Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaa‘oa‘o i le Alofa Mutimutivale o le Atua i Aso Nei

Faaa‘oa‘o i le Alofa Mutimutivale o le Atua i Aso Nei

Faaaʻoaʻo i le Alofa Mutimutivale o le Atua i Aso Nei

“Ia ou paū atu i le aao o Ieova, auā e tele lona alofa mutimuti vale.”—2 SAMUELU 24:14.

1. Sa faapefea ona manatu Tavita e uiga i le alofa mutimutivale o le Atua, ma aiseā?

NA ILOA lelei e le tupu o Tavita mai mea na tutupu e sili ona alofa mutimutivale Ieova na i lo tagata. I le mautinoa faapea e aupito sili ona lelei ala, po o magāala o le Atua, sa faanaunau ai Tavita e aʻoaʻoina Ona ala ma savali ai i Lana upu moni. (1 Nofoaiga a Tupu 21:13; Salamo 25:4, 5) Pe e te manatu e pei o Tavita?

2. O le ā le fautuaga na aumaia e Iesu i le Mataio 18:15-17 e faatatau i le taulimaina o se agasala matuiā?

2 Ua ofoina mai e le Tusi Paia ia i tatou se malamalamaga i le finagalo o le Atua, e oo lava i mataupu e pei o le mea e ao ona tatou faia pe afai e agasala se tasi faasaga ia i tatou. Na fetalai Iesu i ona aposetolo, o ē o le a mulimuli ane avea ma ovasia Kerisiano: ‘Afai e faia e lou uso se agasala, ia e alu ma aoai ia te ia tau lava o oulua ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua lou uso.’ O le measese ua aofia i inei sa lē na o sina masei faaletagata ae o se agasala matuiā, e pei o le taufaaʻoleʻole po o le taufaaleaga. Na fetalai Iesu faapea afai e lē foia le mataupu i lenei laasaga ma afai o loo iai ni molimau, e ao i lē o loo agasala faasaga i ai ona ō ma i latou na ina ia faamaonia ai le sese sa faia. Pe o lenei ea laasaga o le auala mulimuli lea e ao ona uia? Leai. ‘A lē faalogo lava [le tagata agasala] ia te i laua, ia e taʻu atu i le faapotopotoga. Afai e lē faalogo lava o ia i le faapotopotoga, ia avea o ia ia te oe, e pei o se tagata o Nuu Ese po o se ao lafoga.’—Mataio 18:15-17.

3. O le ā sa uiga i ai Iesu ina ua fetalai faapea e ao i se tagata faimeasese e lē salamō ona ‘pei o se tagata o Nuu Ese po o se ao lafoga’?

3 Ona o ni Iutaia, sa mafai ai ona malamalama le au aposetolo i le uiga o le avea o le tagata agasala “e pei o se tagata o Nuu Ese, po o se ao lafoga.” Sa alofia e tagata Iutaia ona auaumea faatasi ma tagata o Nuu Ese, ma sa latou inoino i tagata Iutaia o ē sa galulue o ni ao lafoga mo Roma. * (Ioane 4:9; Galuega 10:28) O lea, na fautuaina ai e Iesu ona soʻo faapea afai e teena e le faapotopotoga se tagata agasala, sa tatau ona latou taofia le auaumea faatasi ma ia. E ui i lea, e faapefea ona ōgatasi lena ma le auai faatasi o Iesu ma ao lafoga i nisi taimi?

4. I le manatu atu i ana fetalaiga i le Mataio 18:17, aiseā na mafai ai ona feutagaʻi Iesu ma nisi o ao lafoga ma tagata agasala?

