Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Faaa‘oa‘o ea i le Alofa Mutimutivale o le Atua?

E te Faaa‘oa‘o ea i le Alofa Mutimutivale o le Atua?

E te Faaaʻoaʻo ea i le Alofa Mutimutivale o le Atua?

“Ia faaaʻoaʻo outou i le Atua, faapei o le fanau pele.”—EFESO 5:1.

1. Aiseā e ao ai ia i tatou uma ona manatunatu mamafa i le faaaʻoaʻo i isi?

O LE toatele o tagata e faaaʻoaʻo i isi, i mea lelei po o mea leaga. E mafai ona matuā afaina i tatou, ia i latou o loo tatou miomiō, ma atonu o loo tatou faaaʻoaʻo i ai. Sa lapatai mai le tusitala faagaeeina o le Faataoto 13:20: “O lē latou te feoai ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uo a e valelea, e leaga ai lava ia.” O se mafuaaga lelei la, ua faapea mai ai le Afioga a le Atua: “Aua e te faaaʻoaʻo i le leaga, na o le lelei. O lē amio lelei, mai le Atua lava lea.”—3 Ioane 11.

2. O ai e ao ona tatou faaaʻoaʻo i ai, ma i ā auala?

2 Ua ia i tatou faaaʻoaʻoga aupito lelei faale-Tusi Paia o tane ma fafine o ē e mafai ona tatou faaaʻoaʻo i ai. (1 Korinito 4:16; 11:1; Filipi 3:17) E ui i lea, o lē e aupito silisili tatou te faaaʻoaʻo i ai o le Atua. I le Efeso 4:31–5:2, ina ua mavae ona matauina faiga ma gaoioiga e ao ona tatou alofia, na timaʻi mai ai le aposetolo o Paulo e faapea “ia femutimutivaleai lo outou alofa, ia fefaamagaloai outou.” Ua tataʻi atu lenei mea i le apoapoaiga autū: “O lenei, ia faaaʻoaʻo outou i le Atua, faapei o le fanau pele; ma ia savavali i le alofa.”

3, 4. O le ā le faamatalaga ua saunia e le Atua o ia lava, ma aiseā e ao ai ona tatou manatunatu i le avea o ia ma Atua amiotonu?

3 O ā la auala ma uiga o le Atua e ao ona tatou faaaʻoaʻo i ai? E tele vala o lona peresona ma gaoioiga, e pei ona faaalia mai i le auala na ia faamatalaina ai ia lava ia Mose: “O Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni; o lē tausi le alofa e oo atu i afe o tupulaga; o lē faamagalo foi i le amioletonu ma le solitulafono ma le agasala, a e le faasaoina lava e ia o e agasala; a e taui atu e ia le agasala a mātua i a latou fanau ma le fanau a latou fanau.”—Esoto 34:6, 7.

4 Ona o Ieova “e fiafia o ia i le amiotonu ma le faamasinoga,” e ao la ona tatou taumafai aʻiaʻi ia iloa ma faaaʻoaʻo i lenei vala o lona peresona. (Salamo 33:5; 37:28) O ia o Lē na Foafoaina mea, o ia foi o le Faamasino sili ma le Faitulafono o le fanau a tagata, o lea ua ia faaalia ai le faamasinogatonu i tagata uma. (Isaia 33:22) Ua folasia ma le manino lenei mea i le auala sa ia manaomia ai le faamasinogatonu ma faapogai ai ona faatinoina i ona tagata o Isaraelu ma mulimuli ane i totonu o le faapotopotoga Kerisiano.

Faatinoina le Faamasinogatonu Tauatua

5, 6. Sa faapefea ona faaalia le faamasinogatonu i feutagaiga a le Atua ma Isaraelu?

