Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Vave Oo mai na i lo le Mea o E Manatu Ai?

Pe Vave Oo mai na i lo le Mea o E Manatu Ai?

Pe Vave Oo mai na i lo le Mea o E Manatu Ai?

I LE tolu o aso a o leʻi oo i lona maliu, o se aso pisi tele lea mo Iesu i Ierusalema, o se aso sa liua i se aso aupito sili ona uigā mo Kerisiano o loo ola mai nei. Sa ia aʻoaʻo i le malumalu, tali atu i fesili faatogafiti e tele na sa taumafai taʻitaʻi lotu Iutaia e maileia ai o ia. I le iʻuga, sa ia tuusaʻo atu i tusiupu ma Faresaio se aʻoaʻiga matuiā lena na faailogaina ai i latou o ni tagata pepelo ma fanau a gata feai o loo āga atu i Kena.—Mataio, mataupu 22, 23.

A o tuua e ia le laufanua o le malumalu, ona fai atu lea o se tasi o ona soʻo ia te ia: “Le aʻoaʻo e, ina silasila ia i nei maa ua tetele lava, ma nei fale ua tetele lava!” Sa leʻi maofa Iesu, a ua fetalai atu ia te ia: “Ua e iloa ea nei fale tetele? e le tuua le tasi maa i luga o le tasi maa, a e uma lava ona soloia i lalo.” (Mareko 13:1, 2) Ona tuua loa lea e Iesu le malumalu mo le taimi mulimuli, ma maliu ifo i le Vanu o Ketarono, ma sopo atu, ma aʻeaʻe atu i le auvae mauga o le Mauga o Olive.

A o nofo o ia i le mauga ua lāina i le susulu o ave o le la i le afiafi, o loo ia silafia atu ai le malumalu i luga o le Mauga o Moria i le isi itu o le vanu, ona ō mai ai lea o Peteru, Iakopo, Ioane ma Aneterea na o i latou lava ia te ia. O loo mamafa i o latou mafaufau upu sa ia fetalai ai e uiga i le lepetia i lalo o le malumalu. Ua latou fesili atu: “Ia e fetalai mai ia i matou, Pe oo afea ia mea, ma o le ā le faailoga o lou faatasi mai ma le faaiʻuga o le faiga o mea?” (Mataio 24:3, NW; Mareko 13:3, 4) O le tali na ia tuuina atu i la latou fesili i lena afiafi i le Mauga o Olive e matuā tāua ia i tatou. E mafai ona faamalosia ai i tatou mai le faatalitali umi a o leʻi mafaufau e uiga i “le faaiʻuga o le faiga o mea.”

E valalua le uiga o la latou fesili. O le tasi vaega sa faatatau i le iʻuga o le malumalu ma le faiga o mea faa-Iutaia; o le isi sa faatatau i le faatasi mai o Iesu i le lumanai o se Tupu ma le faaiʻuga o lenei faiga o mea. O nei fesili e lua sa aofia i le tali a Iesu, e pei ona aumaia i le Mataio 24 ma le 25, Mareko 13, ma le Luka 21. (Tagai foi i le Faaaliga 6:1-8.) E faatatau i le faaiʻuga o lenei lalolagi o iai nei, po o le faiga o mea, sa faamatalaina ai e Iesu nisi o vala faapea, pe a tuufaatasia, o le a avea o se faailoga e tasi e faailoaina ai aso e gata ai. Pe ua faataunuuina lena faailoga e tasi? Pe ua na tuuina ai i tatou i aso e gata ai lea o loo tautalagia i le Tusi Paia? Pe ua lapataia ai i tatou e lona faataunuuga faapea atonu e vave oo mai na i lo o tatou manatu?

O le tasi o vala o le faailoga e tasi a Iesu e faapea: “E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo.” (Mataio 24:7) I le 1914, na amata ai le Taua Muamua a le Lalolagi. Sa vave loa ona mataala Molimau a Ieova o lena sefulu tausaga. Ma aiseā? Ia Tesema i le 1879, pe ā ma le 35 tausaga muamua atu, na faapea mai ai le mekasini o Le Olo Matamata e faavae i faamaumauga o mea tutupu i le Tusi Paia, o le tausaga e 1914 o le a avea o se tausaga o le taililiu i le talafaasolopito faaletagata. Pe ono faapea o lenei taua, le uluai taua i se fua moni i le lalolagi aoao, lea na aafia ai mulimuli ane atunuu e 28 ma fasiotia ai tagata e 14 miliona, o le amataga ia o mea tutupu e faataunuuina ai le faailoga e tasi a Iesu o le iʻuga? Pe o le a mulimuli mai isi vala o le faailoga?