4 Ua faapea mai le Luka 15:1: “Ua faalatalata ia te ia le au telona (au lafoga) uma ma e agasala, e faalogologo ia te ia.” E lē o ao lafoga uma po ē agasala sa iai i inā, ae o le “uma” o lona uiga e toatele. (Faatusatusa Luka 4:40.) O ai i latou na? I latou o ē sa naunau e faamagaloina a latou agasala. O nisi o i latou sa muai tosina i le feau o le salamō a Ioane le Papatiso. (Luka 3:12; 7:29) O lea ina ua ō atu isi ia Iesu, sa lē solia ai e lana talaʻiga ia i latou lana fautuaga i le Mataio 18:17. Matau e “toatele foi telona ma e agasala [na faalogo ia Iesu] ua latou mulimuli atu foi ia te ia.” (Mareko 2:15) E lē o i latou ia sa fia faaauau pea i se ala leaga o le olaga, ma teena so o se fesoasoani. Na i lo lea, sa latou faalogo i le feau a Iesu ma ua paʻia ai o latou loto. E tusa lava la pe sa latou agasala pea, ae sa latou taumafai e faia ni suiga, ma e ala i lana talaʻiga ia i latou sa faaaʻoaʻo ai le “leoleo mamoe lelei” i lona Tamā alofa mutimutivale.—Ioane 10:14.

Faamagaloga, o se Matafaioi Faa-Kerisiano

5. O le ā le manatu faavae o le Atua e uiga i le faamagaloga?

5 O faamautinoaga nei ua ia i tatou o le finagalo malie o lo tatou Tamā e faamagalo: “Afai tatou te faaali a tatou agasala, e faamaoni o ia, ma le amiotonu e faamagalo ai a tatou agasala, ma faamamā mai ia i tatou i amioletonu uma lava.” “Ou te tusi atu nei mea ia te outou, ina neʻi agasala outou; pe afai foi e agasala se tasi, o ia te i tatou le fautua i luma o le Tamā, o Iesu Keriso lea, o lē amiotonu.” (1 Ioane 1:9; 2:1) Faamata e mafai ona faamagalo se tagata ua faateʻaeseina?

6. E mafai faapefea ona faamagaloina ma faaeaina se tagata na faateʻaeseina?

Ioe. I le taimi o le faateʻaeseina o se tasi ua agasala ae lē salamō, e faamatala atu ai ia te ia e toeaina o ē ua fai ma sui o le faapotopotoga faapea e mafai ona ia salamō ma toe maua ai le faamagaloga a le Atua. E faataga ona ia auai i sauniga i le Maota o le Malo, e mafai ai ona ia faalogologo i faatonuga mai le Tusi Paia e ono fesoasoani ia te ia e salamō ai. (Faatusatusa 1 Korinito 14:23-25.) Atonu i le gasologa o taimi o le a ia saili ai e toe faaeaina i le faapotopotoga mamā. A feiloai la toeaina ma ia, o le a latou taumafai e faamautinoa pe faamata ua ia salamō ma tuua lona ala agasala. (Mataio 18:18) Afai o lena le tulaga, e mafai ona toe faaeaina o ia, i le ōgatasi ma le faataʻitaʻiga i le 2 Korinito 2:5-8. Afai sa faateʻaeseina o ia mo le tele o tausaga, o le a manaomia la ona ia faia se taumafaiga aʻiaʻi e agaʻigaʻi ai i luma. Atonu foi na te manaomia se fesoasoani tele mulimuli ane ina ia atiina aʻe ai lona poto i le Tusi Paia ma le talisapaia ina ia avea o ia ma Kerisiano e malosi faaleagaga.

Toe Foi ia Ieova

7, 8. O le ā le faaaʻoaʻoga sa faataatia e le Atua i le fesootaiga ma ona tagata sa faaaunuua?

7 Ae pe mafai i toeaina lava latou ona faia so o se tausolomua e faalatalata atu ai i se tagata faateʻaeseina? Ioe. Ua folasia e le Tusi Paia faapea e faaalia le alofa mutimutivale e lē gata i le taofia ese o le faasalaga ae e masani lava e ala i gaoioiga maumauai. Ua ia i tatou le faaaʻoaʻoga a Ieova. A o ia leʻi tuua ona tagata lē faamaoni e faaaunuua, sa ia faaalia atu faavaloaga le faamoemoe mo lo latou toe faafoisiaina: “Ia e manatu i nei mea Iakopo e; o Isaraelu foi, auā o laʻu auauna oe; ua ou faia oe, o laʻu auauna oe; . . . [O le a ou] sōloia ou solitulafono e pei o se ao uliuli, ma au agasala e pei o se ao; foi mai ia ia te au, auā ua ou faatauina oe.”—Isaia 44:21, 22.