5 Ina ua filifilia Isaraelu o ni ona tagata, sa siligia e le Atua i latou pe latou te ‘matuā usiusitai i lona siufofoga ma tausisi aʻiaʻi i lana feagaiga.’ Sa latou tali atu a o faapotopoto i le auvae Mauga o Sinai: “Matou te faia lava mea uma ua fetalai mai ai Ieova.” (Esoto 19:3-8) Maeu se tulaga matuiā! E ala i agelu, na avatu ai e le Atua ia Isaraelu nisi o tulafono e 600, ia sa paʻū atu ia i latou le tausia, o ni tagata ua tuuina atu ia te ia. Ae faapefea pe afai e lē faia faapena e se tasi? Na faamatala mai e se tasi e tomai faapitoa i le Tulafono a le Atua: “Na faamauina le upu na molia mai e agelu, taitasi foi soli tulafono ma faalogogata ma oo i ai le taui e tusa ai.”—Eperu 2:2.

Ioe, sa fesagaʻi se tagata Isaraelu e lē usitai ma se “taui e tusa ai,” e lē o se faamasinoga faaʻauʻau faaletagata, ae o le faamasinogatonu mai Lē na Foafoaina i tatou. Sa faatulagaina e le Atua faasalaga eseese mo le solia o le tulafono. O le faasalaga e aupito sili ona matuiā o le ‘vavaeesea,’ po o le faaumatia. Sa faatatau lena i soligatulafono mataʻutia, e pei o le ifo i tupua, mulilua, usuga ma tauaiga, usuga ma manu, tauātane, taulaga i fanau, fasioti tagata, ma le faaaogāseseina o le toto. (Levitiko 17:14; 18:6-17, 21-29) E lē gata i lena, so o se tagata Isaraelu e solia ma le loto i ai, e lē salamō so o se tulafono tauatua e mafai ona “vavaeeseina.” (Numera 4:15, 18; 15:30, 31) Ina ua faatinoina lenei faamasinogatonu tauatua, atonu sa matuā logo i tino i ē e tupuga mai i tagata faimeasese ona āuga.

7. O ā nisi iʻuga o le faaooina atu o le faamasinogatonu i tagata anamua o le Atua?

7 O na faasalaga sa faamamafaina ai le mataʻutia o le solia o le tulafono tauatua. Mo se faaaʻoaʻoga, afai na onā pe ʻai tele se atalii, sa tatau la ona aumaia o ia i luma o faamasino matutua. Afai na latou iloa o ia o se tagata faimeasese ma le loto i ai, e lē salamō, sa tatau i mātua ona auai i le faaooina atu o le faamasinogatonu. (Teuteronome 21:18-21) Tau ina manatu i ai outou o loo avea ma mātua sa lē faigofie ona faia o lena mea. Peitai na silafia e le Atua sa manaomia lea ina ia aua ai neʻi salalau atu le amioleaga i totonu o tagata tapuai moni. (Esekielu 33:17-19) Na fuafuaina lenei mea e Lē ua mafai ona taʻua faapea: “E tonu ona ala uma lava; o le Atua faamaoni, e le o ia te ia se amioletonu, o le amiotonu ma le amio saʻo lava ia.”—Teuteronome 32:4.

8. Na faapefea i le faamasinogatonu ona faailogaina ai feutagaiga a le Atua ma le faapotopotoga Kerisiano?

8 Ina ua mavae le tele o senituri sa teena ai e le Atua le nuu o Isaraelu ae filifilia le faapotopotoga Kerisiano. Peitai na lē liliu ai Ieova. Sa tautū pea o ia i le faamasinogatonu ma sa ono faamatalaina o ia o se “afi maamaai.” (Eperu 12:29; Luka 18:7, 8) O lea na faaauau ai pea ona iai sana sauniuniga e totōina ai le mataʻu faaleatua i le faaapotopotoga atoa e ala i le faatulaʻieseina o tagata faimeasese. O Kerisiano tuuina atu o ē sa avea ma faimeasese e lē salamō na faateʻaeseina.