I “le faaaliga a Iesu Keriso,” na valoia ai lenei lava faamasaaina tele o le toto. I inei ua “aveeseina [ai] le filemu i le lalolagi” e le solofanua mūmū ma lē o tietie ai. (Faaaliga 1:1; 6:4) O lena mea e mautinoa lava na tupu talu mai le 1914 e oo i le 1918. Ma o le Taua Muamua a le Lalolagi ua na o se amataga lena. I le 1939, na mulimuli mai ai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E limasefuluiva atunuu na mitiia i lena feteenaiga, ma pe tusa ma le 50 miliona tagata na fasiotia ai. I le vaitaimi o le 45 tausaga na mulimuli mai ai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e sili atu i le 125 taua na tauina, ma na fasiotia ai le sili atu i le 20 miliona tagata.

O le isi vala o le faailoga e faapea: “Ona oo mai ai lea o oge.” (Mataio 24:7) Sa salalau atu le oge i le vaitaimi o le taua ma i le mavae atu o le Taua Muamua a le Lalolagi. O loo lisiina mai i se tasi o lipoti le sili atu i le 60 oge tetele talu mai le 1914, ma na leiloa ai le tele o le faitau miliona o ola. E lē gata i lea, e oo mai lava i le taimi nei e 40,000 tamaiti e feoti i aso taitasi ona o le lē lava o meaʻai paleni ma le pesia i faamaʻi e mafai lava ona puipuia.

“E i ai mafuie tetele.” (Luka 21:11) Sa luluina ai le lalolagi e ia mafuie ina ua uma ona amata le Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1915 na leiloa ai ola e 32,610 i se mafuie i Italia; i se isi mafuie i le 1920 na fasiotia ai foi le isi 200,000 i Saina; i le 1923 i Iapani, e 99,300 na maliliu ai; i le 1935 i le mea ua taʻua nei o Pakisitana, e 25,000 na leiloa o latou ola; i le 1939 i Take, e 32,700 na faaumatia; i le 1970 i Peru, e 66,800 na fasiotia ai; i le 1976 i Saina, e 240,000 (fai mai nisi e 800,000) na maliliu; i le 1988 i Amenia, e 25,000 na leiloa o latou ola. E mautinoa lava, sa iai mafuie tetele talu mai le 1914!

ʻO faamaʻi i lea mea ma lea mea.’ (Luka 21:11) I le vaitaimi o le 1918 ma le 1919, o nisi o tagata na mamaʻi i le fulū Sepania e tusa ma le 1,000,000,000, ma e sili atu i le 20,000,000 na maliliu. Ae sa na o le amataga lena. I le lalolagi tau atiaʻe, o loo faaauau ai pea e le malaria, le fiva e mafua mai i le sisi, le faamaʻi e mafua mai i lago uli lapopoʻa e oo ai ina tauaso, le manava tatā ua lē mafai ona taofia e ono oo ai lava i le oti, ma isi maʻi tiga o loo faaauau pea ona faapipiliina ma fasiotia ai le faitau selau miliona. E faaopoopo atu i ai, o le maʻi fatu ma le kanesa ua leiloa ai le faitau miliona o isi ola. O faamaʻi pipisi ona o feusuaiga ua pesia ai le fanau a tagata. O le faamaʻi mataʻutia e teʻi ai le fatu i aso nei o le mala lea e oti ai o le AIDS, ua faatatauina faapea ua pisia ai se tagata fou i minute taitasi uma, ae leai se vaifofo ua vaaia.

“Ua tupu tele o le amio leaga.” (Mataio 24:12) Ua matuā lē pulea le amioleaga talu mai le 1914, ma i aso nei ua pasae aʻe. O tagata fasioti tagata, toso teine, le au faomea, o kegi e fai taua—ua faatomua ai tala i nusipepa ma letiō ma tala fou i televise. O faiga sauā e leai se pogai ua matuā pepesi atu e aunoa ma le taofia. I le Iunaite Setete, na fana atu ai e se tagata sa iai se fana e sasao ai le afi ni uāfana se selau i se motu o tamaiti aʻoga—e 5 na feoti, ae 29 na manunuʻa. I Egelani na fasiotia ai e se tagata e leaga le mafaufau, ni tagata e 16 i le faaaogāina o se fana e fasioti ai tagata, o le ituaiga o le AK-47. I Kanata, o se tamaloa e ita i fafine na alu atu o ia i le Iunivesite o Montreal ma fasioti le 14 o i latou. O tagata faapena ua pei o ni luko, leona, manu feai, o ni manu e leai ni mafaufau na fananau mai ina ia puʻea ma faaumatia.—Faatusatusa Esekielu 22:27; Sefanaia 3:3; 2 Peteru 2:12.

