Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Gagana Mamā mo Atunuu Uma

Le Gagana Mamā mo Atunuu Uma

Le Gagana Mamā mo Atunuu Uma

“O ona po ia ou te liliu atu ai i nuu le gagana mamā, ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ina ia auauna ia te ia ma le loto gatasi.”—SEFANAIA 3:9, “NW.”

1, 2. (a) I le faataunuuina o le Sefanaia 3:9, o le ā ua faia e Ieova i o tatou aso? (e) Ina ia malamalama i le auala ua aafia ai i tatou i le valoaga a Sefanaia, o ā fesili ua manaomia ona taliina?

O LOO faataunuuina e Ieova le Atua se galuega e faapea ona matuā ofoofogia i o tatou aso. Ua ia autasia tagata mai atunuu uma. E pei ona ia valoia anamuā i lana Afioga Paia, ua ia faia lenei mea e ala i le aʻoaʻoina o i latou i se gagana fou.—Sefanaia 3:9.

2 O le ā lena gagana? Aiseā e manaomia ai? O le ā ua moomia mai ia i tatou taitoatasi i le aʻoaʻoina o lena gagana?

Le Meaalofa o le Tautala

3. (a) Faatasi ma le ā le meaalofa ofoofogia sa saunia mo Atamu? (e) O le ā le gagana sa tautala ai Atamu?

3 O le tomai e fesootai ai e ala i le tautala o se meaalofa tauatua ua faapea ona faaesea ai le fanau a tagata mai le foafoaga o manu. Na foafoaina le uluai tagata, o Atamu, ma se mafaufau sa faapea ona gafatiaina manatu e atamamai. Na saunia o ia faatasi ma se faaʻī, se laulaufaiva, ma ni laufofoga e mafai ona faaaogā e tautala ai, atoa ma se faaputugā upu ma le tomai e fafau ai ni upu fou. Sa mafai ona malamalama Atamu ina ua fetalai atu Ieova ia te ia, ma i le tali atu, sa mafai ai e Atamu ona faaupu ona manatu. (Kenese 1:28-30; 2:16, 17, 19-23) O lena gagana sa tuuina atu ia Atamu ua faamaonia o le gagana lea na mulimuli ane laulioa o le faa-Eperu. E aliali mai sa faaauau pea ona tautatala le fanau a tagata i lena gagana e tasi, mo le lē itiiti ifo i le 1,757 uluai tausaga talu ona iai le tagata.—Kenese 11:1.

4. Na faapefea ona aafia le gagana a tagata i mea na tutupu i aso o Nimarota?

4 Mulimuli ane, i aso o Nimarota, ina ia faaleaogāina taumafaiga a tagata amioleaga, sa faafenuminumiai ai e Ieova le gagana a i latou uma o ē na faatagaina i latou lava e faapotopoto ane e auai i le fausiaina o le olo o Papelu. (Kenese 11:3-9) E foliga mai sa muamua taofia e Ieova manatunatuga uma lava o la latou uluai gagana masani ona faatoʻā avatu loa lea i ai o ni gagana fou i o latou mafaufau. Sa aofia ai i lenei mea e lē gata o ni faaputugā upu fou ae atoa foi ma ni kalama fou ma ni auala fou o manatu. Mai lava i gagana na amataina e Ieova i Papelu, ua tutupu faasolosolo aʻe ai isi gagana seia oo mai i le asō, e tusa ma gagana ua aʻoaʻoina, pe ā ma le tolu afe gagana ua tautalagia i le lalolagi atoa.

5. E mafai faapefea ona tatou mautinoa mea e aafia ai i ‘le suiga i se gagana mamā’?

5 Mo tagata o ē o loo tautatala i ia gagana uma, pe o le a avea ‘le suiga i se gagana mamā’ ma ala e manaomia ai ona latou lafoaia a latou lava gagana ae aʻoaʻoina le uluai gagana sa avatu e le Atua ia Atamu? O le a fesoasoani aiaiga ua faapea ona siomia ai le aumaia o le valoaga e taliina lena fesili.