9. O le ā le faateʻaeseina, ma o le ā ua ia faataunuuina?

9 O le ā ua aafia ai i le faateʻaeseina? Tatou te maua se lesona aogā i le auala na taulimaina ai se faafitauli i le uluai senituri. Na faia e se Kerisiano i Korinito se amioga lē mamā ma le avā a lona tamā ae leʻi salamō, o lea na faasino atu ai e Paulo ia faatulaʻiese o ia mai le faapotopotoga. Sa tatau ona faia faapea ina ia puipuia ai le mamā o tagata o le Atua, auā “o se mea faafefete itiiti, e faafefeteina ai le palugāfalaoa uma lava.” O le faatulaʻieseina o ia o le a alofia ai le faalumaina o le Atua ma Ona tagata i lana amioleaga. Atonu foi e avea le aʻoaʻiga tugā o le faateʻaeseina ma ala e toe fafagu ai lona mafaufau ma totōina ai ia te ia atoa ma le faapotopotoga le mataʻu tatau i le Atua.—1 Korinito 5:1-13; faatusatusa Teuteronome 17:2, 12, 13.

10. E faapefea ona tali atu auauna a le Atua pe afai e faateʻaeseina se tasi?

10 O le faatonuga tauatua e faapea afai e faatulaʻiese se tagata amioleaga, e tatau i Kerisiano ona ʻaua lava neʻi tou feoai [ma ia] . . . , aua foi tou te aai faatasi ma lena tagata.’ * Ua vavaeeseina ai la o ia mai mafutaga uma, e aofia ai le miomiō faatasi, ma i latou e faamaoni o ē faaaloalo ma mananao e savavali e tusa ma le tulafono a le Atua. O nisi o i latou atonu o ni tauaiga i fafo atu o lo latou lava aiga, e lē o se vaega o le aiga e tasi. Atonu o le a faafaigatā mo na tauaiga ona faatatauina lenei taʻitaʻiga tauatua, e pei foi ona lē faigofie mo mātua Eperu ona auai i le faasalaina i le oti o so la atalii amioleaga i lalo o le Tulafono faa-Mose. Ae tumau pea, ona manino le faatonuga a le Atua; ua mafai ai ona tatou mautinoa e tonu le faateʻaeseina.—1 Korinito 5:1, 6-8, 11; Tito 3:10, 11; 2 Ioane 9-11; vaai Le Olomatamata, Iuni 1, 1982, itulau 19-24; Fepuari 1, 1989, itulau 28-31.

11. Ua mafai faapefea ona faaalia vala eseese o le peresona o le Atua i le sootaga ma le faateʻaeseina?

11 E ui i lea, ia manatua, ua lē tau ina tonu lo tatou Atua; ae o ia e “tele foi le alofa, e faamagalo atu i le agasala ma le solitulafono.” (Numera 14:18) Ua faamanino mai e lana Afioga faapea e mafai ona salamō le tagata faateʻaina, ma sailia le faamagaloga tauatua. Ona ā lea? Atonu o le a feiloai ni ovasia agavaa ma ia e faamautinoaina e ala i le tatalo ma le faaeteete pe ua ia aumaia ni faamaoniga o le salamō i le mea sese na taʻitaʻia ai i lona faateʻaeseina. (Faatusatusa Galuega 26:20.) Afai o lea le tulaga, e mafai ona toe faaeaina o ia i le faapotopotoga, e pei ona faaalia i le 2 Korinito 2:6-11 le mea sa tupu i le tagata i Korinito. E ui i lea, o nisi tagata faateʻaina ua tausagā o ō ese mai le faapotopotoga a le Atua, o lea e iai ea se mea e mafai ona faia e fesoasoani ai ia i latou na ia iloa le ala e toe foi mai ai?

Faapaleni le Faamasinogatonu ma le Alofa Mutimutivale

12, 13. Aiseā e ao ai i lo tatou faaaʻoaʻo i le Atua ona faaaofiaina ai mea e sili atu na i lo le faaatagia na o lona faamasinogatonu?