8 Ma, i le taimi o le faaaunuua, sa uia ai e Ieova ni laasaga atili, i le gaoioi i se auala mautinoa. Na ia aauina atu ana perofeta, o ni ona sui, e valaaulia Isaraelu ina ia ‘saili ia te ia ma mauaina o ia.’ (Ieremia 29:1, 10-14) I le Esekielu 34:16, sa ia faatusaina ai ia lava i se leoleo mamoe a o tagata o le nuu o Isaraelu o ni mamoe ua taasē. “Ou te sailia foi le ua sē, ou te aumaia le ua tulia.” I le Ieremia 31:10, na faaaogāina ai foi e Ieova le avea o ia ma leoleo mamoe faafaatusa o Isaraelu. Leai, na te leʻi faatusaina ia lava i se leoleo mamoe o loo faatalitali mai i le lafu mo lē na leiloa ia toe foi atu; na i lo lena, na ia folasia ia lava o se leoleo mamoe o loo saili mo ē ua leiloa. Ia matau e ui ina sa lē salamō ma faaaunuua tagata lautele, ae na tausolomua le Atua i taumafaiga e sailia lo latou toe faafoisiaina. Ma i le ōgatasi ma le Malaki 3:6, o le a lē suia e le Atua lana ala o feutagaʻiga i le faatatauga faa-Kerisiano.

9. Sa faapefea ona mulimuli le faapotopotoga Kerisiano i le faaaʻoaʻoga a le Atua?

9 Pe ua lē fautuaina ai ea i lenei mea faapea atonu e iai se mafuaaga mo le tausolomua e uia ai ni laasaga agaʻi i nisi o ē ua faateʻaeseina ma atonu ua salamō i le taimi nei? Ia manatua na aumaia e le aposetolo o Paulo se faatonuga e vavaeeseina le tagata amioleaga nai le faapotopotoga i Korinito. Ae mulimuli ane sa ia apoapoai atu i le faapotopotoga ia toe ʻafaga lo latou alofa agaʻi i lea tagata ona o lona salamō, e taʻitaʻia ai i lona toe faaeaina i se taimi i le faapotopotoga.—1 Korinito 5:9-13; 2 Korinito 2:5-11.

10. (a) O le ā le mafuaaga e faamaite ai so o se taumafaiga e faafesootai nisi o tagata ua faateʻaeseina? (e) Aiseā e lē tatau ai ona tausolomua i tauaiga Kerisiano ona faia se fesootaiga?

10 Ua faapea mai le enesaikolopilia na uluai taʻua: ‘O le faavae autū o le motusia o fesootaiga sa mo le puipuiga o tapulaa o le vaega: “o se mea faafefete itiiti, e faafefeteina ai le palugāfalaoa uma lava” (1 Kori. 5:6). Ua manino lenei uunaiga i le tele o mau o tusi faale-Tusi Paia ma kanona faaopoopo, ae o le manatu mamafa mo le tagata, e tusa lava pe ua uma ona vavaeeseina, sa o le faavae autū lena o le olega a Paulo i le 2 Kori. 2:7-10.’ (O upu faasisipa e ā matou.) O lea, o lenei ituaiga o manatu mamafa e ao ona matuā faaalia i aso nei e leoleo mamoe o le lafu. (Galuega 20:28; 1 Peteru 5:2) Atonu e faamoemoe ana uo muamua ma tauaiga faapea o le a toe foi mai se tagata ua faateʻaeseina; ae i le faaaloalo mo le faatonuga i le 1 Korinito 5:11, o le a latou lē auaumea faatasi ai ma le tagata ua faatulaʻieseina. * Latou te lafo atu lea i leoleo mamoe ua tofia e tausolomua ona tagaʻi i ai pe afai ua naunau sea tagata e toe foi mai.

