo lava i tulafono a le Atua!” O le ituaiga ea lea o taaʻiga e te manao ina ia aogā ia te oe?

14 Pe e te manatu ma le faamaoni faapea o loo sili atu le tulaga o loo e iai e lē mafai ona faaleagaina e taaʻiga leaga? Manatua, e faitau miliona tagata Europa galulue mamafa sa lelei na “suia mafaufau” e faamatalaga taufaasese a le Nasi ina ia faia pe lagolagoina soligatulafono matuiā faasaga i tagata. O lea, aua neʻi manatu faatauvaa i iʻuga e mafai ona e iʻu i ai o loo faasalalauina e faamatalaga taufaasese iʻuvale e ala i ata tifaga e faatatau i feusuaiga faaleituaiga ma le faasauā.

FAATUMUINA LE MANAOGA MO FAAFOUGA O LE TINO

15-19. O ā nisi o gaoioiga mamā e mafai ona tatou faamalieina ai lo tatou manaoga mo faafouga o le tino?

15 Sa faia i tatou e Lē na Foafoaina i tatou ma se manaoga mo faafouga o le tino. Peitai, na te leʻi fuafuaina lava faapea e tatau ona faaautū i amioga palapalā po o le faasauā, i le solia o ana tulafono. E moni, afai e te lē faaaofia ai ata tifaga ma ata i televise o loo faaautū mai ai nei mea, atonu o le a e iloaina ai o loo e lē faaaofiaina ai le tele naunau o ata ma polokalama i televise. Peitai, o loo tele pea isi ituaiga o faafiafiaga mamā e mafai ona e olioli ai.

16 E sili ai i na mea uma, o le ā le aogā o faafouga o le tino po o faafiafiaga, ae e te lē lagona ai le faafouina pe a uma, pe tuua ai foi oe ua lagona le atuatuvale po o le lē fiafia—e pei ona fai mai le muagagana, ‘ua teʻi lava ua e leaga atu ai fua ma oe’? Afai e ofoina atu e se tasi ia te oe se mea e ʻai ma e manaia i le vaai toe manaia i le tofo ae a uma ona ʻai ua e lagona le fia puaʻi, pe o le a e toe foi atu e asu ‘faalua’ mai? Ia e filifili lelei la, pe faapefea ona faaaogā ou taimi paganoa i faafouga o le tino ma faafiafiaga. Aua le na ona “faaalu le taimi” i le tau ina malie i so o se ituaiga o faafiafiaga o loo maua i lea taimi, ae ia faaolaola lena taimi paganoa e ala i le faia o se mea o le a aumaia ai le olioli moni ma le faafouina, se mea e mafai ona e toe tepa i ai ma manatua ma le fiafia tele.

17 E tele taaloga eseese e faia i fafo e mafai ona e taalo ai. O le toatele o tagata ua faaaluina le tele o itula i le olioli e savavali i vaomatua, taalo voli polo ma tāga fulumoa, po o le lafogā mama. O isi ua faatutū laulau tenisi (Ping-Pong) po o laulau piliati i aiga ma valaaulia a latou uo ina ia taaalo ma i latou i ia taaloga. Afai e te faafesili atu i ou mātua, atonu e te iloaina ai la te taliaina lelei lou faia faapea.

18 E mafai foi ona e asiasi atu i fale mataaga po o isi nofoaga e mananaia e faafiafiaina ai ma maua ai faamatalaga aogā. Pe ua e asiasi atu i se faatoaga fai lafu moa, se fale taususu, se faatautuʻi po o se fale lomitusi? Afai e te mau i se aai, atonu o loo iai ni matagaluega a le malo e mafai ona avatu ia te oe ni faamatalaga e uiga i nofoaga mananaia i le aai. E mafai ona latou taʻu atu ia te oe fale faigaluega e taliaina ai tagata asiasi i lou lava vaipanoa. E faaopoopo atu i lena, o ni malaga i nofoaga e mananaia i le matamata e pei o vaituloto, mauga ma matafaga, e mafai ona avea ma faafouga o le tino e faafiafiaina ai, ae maise lava pe afai e mafai e aiga ona olioli faatasi ai i nei mea.

19 Ioe, o loo iai le manaoga ina ia faaeteete ina ia lē avea nei mea faafiafia ma mea e autū i o tatou olaga, ma tatou te lē taulau ai ona mauaina aogā e mafai ona maua mai ai. Ae peitai, maeu lo tatou loto faafetai e mafai ona iai ina ua faia i tatou e Lē na Foafoaina i tatou faatasi ma le agavaa ina ia saosaolaumea ai ma le olioli i ia taualumaga eseese o le faafouga o le tino! O nei mea e mafai moni ona avea ai le soifuaga ma mea e sili atu ona taʻuaogāina.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 27]

Pe iai ni iʻuga e oo ia te oe ona o mea e te matamata i ai?

[Pusa i le itulau 25]

Ua talanoaina i le vaega lona valu lenei o la tatou faasologa se vaaiga paleni i taaloga ma faafiafiaga.