12 O mea na muai taʻua ua faaautū ona feagai ma se tasi o vala o uiga o le Atua, e pei ona taʻua i le Esoto 34:6, 7. Peitai, o na fuaiupu, e sili atu ni mea ua faaauivi mai ai na i lo le faamasinogatonu a le Atua, ma o i latou e mananao e faaaʻoaʻo ia te ia e lē tatau ona taulaʻi atu e faamalosia na o le faamasinogatonu. Afai e te saunia se faatusa o le malumalu na fausia e Solomona, faamata e te suesueina e tau o sona poutū e tasi? (1 Tupu 7:15-22) Leai, auā e faafaigatā i lena mea ona avatu ai ia te oe se vaaiga paleni o le foliga mai ma le fuafuaga na faia ai le malumalu. I se tulaga tutusa, afai tatou te faanaunau e faaaʻoaʻo i le Atua, e manaomia foi ona tatou faataʻitaʻi i isi vaega o ona ala ma uiga, e pei o le “alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni; o lē tausi le alofa e oo atu i afe o tupulaga, o lē faamagalo foi i le amioletonu.”

13 O le alofa mutimutivale ma le faamagalo o ni uiga faavae ia o le Atua, e pei ona tatou matauina mai le ala na ia feutagaʻi ai ma Isaraelu. Sa leʻi ʻalo le Atua o le faamasinogatonu mai le faasalaina o i latou ona o le sese soo, peitai sa ia faaalia foi le tele o le alofa mutimutivale ma le faamagalo. “Na ia faailoa ona ala ia Mose, o ana galuega i le fanauga a Isaraelu. E alofa mutimuti vale ma alofa fua mai Ieova; e tele gese lona toasa, a e tele lona alofa. E le aoai mai pea lava ia; e le faamoemoe foi lona toasa e faavavau.” (Salamo 103:7-9; 106:43-46) Ioe, o le toe auiliiliina o ana feutagaiga i le silia ma le faitau selau o tausaga ua faamaonia ai le moni o na upu.—Salamo 86:15; 145:8, 9; Mika 7:18, 19.

14. Na faaalia faapefea e Iesu sa ia faaaʻoaʻo i le alofa mutimutivale o le Atua?

14 Ona o Iesu Keriso “o le pupula o [le] mamalu [o le Atua] ma ua matuā tusa lava ma ia,” e ao ai ona tatou faatalitalia o ia na te faaalia mai lea lava alofa mutimutivale ma le finagalo malie e faamagalo. (Eperu 1:3) Na ia faia faapea, e pei ona folasia i ana gaoioiga mo isi. (Mataio 20:30-34) Sa ia faamamafaina foi le alofa mutimutivale i ana upu ua tatou faitau ai i le Luka mataupu e 15. Ua faamaonia e talafaatusa e tolu o loo iai i inā, sa faataʻitaʻi Iesu ia Ieova, ma ua saunia ai ni lesona matuā tāua mo i tatou.

Popole mo le Mea na Leiloa

15, 16. O le ā na faapogaia Iesu e avatu talafaatusa i le Luka 15?

15 O na talafaatusa ua fai ma pine o le alofa naunau o le Atua i ē agasala, ua saunia ai se ata talafeagai tatou te faataʻitaʻi i ai. Manatu foi i le faatulagaga o talafaatusa: “Ua faalatalata ia te ia [Iesu] le au telona uma ma e agasala, e faalogologo ia te ia. Ona muimui ai lea o le au faresaio ma le au tusiupu, ua faapea ane, Ua talia e lenei tagata o e agasala, ua aai faatasi foi o ia ma i latou.”—Luka 15:1, 2.