Le Manaoga mo se Gagana Mamā

6-8. (a) O le ā le tulaga tau tapuaiga sa tuputupu aʻe i Iuta a o leʻi aumaia le valoaga i le Sefanaia 3:9? (e) O le ā le manatu sa iai, i nuu na siosiomiaina Iuta?

Sa faia e le malo o Iuta, lea e leʻi leva ona pulea muamua e Manase ma mulimuli ane ai o Amone, o ē na faatutūina fata faitaulaga ia Paala, ni valovaloga, ma lagolagoina faiga faaagaga. (2 Tupu 21:1-6; 2 Nofoaiga a Tupu 33:21-23) O le iʻuga, i le taimi o le nofoaiga a le atalii o Amone po o lona suli, o Iosia, na faatonuina ai e Ieova lana perofeta o Sefanaia e lapatai atu faapea o le a faaoo mai le faamasinoga tauatua i luga o le nuu.—Sefanaia 1:1, 2.

7 E ui ina iloa e tagata Iutaia mai lo latou lava talafaasolopito ma Tusitusiga faagaeeina faapea o Ieova o le Atua moni, ae na latou tafili saunoa pea i faiga lē mamā tau tapuaiga ia Paala. Sa latou ifo atu i le la ma le masina ma ʻau a le lagi, lea sa avea o se solia tuusaʻo o le tulafono a le Atua. (Teuteronome 4:19; 2 Tupu 23:5) I luga o na mea uma, sa latou auai i se faiga faagutugutulua tau tapuaiga, i le gaoioi lea e peiseaī e tutusa uma tapuaiga, i le faia o tautoga ia Ieova atoa ma le igoa o le atua sese o Moloka. Sa faapea lo latou manatu “e le faia e Ieova se mea lelei, na te le faia foi se mea leaga.” (Sefanaia 1:4-6, 12) Ae mo nuu na siosiomiaina Iuta, sa ia i latou uma lava se faamaumauga o le tetee ia Ieova ma ona tagata, o lea na iai foi i latou i le laina e faaoo atu i ai le faamasinoga tauatua i o latou luga.—Sefanaia 2:4-15.

8 Ona o sea talaaga o mea tutupu, na valoia ai e Ieova faapea o le a ia “liliu atu ai i nuu le gagana mamā, ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ina ia auauna ia te ia ma le loto gatasi.” (Sefanaia 3:9, NW) O le ā la lena gagana mamā?

9. (a) Aiseā ua lē avea ai le gagana mamā o le faa-Eperu pe na o le Afioga tusia a le Atua? (e) O le ā lena gagana mamā, ma ua faapefea ona aafia ai olaga o i latou o loo tautatala ai?

9 Pe o le gagana Eperu ea? Leai; ua maeʻa ona iai o lena gagana ia Iuta, ae na manino o mea na latou tautalagia ma faia sa lē mamā ma tonu i fofoga o Ieova. Ma o le gagana mamā foi ua lē na o le Afioga tusia a le Atua. Sa ia i latou foi lena. Ae o le mea sa latou manaomia o se malamalamaga talafeagai o le upu moni e uiga i le Atua ma ana fuafuaga, ma e na o Ieova lava e mafai ona ia saunia lena mea e ala i lona agaga. A aʻoaʻoina i latou e tautatala i lena gagana mamā, o le a faaautū uma ai o latou manatu, a latou tautalaga, ma a latou amio, i le amanaiaina o le mea moni faapea o Ieova o le Atua moni e toatasi. (Sefanaia 2:3) O le a tuu atu ai lo latou faatuatuaga ia te ia ma avatu ai le lagolagosua atoatoa i lona silisiliese. E ao ona tatou naunau faapitoa i lena mea i aso nei. Aiseā?

I Latou ua Tuuina atu i ai le Gagana Mamā

10. I le ā le vaitaimi sa tatau ona faataunuuina ai le valoaga i le Sefanaia 3:9?

10 Ua faapea mai le Sefanaia 3:9 (NW) ina ua faasino atu i le faataunuuga o le valoaga i se vaitaimi patino: “Auā o ona po ia ou te liliu atu ai i nuu le gagana mamā.” O afea la? Ua tali mai le fuaiupu e 8 faapea, o le a aumaia e Ieova i ē agamalu i le lalolagi le suiga i se gagana mamā, i le taimi na te ‘aoaoina ai nuu’ a o ia leʻi ‘sasaaina mai lona toasa aasa i o latou luga.’