11, 12. O le ā le ituaiga o tagata ua faatulaʻieseina e oo lava i toeaina e lē mananao latou te faafesootaia, ae o ā ituaiga e mafai ona latou asiasi i ai?

11 O le a lē fetaui mo toeaina ona tausolomua agaʻi i nisi ua patino ona faatulaʻieseina, e pei o aposetate, o ē ‘tautatala i mea faapiopio e tosina ese ai le au soʻo e mulimuli atu ia i latou lava.’ O i latou ia ‘o aʻoaʻo pepelo o ē taumafai e aumaia i totonu aʻoaʻoga e faatamaʻia ai ma faataapeape ai le faapotopotoga i upu pepelo.’ (Galuega 20:30; 2 Peteru 2:1, 3) Ua lē o saunia foi e le Tusi Paia so o se faavae mo le sailia o tagata ua faateʻaeseina o ē o loo tinoū po o ē o loo faamalosia ma toʻaaga e faia le amioleaga.—2 Tesalonia 2:3; 1 Timoteo 4:1; 2 Ioane 9-11; Iuta 4, 11.

12 Peitai, o le toatele o ē ua faatulaʻieseina e lē faapena. Atonu ua taofia e se tasi le measese matuiā lea na faateʻaeseina ai o ia. Sa ono faaaogāina e se tasi le tapaa, pe na inu tele o ia i le taimi ua mavae, ae i le taimi nei e lē o toe taumafai e taʻitaʻia isi i le faia o le measese. Ia manatua e oo lava i le taimi a o leʻi toe foi mai Isaraelu faaaunuua i le Atua, sa ia aauina atu ona sui e uunaia i latou e toe foi mai. Ua lē o taʻua e le Tusi Paia, pe na tausolomua Paulo po o toeaina i le faapotopotoga i Korinito e vaai le tagata faateʻaeseina. Ina ua salamō ma faaiʻuina e lena tagata lana amioga lē mamā, sa faatonuina e Paulo le faapotopotoga ia toe faaeaina.

13, 14. (a) O le ā ua faaalia ai faapea atonu e tali mai nisi o ē ua faatulaʻieseina i laasaga tausolomua alofa mutimutivale? (e) E mafai faapefea e le tino o toeaina ona fuafua mo le faia o se fesootaiga?

13 I ni taimi e leʻi mamao atu sa iai ni tulaga na oo ina feiloai ai se toeaina ma se tagata faateʻaeseina. * I se tulaga talafeagai, sa faaauivi puupuu atu e le leoleo mamoe laasaga e tatau ona uia mo le toe faaeaina. O nisi tagata faapena sa salamō ma ua toe faaeaina. O na iʻuga olioli e faaalia ai faapea atonu o loo iai ē ua faateʻaeseina pe ua toesea e i latou i latou lava o le a tali mai i se asiasiga alofa mutimutivale e faia e leoleo mamoe. Ae e mafai faapefea e toeaina ona taulimaina lenei mataupu? A tele a o le faatasi i le tausaga, e ao ona iloilo ai e le autoeaina pe faamata o iai ni tagata faapena o loo nonofo i la latou oganuu. * O le a taulaʻi atu le vaai a toeaina ia i latou o ē na faatulaʻieseina mo le silia i se tausaga. E tusa ai ma aiaiga, pe afai e talafeagai, latou te tofia ni toeaina se toalua (faamoemoe o ē ua malamalama i le tulaga) e asiasi i sea tagata. E leai se asiasiga e faia i so o se tasi e faamaonia lona faitio, e mataʻutia ona uiga pe o ē ua faailoa mai latou te lē mananao i se fesoasoani.Roma 16:17, 18; 1 Timoteo 1:20; 2 Timoteo 2:16-18.