16 O tagata uma lava sa aafia ai o ni Iutaia. Sa faamaualuluga le au Faresaio ma le au tusiupu ia i latou lava ona o lo latou faatagā gauai i le Tulafono faa-Mose, o se ituaiga amiotonu faaletulafono. E ui i lea, sa lē talia e le Atua, sea amiotonu na gugutu mai ai i latou lava. (Luka 16:15) E mautinoa, o ao lafoga na taʻua o ni Iutaia sa aoaoina lafoga mo Roma. Ona sa faamalosia e le toatele o i latou ni tupe se tele mai o latou uso Iutaia, na avea ai le au ao lafoga o se vaega inosia. (Luka 19:2, 8) Sa faavasegaina i latou faatasi ma “e ua agasala,” lea e aofia ai tagata e faia amioga lē mamā, e oo i fafine talitane. (Luka 5:27-32; Mataio 21:32) Ae sa fesiligia e Iesu na taʻitaʻi lotu faitio:

17. O le ā le uluai talafaatusa a Iesu i le Luka 15?

17 “O ai ea so outou e ana mamoe e selau, afai e le iloa le tasi, e le tuua e ia le ivagafulu ma le iva i le vao, a e alu ma saili i le na le iloa, seia maua? A maua, ua faafuata ma le olioli. A oo atu foi i lona aiga, ua faapotopoto ai ana uo ma e tuaoi ma ia, ua fai atu ia te i latou, Ia tatou olioli ia; auā ua ou maua laʻu mamoe na le iloa. Ou te fai atu ia te outou, e faapea foi ona tele o le olioli i le lagi i le tagata agasala e toatasi e salamo, a e itiiti i e amiotonu e toaivagafulu ma le toaiva e le tusa i ai le salamo.” Sa mafai ona malamalama taʻitaʻi lotu i lena ata faafaatusa, auā na avea mamoe ma leoleo mamoe o se vaaiga masani. Ona o lona popole, na tuu ai e le leoleo mamoe, mamoe e 99 ae ausulusulu solo i laufanua lata ane i lana sailiga mo lē ua taasē. I le faaauau pea seia oo ina ia maua, na ia toe foi ane ai i le lafu ma faafuata atu ma le agalelei le mamoe na faamataʻuina.—Luka 15:4-7.

18. E pei ona faamatilatila i le talafaatusa lona lua a Iesu i le Luka 15, o le ā e fai ma puna o le olioli?

18 Na faaopoopo atu e Iesu se talafaatusa lona lua: “O ai ea foi le fafine e ana tupe e fuagafulu, afai e le iloa ia te ia le tasi tupe, e le tutu ea se afi, ma tafitafi le fale, ma matuā saili i ai, seia maua? A maua, ua faapotopoto ai ana uo ma e tuaoi ma ia, ua fai atu, Ia tatou olioli ia; auā ua ou maua le tupe na le iloa ia te au. Ou te fai atu ia te outou, ua faapea le olioli i luma o agelu a le Atua, ona o le tagata agasala e toatasi ua salamo.” (Luka 15:8-10) O le aogā o le tupe (drachma) sa toeitiiti a tutusa ma le totogi o se tavini i le aso. Masalo le tupe a le fafine o se manuia mai ona tuaā, pe atonu o se vaega o se seti ua faia i ni maa tāua. Ina ua leiloa, sa ia matuā sailia le tupe ia maua, ona ia olioli ai lea ma ana uo fafine. O le ā ua taʻu mai ia i tatou e lenei mea e uiga i le Atua?

Olioli Faalelagi—I le Ā?

19, 20. O ai sa faaautū i ai uluai talafaatusa e lua a Iesu i le Luka 15, ma o le ā le manatu autū na aumai ai?