11. (a) O ā faataunuuga e lua o le Sefanaia 3:9 sa iai a o leʻi oo mai i o tatou aso? (e) E faapefea ona eseese ma lona faataunuuga i aso nei?

11 I aso o le Tupu o Iosia, a o leʻi faatagaina e Ieova ʻautau a Papelonia e faaoo atu lona faasalaga, e toatele sa fulitua i tapuaiga sese, ae ua sili ai, ona auauna ia Ieova. (2 Nofoaiga a Tupu 34:3-33) E faapena foi i le uluai senituri T.A., a o lumanai le faaumatiaga o Ierusalema e ʻau a Roma, e faitau afe tagata sa aʻoaʻoina le upu moni e uiga i le Atua ma lana fuafuaga ma autasi ai i lana auaunaga. Sa matuā faaʻoaina le gagana o le upu moni i lena taimi, i mea sa faia e Iesu Keriso i le faataunuuga o le fuafuaga a Ieova. Peitai i o tatou lava aso ua faataunuuina ai le valoaga a Sefanaia i le kelope aoao. Ua aoaoina nei atunuu uma i le taua i le aso tele o le Atua e Ona le Malosi Uma lava ia Amaketo. (Faaaliga 16:14, 16) O loo faasolosolo pea lena aoaoina talu mai ona fanau le Malo i le 1914. Ma i lena lava foi vaitaimi e tasi ua avatu ai e Ieova i tagata i le lalolagi aoao le suiga i se gagana mamā i le faataunuuina o lenei valoaga. E matuā tāua la le aʻoaʻoina o lena gagana auā o ē o le a faasaoina i le puapuaga tele o loo sau, o tagata ia o le a avea moni lena gagana mamā ma a latou gagana.—Ioelu 2:32.

12. (a) O le ā le faiā a le vaaiga ua faamauina i le Isaia 6 ma le valoaga e faatatau i se gagana mamā? (e) Aiseā na manaomia ai e le vaega totoe faauuina se fesoasoani ina ia faaauau ai pea ona talileleia i latou mo le auaunaga a Ieova?

12 E tusa ai ma lenei mea, sa amataina ai e Ieova i pōpō fou o le vaitaimi na mulimuli ane i le Taua Muamua a le Lalolagi, ona faapupulaina mata o le malamalama o ana auauna faauuina i le vaaiga ofoofogia ua faamauina i le Isaia mataupu e 6. (Fuaiupu 1-4) Ua faamamafaina i lenei vaaiga le tāua o lo tatou maua o ni laufofoga mamā e auauna ai ma talileleia ia Ieova. I se uiga silisili, ua faaalia ai faapea, e paia Ieova. E tatau foi i ana auauna ona faaatagiaina lena uiga. (1 Peteru 1:15, 16) Peitai sa manaomia e le vaega totoe faauuina se fesoasoani i lenei itu. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na latou faatagaina ai i latou lava i sina mamao e lapelapea i aafiaga tau upufai a le lalolagi. “E mamā [pe lē ponā] le mataʻu ia Ieova,” peitai sa latou faatagaina le mataʻu i tagata ma faalapotopotoga faaletagata e taofia ai o latou laugutu, ma tuu gūgū ai lo latou folafolaina o le Afioga a le Atua i se mamao lautele. (Salamo 19:9) E ala i fesootaiga ma Kerisinetoma, na eleelea ai pea le vaega totoe i nisi o ana tu ma gaoioiga.

13, 14. (a) Na faaalia faapefea e le vaega totoe se uiga saʻo, ma o le ā le gaoioiga na faia e Ieova mo i latou? (e) O le ā le auala ua avatu ai e Ieova se gagana mamā i le vaega totoe?