14 E mafai e ia leoleo mamoe e toalua ona telefoni atu e talosagaina le faia o se asiasiga puupuu, pe afe ane ai i se taimi talafeagai. I le taimi o le asiasiga, e lē manaomia ona la inainā pe faaseā ae ao ona faaatagia ma le mafana lo la manatu alofa mutimutivale. Na i lo le autaluina o le tulaga ua mavae, e mafai ona la talanoaina mau faale-Tusi Paia e pei o le Isaia 1:18 ma le 55:6, 7 ma le Iakopo 5:20. Afai e naunau le tagata e toe foi mai i le lafu a le Atua, e mafai ona la faamatalaina i ai ma le agalelei po o ā laasaga e ao ona ia uia, e pei o le faitauina o le Tusi Paia ma lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata ma auai i sauniga i le Maota o le Malo.

15. O le ā e ao ona teu i manatu o toeaina e faia le fesootaiga ma se tagata ua faateʻaeseina?

15 O le a manaomia e ia toeaina le atamai ma le faautauta e faamautinoa ai pe faamata o iai se faaaliga o le salamō ma pe ono fautuaina se isi asiasiga. O le mea moni, e ao ona teu i o la manatu, faapea o nisi tagata faateʻaeseina o le a lē taitai ‘toe fuataʻiina ia salamō.’ (Eperu 6:4-6; 2 Peteru 2:20-22) A maeʻa le asiasiga, ona faamatala atu lea e i laʻua ia e toalua se lipoti puupuu i le Komiti o le Auaunaga a le Faapotopotoga. Ona la toe faailoa atu lea i le autoeaina la latou fono e sosoo ai. O le alofa mutimutivale o toeaina e tausolomua o le a faaatagia ai le vaaiga a le Atua: “Foi mai ia ia te au, ona ou foi atu lea ia te outou, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.”—Malaki 3:7.

Isi Fesoasoani Alofa Mutimutivale

16, 17. E ao faapefea ona tatou manatu i tauaiga Kerisiano o se tasi ua faateʻaeseina?

16 Ae faapefea i ē o i tatou e lē o ni ovasia ma o le a lē uia muamua sea tausolomua agaʻi i tagata faateʻaeseina? O le ā e mafai ona tatou faia e ōgatasi ma lenei faatatauga ma i le faaaʻoaʻo ia Ieova?

17 O le umi ā e faateʻaeseina pe toesea ai e se tasi o ia lava, e manaomia ai ona tatou mulimuli i le faatonuga: “Ai se tasi ua taʻuusoina a e faitaaga, pe matapeapea, pe ifo i tupua, pe agatele, pe onā, pe fao mea; aua lava neʻi tou feoai, aua foi tou te aai faatasi ma le o faapea.” (1 Korinito 5:11) Ae o lenei faatonuga faale-Tusi Paia e ao ona lē aafia ai la tatou vaaiga i sui Kerisiano o se aiga o ē o loo nonofo faatasi ma se tagata ua faateʻaeseina. Na matuā malosi le faaseā o tagata Iutaia anamua i ao lafoga, sa faapea ai ona faasalafa atu lo latou inoino e oo lava i le aiga o se ao lafoga. Sa lē faamaonia e Iesu lena tulaga. Na ia fetalai faapea sa tatau ona faia se tagata agasala o lē e teena le fesoasoani ua ‘na o se tagata o nuu ese ma e pei o se ao lafoga’; ae na te leʻi fetalai faapea e ao ona faia faapena sui Kerisiano o le aiga.—Mataio 18:17.

18, 19. O ā nisi auala e mafai ona tatou faaalia ai lo tatou Faa-Kerisiano agaʻi i tauaiga faamaoni o se tagata ua faatulaʻieseina?