19 O talafaatusa na e lua sa taliina ai faitioga ia Iesu, o lē na faailoaina ia lava i nai masina muamua atu o “le leoleo mamoe lelei” na te avatua lona solu mo ana mamoe. (Ioane 10:11-15) E ui i lea, e lē na o Iesu sa faatatau i ai na talafaatusa. O lesona sa manaomia ona aʻoaʻoina e le au tusiupu ma Faresaio, sa faaautū i uiga ma ala o le Atua. O lea, na fetalai ai Iesu faapea e olioli le lagi i se tagata agasala e salamō. Na faapea mai na tagata mapo lotu e auauna ia Ieova, ae sa latou lē faaaʻoaʻo ia te ia. I le isi itu, o ala alofa mutimutivale o Iesu, na suitulaga i le finagalo o lona Tamā.—Luka 18:10-14; Ioane 8:28, 29; 12:47-50; 14:7-11.

20 Afai na avea le toatasi mai le toaselau o se faavae mo le olioli, e sili atu ai la le tupe e tasi mai tupe e sefulu. E oo foi i aso nei, e mafai ona tatou lagonaina faalogona o fafine o loo olioli ina ua maua le tupe! I inei foi, ua faaautū ai le lesona i le lagi, ina ua olioli faatasi “agelu a le Atua” ma Ieova ona o le “tagata agasala e toatasi ua salamo.” Matau le upu faaiʻu, “salamo.” O ia talafaatusa sa faatatau moni lava i tagata agasala o ē salamō. Ma e pei ona e matauina ua faapea ona faamamafa uma ai le talafeagai o le olioli i lo latou salamō.

21. O le ā le lesona ua tatou aʻoaʻoina mai talafaatusa a Iesu i le Luka 15?

21 Na sopoloa le vaai a na taʻitaʻi lotu taufaasese o ē na manatu faamaualuga e faatagā pipii i le Tulafono, o le Atua e “alofa mutimutivale ma le alofa fua, . . . o lē faamagalo foi i le amioletonu ma le solitulafono ma le agasala.” (Esoto 34:6, 7) Pe ana fai sa latou faataʻitaʻi i lenei vala o ala ma uiga o le Atua, semanū latou te sapaitalia le alofa mutimutivale o Iesu agaʻi i tagata agasala o ē na salamō. Ae faapefea i tatou? O tatou aveina ea le lesona i o tatou loto ma faatatauina? Ia matau le talafaatusa lona tolu a Iesu.

Faatino le Salamō ma le Alofa Mutimutivale

22. Faapuupuu, o le ā na aumaia e Iesu o se talafaatusa lona tolu i le Luka 15?

22 Ua masani ona taʻua lenei o le talafaatusa i le uii faamaʻimau ʻoa. E ui i lea, i lona faitauina atonu e te iloa ai le pogai ua manatu ai nisi faapea o se faataoto i le alofa o se tamā. O loo faatatau i se atalii aupito itiiti i se aiga, o lē na mauaina se faamanuiaga mai lona tamā. (Faatusatusa Teuteronome 21:17.) Na malaga atu lenei atalii i se nuu mamao, o inā na faamaʻimau ai ana mea uma ona o le ulavale, iʻu ane ua galue e fafaga puaa, ma oo ai ina matuā fia ʻai i meaʻai a puaa. Mulimuli ane ua toe atamai o ia ma filifili ai e toe foi atu i le aiga, e tau lava o le galue o se tavini mo lona tamā. Ina ua ia latalata atu i le fale, ona uia lea e lona tamā o se laasaga maumauai o le faafeiloaia o ia, e oo lava i le saunia o se faigaʻai. Sa lē ioe le tama matua, o lē na nofo pea i le aiga ma galue, i le alofa mutimutivale ua faaalia. Ae na faapea ane i ai le tamā e ao ona latou olioli ona o lona atalii na oti a ua toe ola mai.—Luka 15:11-32.