13 Ina ua manino i lo latou tulaga, na faapea mai ai le vaega totoe, e pei ona sa faia e le perofeta o Isaia: “Aue aʻu nei! auā ai aʻu a fano; auā o aʻu o le tagata laugutu leaga; o aʻu foi matou te mau faatasi ma le nuu laugutu leaga; auā [ai] lava ua iloa i oʻu mata le Tupu o Ieova o ʻau.” (Isaia 6:5) Na latou iloa ane sa lē talileleia lo latou tulaga. Latou te leʻi faavaivai ai pea la i se ala leaga pe teena ma le lotomaʻaʻa le aʻoaʻiga a Ieova. Sa latou vavaeese mai taʻitaʻi lotu a o avatua e i latou na se auaunaga e tau o laugutu i le Malo o le Atua ae mulimuli ane sapasapaia le Malo Sosoo e peiseaī o lena Malo.

14 Ona o le uiga salamō o lena vaega totoe loto maulalo, na faasolosolo ai ona faamamāina e Ieova o latou laugutu i lona alofa tunoa. Ua taʻu mai e le Isaia 6:6, 7 ia i tatou: “Ona lele mai ai lea ia te au o le tasi serafi, sa i lona lima foi le malala ola, na ia au mai i le iofi ai luga o le fata faitaulaga. Na ia faapai mai ai i loʻu gutu, ma faapea mai, Faauta, ua papai atu lenei mea i ou laugutu, ua aveeseina ai lau amio leaga, ua faamagaloina foi lau agasala.” Sa o le feau e faamamāina ai mai le Afioga a le Atua lena na faaumatia ai e pei o se afi tu ma aʻoaʻoga a tagata. Ua ia aveesea mai o latou loto le mataʻu i tagata ae suia i se maelega aasa ina ia faaaogāina o latou laufofoga e faapaiaina ai Ieova. O lea na faataunuuina ai e Ieova lana folafolaga ia “liliu atu ai i nuu le gagana mamā [o lona uiga moni, o se laugutu mamā], ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova.”—Sefanaia 3:9, NW.

15. Sa faapefea ona ōgatasi le tali atu a le vaega totoe ma le mafuaaga na avatu ai e Ieova ia i latou le gagana mamā?

15 O lea ina ua amata lagona e le vasega faaonaponei a Isaia le siufofoga o Ieova o loo aioi mai, e pei ona faamauina i le Isaia 6:8: “O ai ea ou te auina atu? o ai foi e alu atu mo i matou?” na latou tali atu ai ma le fiafia, “O aʻu lenei, ina auina atu aʻu.” Sa lē faigofie mo i latou uma ona amataina le faiva i le lautele, ae na latou mananao ia faaaogāina i latou e le Atua o ni tagata mo lona suafa. Sa faamalosia i latou e lona agaga. Na faatuputeleina lo latou faitau aofai.

16. (a) O ā iʻuga sa leʻi faatalitalia na fuaina mai e le talaʻiga a le vaega totoe? (e) Ua faapefea ona aumaia e le motu o tagata e toatele faamaoniga faapea ua latou tautatala foi i le gagana mamā i le taimi nei?

16 I le gasologa o taimi na faamaonia ai le fua mai e la latou galuega talaʻi o ni iʻuga e leʻi faatalitalia. E ala ia i latou, na fesoasoani ai Ieova i se isi vaega ia aʻoaʻoina le gagana mamā. (Isaia 55:5) Sa lē tofusia i latou ia i le faamoemoe o le ola faalelagi, ae na latou manatu o se faaeaga le avea ma aumea a le vaega totoe o suli o le Malo ma auauna soosoo tauʻau ma i latou o ni ē folafolaina le Malo o le Atua. Ua faasolosolo, ona ō ese mai i latou ia mai ‘atunuu uma ma ituaiga ma tagata ma gagana’ seia oo ina latou faia aʻe ai nei “le motu o tagata e toatele” e faitau miliona le aofai. O le tautalaga o loo alu atu mai o latou fofoga e lē o le ituaiga foi lea e mataulia faatasi ai i latou ma so o se faiga fevaevaeaʻi o le lalolagi. Latou te lē faamauina o latou faamoemoe i so o se tagata po o so o se faalapotopotoga faaletagata. Na i lo lena, “ua latou alalaga foi ma leo tetele, ua faapea atu, O i ai le faaolataga i lo tatou Atua o lē tietie i le nofoālii, atoa ma le Tamai mamoe.”—Faaaliga 7:9, 10.