“E matapogia foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” (Luka 21:26, LF) E leʻi pine lava talu ona uma le faapaina o le uluai pomu atomika, na faapea mai ai le saienitisi o atomi o Harold C. Urey e uiga i le lumanai: “O le a tatou aai ma le fefefe, momoe ma le fefefe, ola i le fefefe ma oti i le fefefe.” Ua faaopoopo atu i le fefe po o le mataʻu i le taua faaniukelea, le fefe i le solitulafono, oge, le lē mautū o le tamaoaiga, le paʻū tau amio, le malepe i lalo o aiga, le faapolusioneina o le laueleele. O le mea moni, o taimi leaga ua faasolo mai i o tatou luma e ala i nusipepa i aso fai soo ma tala fou i televise ua salalau atu ai le fefe i so o se mea.

Na tusi foi le aposetolo o Paulo e uiga i tulaga o le a taatele i aso e gata ai o lenei faiga o mea. O le faitau i ana upu, ua pei o le faitau i tala fou o le aso. “A e ia e iloa e oe lenei mea, o ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata; auā e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, o e mananao i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e le faalogo i mātua, o e le faafetai, o e amio leaga, o e le lotoaiga, o e tuumavaega, o e faatuaupua, o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e le alolofa i tagata amio lelei, o e faalata, o e soona fai, o e ua faafefeteina, o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua; o e ua peiseai ua amio Atua, a o le mana ua i lea mea ua latou teena; ia e ʻalo ese lava i tagata faapena.”—2 Timoteo 3:1-5.

Pe ua Tutumau Pea Mea Uma “Talu ona Faatoa Faia”?

Sa valoia e le aposetolo o Peteru se isi vala o aso e gata ai: “E o mai i ona aso e gata ai o e tauemu, latou te savavali e tusa ma o latou lava tuʻinanau; e faapea mai foi i latou, O ifea o i ai le upu na folafolaina ai lona afio mai? auā talu ona momoe o le augātamā, ua tutumau pea o mea uma talu ona faatoa faia.”—2 Peteru 3:3, 4.

I aso nei, pe a oo mai i le mataupu o aso e gata ai, e toatele tagata ua latou faataunuuina upu faavaloaga a Peteru e ala i le tauemu ma faapea mai: ‘Oi, o mea uma lava na sa tutupu muamua. Ua na o se toe taʻua mai o le talafaasolopito lava ia.’ O lea, ua latou lē amanaia ai lapataiga ma faaauau pea ona fai “e tusa ma o latou lava tuʻinanau.” Ua fai e tusa ma mea “latou te mananao” ai o lea ua latou lē logoaʻia ai le faataunuuga o valoaga na o loo faailoa mai ai ma le manino aso e gata ai.—2 Peteru 3:5.

Ae peitai, o vala eseese o le faailoga e tasi na valoia e Iesu, e leʻi faapea ona faataunuuina uma faatasi i se vaitaimi puupuu ma le matuā filigā faatasi ma ni iʻuga ua matuā oo mamao atu. (Mo se faaaʻoaʻoga, ia autalu le Mataio 24:3-12; Mareko 13:3-8; Luka 21:10, 11, 25, 26.) Ma ua matou mananao e faauaʻi atu o outou manatu ae maise i se isi vala na valoia o aso e gata ai, o loo faamatalaina i le Faaaliga.

Seʻi tatou sue i le Faaaliga 11:18. Ua faapea mai, pe a amata ona pule le Malo o Keriso ma ua ita foi nuu ma ua oo mai le taimi mo le faamasinoga, ona aumaia ai lea e Ieova ‘le fano i ē o fano ai le lalolagi.’ Pe ua lē o fano le siosiomaga i aso nei i le polusione? E moni, ua faaaogā pea e tagata alāmanuia o le eleele e faatamaoaiga ai i latou lava. Ae i le faia faapea, ua iai i latou i se tulaga sa leʻi faapea ona iai muamua e faaumatia ai le laueleele mai le avea o se paneta e talafeagai mo le ola ai o tagata. Nei la, talu ai ona o le atiina aʻe o le poto i matātā eseese faasaienisi talu mai le 1914, ua iai i tagata lena malosi, ma e ala i le faoa mai ma le manao tele i le ʻoa, ua latou faaleagaina moni ai le laueleele, ua faapolusioneina ai le siosiomaga ma ua faamataʻutia ai le tomai o le laueleele e maua ai pea le ola.