23. O le ā e ao ona tatou aʻoaʻoina mai le talafaatusa i le uii faamaʻimau ʻoa?

23 Atonu sa manatu nisi tusiupu ma Faresaio ua faatusaina i latou i le atalii matua, i le eseesega ma tagata agasala o ē na pei o le uii. E ui i lea, pe na latou puʻea le manatu autū o le talafaatusa, ma pe o tatou mauaina ea? Ua faamatilatilaina ai se uiga iloga o lo tatou Tamā faalelagi alofa mutimutivale, lona finagalo malie e faamagalo e faavae i le salamō ma le toe faaliliuina, mai le loto o se tagata agasala. E ao ona uunaia ai ē faalogologo i ai e tali atu ma le olioli i le laveaʻia o tagata agasala e salamō. O le auala lena o loo silasila ai le Atua i mataupu ma gaoioi ai, ma e ao foi ona faia faapea e i latou e faaaʻoaʻo ia te ia.—Isaia 1:16, 17; 55:6, 7.

24, 25. O ā ala o le Atua e ao ona tatou saili e faaaʻoaʻo i ai?

24 E manino lava la, ua faailogaina ala uma o le Atua i le faamasinogatonu, o lea o i latou e mananao e faaaʻoaʻo ia Ieova e faapelepele ma tausisi i le faamasinogatonu. Ae tumau pea, ona lē uunaia lo tatou Atua e na o sina faamasinogatonu e lē masuia. E tumu o ia i le alofa mutimutivale ma le alofa. Ua ia faaalia lenei i lona finagalo malie e faamagalo e faavae i le salamō moni. Ua fetaui ai la ona faafesootai e Paulo lo tatou loto faamagalo ma lo tatou faaaʻoaʻo i le Atua: “[Ia] fefaamagaloai outou, faapei ona faamagaloina outou e le Atua ia Keriso. O lenei, ia faaaʻoaʻo outou i le Atua, faapei o le fanau pele; ma ia savavali i le alofa.”—Efeso 4:32–5:2.

25 Ua loa ona taumafai Kerisiano moni e faataʻitaʻi i le faamasinogatonu a Ieova atoa ma lona alofa mutimutivale ma le finagalo malie e faamagalo. O le tele lava o lo tatou iloa o ia, o le faigofie foi lea ona tatou faaaʻoaʻo ia te ia i na itu. E ui i lea, e mafai faapefea ona tatou faatatauina lenei mea agaʻi i se tagata ua oo i ai se aʻoaʻiga ogoogo talafeagai, ona ua ia tausisi e faia pea le agasala? Seʻi o tatou tagaʻi la i ai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 “O le motusia o fesootaiga i sona uiga e sili ona taatele, o se gaoioiga lea ma le loto i ai ia faafitia e se vaega faaeaga o le avea ma ona sui auai ia i latou o ē sa avea muamua ma ona sui i se tulaga lelei. . . . Sa faatatau le motusia o fesootaiga i le taimi o Kerisiano i se gaoioiga e faaesea ai, lea e faafitia ai e se vaega faalotu ē tetee i mea paia, tapuaiga faalefaapotopotoga, ma atonu o se sootaga faavafealoai i so o se itu.”—The International Standard Bible Encyclopedia.

O le ā ua E Aʻoaʻoina?

□ Sa faapefea ona faaalia le faamasinogatonu a le Atua i le faapotopotoga o Isaraelu ma i le faapotopotoga Kerisiano?

□ Aiseā e ao ai ona tatou faaaʻoaʻo i le alofa mutimutivale o le Atua, e faaopoopo i lana faamasinogatonu?

□ O le ā na faapogaia ai talafaatusa e tolu i le Luka mataupu e 15, ma o ā lesona e ao ona tatou aʻoaʻoina mai ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

Garo Nalbandian

[Ata i le itulau 12, 13]

Laugatasi o er-Raha i luma o le Mauga o Sinai (vaaiga i tua i le itu agavale)

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ē Ana le Ata i le itulau 11]

Garo Nalbandian

[Ē Ana le Ata i le itulau 14]

Garo Nalbandian