Mea ua Manaomia mai ia i Tatou ona o le Aʻoaʻoina o le Gagana

17. Aiseā e tāua ai ona tatou aʻoaʻoina lelei le gagana mamā ma faaleleia lo tatou tomai i lona faaaogāina?

17 E tusa lava po o le ā le umi talu ona tatou fesootai ma le faalapotopotoga a Ieova, o loo tele pea mea e mafai ona tatou faia e faaleleia ai lo tatou iloa o le gagana mamā ma lo tatou tomai i lona faaaogāina lelei. E tāua tele ona faamuamua se taumafaiga ina ia faia ai faapea. Aiseā? Auā o se faaaliga lea o lo tatou alolofa mo le upu moni.

18, 19. (a) Mai lava i le amataga, aiseā ua tāua ai ona atiina aʻe se alofa malosi mo le upu moni? (e) Aiseā e tāua ai ona tausiaina pea o lena alofa?

18 I le amataga lava, ua fesoasoani sea alofa e tatalaina ai le mafaufau ma le loto o se tagata ina ia mafai ai ona ia malamalama i mau ua faasino atu ia te ia; e uunaia ai o ia e tosina vavalalata ia Ieova ma talisapaia Lana faalapotopotoga. O lea, o le alofa mo le upu moni o se ki lea i le faasaʻolotoina mai noanoataga a tapuaiga sese. Ua folasia e nisi tagata se naunau i le feau a le Tusi Paia ae leʻi matuā faamatuu ese atu lava i vaega uma o tapuaiga sese ma lona ala tuufau o le olaga. Aiseā ua lē faia ai? E pei ona faamatalaina i le 2 Tesalonia 2:10, latou te lē ‘talia le alofa o le upu moni ina ia mafai ai ona faasaoina i latou.’ Maeu le matuā tāua o le ia i tatou o lena alofa!

19 Tatou te sapasapaia loa le upu moni, ona avea lea o le tausiaina o lena alofa o se vaega tele i lo tatou tuputupu aʻe faaleagaga. Ia teu i manatu o loo faasino e Ieova i le upu moni o se “gagana.” A aʻoaʻoina e se tagata se gagana fou, e tatau ona ia faamuamuaina se taumafaiga filigā e atiina aʻe ai sana faaputugā upu, faaleoina upu ia saʻo, aʻoaʻoina auiliiliga o le kalama, ma isi lava mea. O le alofa i le gagana fou ma tagata o ē o loo tautatala ai o le a fesoasoani lea ia te ia e agaʻigaʻi ai pea i luma. Atonu o le a mafai ona ia tautala i sina vaega o le gagana i nai masina, ae e tele ni tausaga o taumafaiga faamaoni e faaaluina ina ia tautala ai e pei o sana lava gagana. E manaomia foi lena ituaiga o taumafaiga ina ia aʻoaʻoina ai le gagana mamā.

20. (a) O le ā le pogai ua mamā moni ai le gagana mamā? (e) Aiseā ua manaomia ai se faaeteetega sili i le vaega a i tatou uma taitoatasi?