Ua faia nei e se sosaiete matuā matapeʻapeʻa, manao tele i mea faitino lenei mea i se tulaga mataʻutia. O nisi nei o iʻuga o na gaoioiga sili ona leaga: ua mafua ai timu oona, le vevela o le kelope, pūpū o le ufiufi o le osone, faateleina o le otaota, le lafoaiina o mea oona, le mataʻutia o vailaau ma kasa oona e faaaogāina i laau ʻaina ma faamamate ai manu ninii, le otaota o meatau faaniukelea, le masaa o le suāuu, le lafoaiina o otaota e leʻi faamamāina mai faleese, le tulaga lamatia ua iai le ola o laau ma manu, le mamate o vaituloto, le faaoonaina o vai i le eleele, le faaleagaina o vaomatua, le faaoonaina o le eleele, le tafea o le eleele pito i luga, ma le āusa e mafua i le polusione ua pogai ai ona leaga laau ma fua o faatoaga faapea foi le soifua malōlōina o le tagata.

Ua faapea mai le polofesa o Barry Commoner: “Ou te talitonu faapea o le faaauau ona faapolusioneina o le eleele, pe afai e lē tilofaia, o le a mulimuli ane faaumatia ai le malosi o lenei paneta e avea o se nofoaga mo le ola faaletagata. . . . O le tulaga faigata e le paʻū atu i le valea o faiga faasaienisi, ae ona o le matapeapea ma le loto i ai.” Ua faapea mai le tusi State of the World 1987, itulau e 5: “O le tulaga o gaoioiga a tagata ua amata ai ona faamataʻuina le talafeagai o le laueleele lava ia mo le ola ai o le tagata.” O se faasologa autū mo televise i le lautele na faasalalauina i le ea i le Iunaite Setete i le 1990 sa faaulutalaina “Le Tausinioga e Faasaoina le Paneta.”

O le a lē taitai lava ona taofia e le tagata le faapolusioneina; ae o le a faia faapea e le Atua pe a ia faafanoina i latou o fano ai le lalolagi. O le a faia e le Atua ma lana Taʻitaʻiʻau Sili faalelagi, o Keriso Iesu lenei mea e ala i le faaooina o le faasalaga i atunuu mananao tele i mea faitino i le taua faaiʻu o Amaketo.—Faaaliga 16:14, 16; 19:11-21.

I le iʻuga, seʻi matau le vala mataʻina o loo mulimuli mai o le valoaga a Iesu e uiga i aso e gata ai: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma.” (Mataio 24:14) Ua taʻu atu e lenei tala lelei faapea o loo pule nei le Malo o le Atua i le lagi ma ua toeitiiti ona gaoioi loa lea e faaumatia lenei faiga leaga o mea ma toe faafoisia le Parataiso i le lalolagi. Sa talaʻiina muamua le tala lelei ae sa leʻi taitai ona ufitia ai le lalolagi ʻainā uma. Ae peitai, talu mai le 1914, ua faia ai e Molimau a Ieova lena mea, e ui lava i sauaga na valoia e Iesu—faasasaaga mai malo, faiga sauā a tagata faatupu faalavelave, faafalepuipuiina, faasatauroina, ma le tele lava o tagata maliliu.

I le 1919 sa iai Molimau a Ieova e 4,000 na talaʻiina lenei tala lelei. O loo faateleina pea lo latou fuainumera, o lea i le tausaga ua mavae, e sili atu i le 4,000,000 na talaʻi i atunuu e 212, i nisi o gagana e 200, ma tufatufaina ai le faitau selau miliona o Tusi Paia, tusi, ma mekasini, faia le faitau miliona o suesuega faale-Tusi Paia i aiga o tagata, ma faia tauaofiaga i malae taalo tetele i vaega uma o le lalolagi. Sa leʻi mafai lava ona faia lenei talaʻiga tele ofoofogia o le tala lelei e muamua atu i le 1914. O lona faataunuuga i le ausia o le tulaga ua faia, sa manaomia ai se faiga faaonaponei e sili ona vave mo le lolomia o tusi, o auala tau femalagaaiga, o komepiuta, o masini o fax, faapea foi ma auala o felauaiga ma mea e faia ai fesootaiga na ua tutasi ona maua i o tatou taimi.

Sa lapataia Ierusalema i aso o Ieremia e uiga i lona faaumatiaga o loo sau; sa na ona tauemu o ē na ʻaināina, ae na vave oo mai na i lo o latou manatu. I aso nei, ua matuā sili atu ona telē le lapataiga ua faaleoina e uiga i le faaumatiaga ia Amaketo, faatasi ma faamaoniga manino e lagolagoina ai. (Faaaliga 14:6, 7, 17-20) E faitau miliona ua faataliga tuli i ai. Ae ua matuā puupuu lava le taimi; e lē faatuai mai e pei ona latou manatu ai. Pe vave oo mai na i lo o le mea o e manatu ai?

[Ata i le itulau 7]

I aso o Ieremia sa vave oo mai na i lo o latou manatu