18 E ao ona faapitoa lava ona tatou lagolagosua i sui o le aiga o ē o loo avea ma Kerisiano faamaoni. Atonu ua maeʻa ona latou faafesagaʻi ma ni tigā ma toʻatugā ona o loo nonofo faatasi i le aiga ma se tagata ua faatulaʻieseina o lē e ono faavaivaia ai a latou sailiiliga faaleagaga. Atonu e sili ia te ia ona aua neʻi asiasi atu ni Kerisiano i lona aiga; pe afai foi latou te asiasi atu i sui o loo faamaoni o le aiga, atonu o le a lē ia te ia le faaaloalo e ʻau ese ai mai ē asiasi atu. E ono aiā foi o ia i taumafaiga a le aiga e ō i sauniga ma fonotaga uma faa-Kerisiano. (Faatusatusa Mataio 23:13.) O lea e matuā onomea ai lo tatou alofa mutimutivale mo Kerisiano ua maua i faafitauli faapea.—2 Korinito 1:3, 4.

19 O se tasi auala e mafai ai ona tatou faaalia le alofa mutimutivale o le ‘tautala faamafanafana’ ma faia ni talanoaga faalaeiau ma na tagata faamaoni o le aiga. (1 Tesalonia 5:14) O loo iai foi avanoa lelei e avatu ai le lagolagosua a o leʻi amataina pe faaiʻuina foi sauniga, a o auai i le auaunaga i le fanua, po o isi taimi e faatasitasi ai. E lē manaomia fua ona taʻua le faateʻaeseina ae e mafai ona talanoa i le tele o mea e atiina aʻe ai. (Faataoto 25:11; Kolose 1:2-4) A o faaauau pea e toeaina ona leoleoina Kerisiano i le aiga, atonu tatou te iloa e mafai foi ona tatou asiasi atu e aunoa ma le faia o ni feutagaʻiga ma le tagata ua faatulaʻieseina. Afai e teʻi ua tali ane se tagata ua faateʻaeseina pe a tatou asiasi pe telefoni atu, e mafai ona tau a ina tatou fesili atu i ai mo le tauaiga Kerisiano o loo tatou fia maua. I nisi taimi atonu e mafai ai e sui Kerisiano o le aiga ona talia se valaaulia i o tatou aiga mo se faatasiga. O le manatu tāua: O i latou e—laiti pe matutua—o ni o tatou uso a auauna, o ni sui faapelepele o le faapotopotoga a le Atua, e lē tatau ona faaesea.—Salamo 10:14.

20, 21. E ao faapefea ona tatou manatu ma gaoioi pe afai e toe faaeaina se tasi?

20 O se tasi itu e faaalia ai le alofa mutimutivale ua tatalaina lea pe a toe faaeaina se tasi na faatulaʻieseina. Ua faamatilatila e talafaatusa a Iesu le olioli i le lagi pe a ‘salamō se tagata agasala e toatasi.’ (Luka 15:7, 10) Na tusi atu Paulo i Korinito e faatatau i le tagata sa faateʻaeseina e faapea: “Ia outou faamagalo atu ma faamafanafana atu i lena tagata, ina neʻi tofatumoanaina o ia i le tiga matuā tele. O lea ou te aioi atu ai ia te outou ina ia faamauina lo outou alofa ia te ia.” (2 Korinito 2:7, 8) Seʻi o tatou matuā faatatauina ia lena fautuaga ma le alofa i aso ma vaiaso mulimuli ane e faaeaina ai se tagata.

21 Ua aumaia e le talafaatusa a Iesu i le uii faamaʻimau ʻoa se mea mataʻutia e manaomia ona tatou alofia. Sa lē olioli le uso matua i le toe foi atu o le faamaʻimau ʻoa ae sa toʻatamaʻi. Tau lava ia aua neʻi o tatou faapena, i le teufatuina o faalogona tigā i se sese ua mavae pe fesiligia foi le toe faaeaina o se tagata. Na i lo lena, o lo tatou sini ia pei o le tamā, o lē na faataʻitaʻia ai le tali mai a Ieova. Sa fiafia le tamā ona o lona atalii, sa leiloa ma e peiseaī na oti, a ua toe maua, pe ua toe ola mai. (Luka 15:25-32) E tusa ai ma lena, o le a tatou saʻoloto ai e talanoa i le uso ua toe faaeaina ma faalaeiau ia te ia i isi auala. Ioe, e ao ona tatou faamaonia atu faapea o loo tatou faaalia le alofa mutimutivale, e pei ona faia e lo tatou Tamā faalelagi e loto faamagalo ma alofa mutimutivale.—Mataio 5:7.