20 E faapitoa lava ona aogā le matauina faapea o le gagana ua aumaia e le Atua i ana auauna ua taʻua e mamā. Ua moni lenei, e lē ona o se fausaga faalekalama, ae ona ua ia aumaia ni faamaoniga o le tumamā tau amio ma le faaleagaga. E lē faatagaina e lenei gagana le pepelo, taufaasese, po o se laulaufaiva faitogafiti. O i latou e faaaogāina lenei gagana e tatau ona tautatala i le upu moni i taimi uma. (Sefanaia 3:13; Efeso 4:25) E tatau i a latou tautalaga ona atagia ai tapulaa maualuluga a Ieova e faatatau i amioga mamā faaleituaiga. (Efeso 5:3, 4) Ua lapataia foi i tatou e le Tusi Paia faapea o mea uma lava e fesootai ma Papelonia Tele, le emepaea o tapuaiga sese i le lalolagi, e lē mamā. (Faaaliga 18:2-4) Ua faaigoaina faatusa o ona atua o ‘tupua magumagu.’ (Ieremia 50:2) Ma le talafeagai la, o i latou o ē o loo aʻoaʻoina le gagana mamā e tatau ona lafoaia vaega faaletino o tapuaiga sese, teena ana aʻoaʻoga, saʻoloto mai ona aso faamanatu, ma aloese mai faaupuga o a latou tautalaga e atagia ai ona mafaufauga sese. E faaopoopo atu i lenei, ua faailoa mai ia i tatou i le Faaaliga 16:13-16, faapea o le faufauga e faapotopotoina atunuu e faasaga tau i le Malo o le Atua e lē mamā foi, ua faagaeeina e temoni. O lea e manaomia ai ona tatou mataala ia aua neʻi o tatou faatagaina so o se tasi o nei mea lē mamā e afaina ai a tatou tautalaga.

21. O ā isi mea ua iai i le gagana mamā e faaopoopo atu i upu ua tautalagia?

21 O le mea ua tatou aʻoaʻoina ua taʻua o se gagana, ma ua talafeagai lea, ae e lē o lona uiga e faapea e tau a ina aʻoaʻoina e i latou ua tautatala ai pe faapefea ona faaaogāina faaupuga ua masani ai tagata o Ieova. E tāua foi le fegauiaina o le leo, foliga faaalia, ma taga. E mafai e ia mea ona faaooina atu ni feau e lē mafai ona faia e tau o upu. Ua masani ona latou faaatagia maia mea moni o loo i totonu o i tatou. E mafai ona latou faaalia mai pe ua tatou liaʻi eseina le fuā, lotoa, finau vale, o galuega uma na a le tino agasala. A saʻoloto ona gaoioi le agaga o le Atua i o tatou olaga, o le a folasia la ona fua i le auala tatou te fesootai ai ma isi.—Kalatia 5:19-23; Efeso 4:31, 32.

22. A tatou aʻoaʻoina lelei le gagana mamā, e faapefea ona aafia ai faaiʻuga tatou te faia?

22 Ua iloa e so o se tasi na te aʻoaʻoina se gagana fou faapea, ua ia ausia se matatiʻa moni pe ana iloa ua ia mafaufau aʻiaʻi i le gagana fou, na i lo le tau faaliliuina mai i lana uluai gagana. E faapena foi, pe a tatou suesueina le upu moni, ma faamuamua se taumafaiga naunautai e faatatauina ai i o tatou olaga, ma fetufaaʻi ai e lē aunoa ma isi, o le a oo ina tatou iloa ai ua tatou mafaufau i faaupuga o le upu moni. O le a lē faavavau ona tatou faatusatusaina le gagana tuai ma le gagana fou ma tauivi ai e faia se filifiliga. E oo lava i mea laiti, e manatua e le mafaufau mataupu silisili o le Tusi Paia ua saunia ai le taʻitaʻiga manaomia.—Faataoto 4:1-12.

23. E tusa lava po o le ā la latou uluai gagana, o le ā e faaalia ai o loo tautatala uma Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i le gagana mamā?

23 E moni o loo iai le faitau afe o gagana ua faaaogā e le fanau a tagata, peitai e mafai ona faamatalaina le gagana mamā i na gagana uma. I se tulaga autasi, i le lalolagi aoao, ua faaaogā tatau ai e Molimau a Ieova le gagana mamā a o latou auauna soosoo tauʻau i le avatuina o se molimau i le lautele e faapea ona aumaia ai le viiga ia Ieova, lo tatou Atua alofa.

Fesili Autalu

□ O le ā ua aofia ai i le meaalofa o le tautala?

□ O le ā le gagana mamā?

□ Ia te ai ua faataunuuina ai le Sefanaia 3:9?

□ E mafai faapefea ona tatou faamaonia atu tatou te alolofa moni lava i le gagana mamā?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 19]

O i latou e iloa le gagana mamā ua fetufaaʻi ai ma isi

[Ata i le itulau 21]

Po o le ā lava la latou uluai gagana, o loo tautatala Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i le gagana mamā