22. O le ā ua aafia ai i lo tatou faaaʻoaʻo ia Ieova le Atua?

22 E lē tau fesiligia pe afai tatou te mananao e faaaʻoaʻo i lo tatou Atua, e tatau ona tatou faaalia le alofa mutimutivale i le ōgatasi ma ana poloaiga ma lana faamasinogatonu. O le auala lenei ua faamatalaina ai o ia e le faisalamo: “E alofa fua mai ma alofa mutimuti vale mai Ieova; e tele gese lona toasa, e tele foi lona alofa. O loo agalelei mai Ieova i mea uma, o lona alofa mutimuti vale foi ua i ana mea uma na fai.” (Salamo 145:8, 9) Maeu se faaaʻoaʻoga matagofie mo Kerisiano e faataʻitaʻi i ai!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 “Sa faapitoa ona inosia le au ao lafoga e tagata Iutaia o Palesitina mo nisi o mafuaaga: (1) sa latou aoina tupe mo se pulega ese na faatumulia ai le laueleele o Isaraelu, lea na avatu ai se lagolagosua lē tuusaʻo i lenei faiga; (2) na iloga lo latou tuputupu aʻe tau tamaoaiga i tupe a isi o o latou lava tagata; ma le (3) sa faaaafia i latou e la latou galuega i fesootaiga e lē aunoa ma tagata o Nuu Ese, ia avea ai i latou ma ē lē mamā faaletapuaiga. O loo maua manatu faifai mo ao lafoga i le F[eagaiga] F[ou] atoa ma lomiga faa-Rapi . . . E tusa ai ma lomiga e faatatau i aʻoaʻo, sa faasalafa atu le inoino e oo lava i le aiga o le ao lafoga.”—The International Standard Bible Encyclopedia.

^ pala. 10 Afai e iai i se aiga Kerisiano se tauaiga ua faateʻaeseina, o le a avea pea ia lena ma vaega o feutagaʻiga ma gaoioiga masani, mai lea aso i lea aso a le aiga. E mafai ona aofia ai i lenei mea le auai pe a iloiloina mea faaleagaga o se aiga.—Vaai Le Olomatamata o Iuni 1, 1989, itulau 31-32.

^ pala. 13 Vaai le 1991 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau 53-54.

^ pala. 13 Afai e iloa e so o se Molimau, i le talaʻiga i lea fale ma lea fale, po o se isi auala, o loo nofo se tagata faateʻaeseina i le oganuu, e ao ona ia avatu lena faamatalaga i toeaina.

Na E Matauina Manatu Ia?

□ Sa faia faapefea e tagata Iutaia ao lafoga ma ē agasala, ae aiseā na faia ai e Iesu ni feutagaʻiga ma nisi o i latou na?

□ O le ā le faavae faale-Tusi Paia o loo iai mo le tausolomua e faaalia le alofa mutimutivale agaʻi i le toatele ua leiloloa?

□ E mafai faapefea e tino o toeaina ona faia sea tausolomua, ma e agaʻi ia te ai?

□ E ao faapefea ona tatou faaalia le alofa mutimutivale i ē ua toe faaeaina ma aiga o ē ua faateʻaeseina?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 19]

So o se tasi sa avea muamua ma vaega o le faapotopotoga mamā ma le fiafia a le Atua ae ua faateʻaeseina nei pe toesea e ia o ia lava, e lē manaomia ona tumau ai i lena tulaga. Na i lo lea, e mafai i lena tagata ona salamō ma tausolomua ona faafesootai toeaina o le faapotopotoga. Ua tatalaina le ala e toe foi mai ai.

[Ē Ana le Ata i le itulau 20, 21]

Garo Nalbandian