Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Afea o le a Oo Moni mai ai le Filemu Tumau?

O Afea o le a Oo Moni mai ai le Filemu Tumau?

O Afea o le a Oo Moni mai ai le Filemu Tumau?

“O LE taua o se tasi o mea e lē mafai ona suia i le talafaasolopito, ma ua lē faaitiitia i le oo mai o le malamalama po o le faatemokalasi,” na tusi ai Will ma Ariel Durant i la la tusi The Lessons of History. “O le filemu o se mapusaga e lē tumau i le va o malo malolosi, lea e mafai ona faasaoina i le na o le iloa lelei o lē e sili ona malosi po o le tutusa o malosi.”

E moni, e ui lava i taumafaiga matuā fitā, ae o le filemu tumau ua matuā sola mamao ese lava mai le fanau a tagata. Aiseā? O le mafuaaga ona o pogai o taua ua sili mamao atu ona mauaa na i lo tauiviga faapolotiki, faaleatunuu, po o tauiviga lautele ia e masani ona tatou vaaia. Ua matauina e Durants faapea: “O mafuaaga o taua e tutusa lava ma mafuaaga o tauvaga i le va o tagata taitoatasi: ona o le fia fai mea, ona o le fia faamisa e faaalia ai le malosi, ma le mimita; le naunau i meaʻai, fanua, mea faitino, le suauu, ma le fia pule i luga o isi.”

Ae peitai, ua faaalia patino mai e le Tusi Paia le aa autū o le fevaāʻi ma taua i le va o tagata taitoatasi, ma i se fua sili ona telē. Ua tatou faitau ai: “Maifea taua ma misa o ia te outou? E le o lenei ea, mai o outou manao leaga o loo tau i o outou tino uma? Ua outou tuʻinanau, a e lei maua; ua outou fasioti ma outou losilosi, a e tou te le mafai ona maua; ua outou femisai ma fai taua.”—Iakopo 4:1, 2.

I lea, ua oo mai ai le mataupu i lenei mea: Ina ia oo mai le filemu moni, e tatau ona tatou aveesea atoatoa e lē gata i āuga—o taua, o teteega, o le faoa faamalosi o faiga malo, o fouvalega—ae faapea foi ma aa autū e faapogaia ai—o le masalosalo, matapeapea, o le inoino, fia faatautee—i tagata uma lava. O mea nei e tatau ona suia i gaoioiga e tausisi atu i na uiga lē manatu faapito e pei o le alofa, agalelei, mau faatuatuaina, ma le lima foai. Pe o iai se tasi i inei e iai se tomai i le faataunuuina o lenei mea? Afai e faalagolago lenei mea i tagata lē lelei atoatoa, e mafai ona oti, o le tali la o le leai. Ae o loo iai se tasi e lē o se mea faigata tele lenei mo ia. O Ia lenei o loo ia taofia le tali i le fesili: O afea o le a oo moni mai ai le filemu?

O Lē e Mafai ona Aumaia le Filemu

I le pe tusa ma le 28 senituri ua mavae, na faagaeeina ai le perofeta o Isaia e folafola mai: “Ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii; ma o le a i ona tauʻau le pule faaaloalii. Ma e faasuafaina o ia o le Fautua Maoaʻe, o le Atua Malosi, le Tamā o le Faavavau, o le Aloalii o le Filemu. E leai foi se gataaga o le tele o le pule faaaloalii ma le filemu.”—Isaia 9:6, 7, NW.

O le faailoaga o ia lenei o lē o le a na aumaia le filemu e lē gata mai, na faaalia mulimuli ane, e leai lava se isi na i lo Iesu Keriso, “le Alo o le Silisili ese.” (Luka 1:30-33; Mataio 1:18-23) Ae aiseā o le a manumalo ai ia lenei i le mea ua lē taulau ai isi aloalii uma ma pule? E ao ona matauina lenei mea, muamua lava, ona o le “tama” folafolaina sa lē tumau pea e faavavau ona avea o se pepe meamea ua lē mafesoasoania, e pei ona manatu ai nisi e uiga ia te ia. Na i lo lea, sa tatau ona ia faatinoina le “pule faaaloalii” i le avea o le “Aloalii o le Filemu,” mo le faamanuiaga e faavavau o le fanau a tagata.

E iai isi mea i le pulega a Iesu. I le avea o le “Fautua Maoaʻe,” o lē e iai se malamalama uigaese e uiga i le natura faaletagata ma se tomai silisili ona maualuga, o le a mafai ai ona ia oo atu i le fatu o mataupu faigata, ma i lea o le a mafai ai ona foia faafitauli matuitui o loo fesagaʻi ma gatete ai ē o pulea le lalolagi i aso nei. (Mataio 7:28, 29; Mareko 12:13-17; Luka 11:14-20) E lē gata i lea, i le avea o le “Atua Malosi,” o le a galue ai lē e pei o se atua toe faatuina, o Iesu Keriso, ua faanofotupuina nei i le lagi e avea ma Tupu faa-Mesia, mo le filemu e ala i le toe faia i se fua sili ona telē le mea na ia faia a o iai i le lalolagi—o le faamalōlōina o i latou o iai maʻi e lē mafai ona togafitia, saunia meaʻai ma mea inu mo le vao o tagata, e oo lava i le pulea o le tau. (Mataio 14:14-21; Mareko 4:36-39; Luka 17:11-14; Ioane 2:1-11) I le avea o le “Tamā o le Faavavau,” ua maua ai e Iesu le mana e toe aumaia ai i le ola i latou na faaumatia e le oti, ma tuuina atu ia i latou le ola e faavavau. Ona ola ai foi lea o ia lava e faavavau, i lea, o le a faamautinoaina ai faapea o le a leai se gataaga o lana pule ma le filemu.—Mataio 20:28; Ioane 11:25, 26; Roma 6:9.

I lea faaauupegaina, ua manino mai ai o Iesu Keriso, o ia lea ua mafaia ona feagai ma pogai ua mauaa o taua ma feteenaʻiga. O le a ia lē tau ina galueaiina foi se maliega o le filemu po o se fuafuaga mo le mea ua taʻua o le ola faatasi i le filemu mo atunuu, lena o le a lūlūina i se isi taua. Na i lo lea, o le a ia aveesea uiga lē lelei uma faapolotiki, faalenuu, i le tulaga lautele, ma faiga tau tamaoaiga e ala i le aumaia o le fanau uma lava a tagata i lalo o le pulega e tasi, a lona Malo faa-Mesia. E ala i le taʻitaʻiina atu o tagata uma i le tapuaiga a le Atua moni e toatasi o Ieova, o le a ia soloia ai le pogai lilo ua masani ona tupu ai pea taua—o lotu sese ia. E leai lava se masalosalo faapea, o Iesu Keriso, le Aloalii o le Filemu, o le a na faataunuuina nei mea uma lava. O le fesili la, o Afea?

Mea Tutupu e Taʻitaʻiina atu i le Filemu Tumau

Ina ua mavae lona toetu aʻe ma le toe afio aʻe i le lagi i le 33 T.A., sa tatau ona faatali Iesu i le taimi atofaina mo ia e gaoioi ai. O lenei mea, sa ōgatasi ma le poloaiga a Ieova: “Ia e nofo i loʻu itu taumatau, seia ou faia e ua ita ia te oe ma mea e tu ai ou vae. E auina atu e Ieova lou tootoo malosi mai Siona? ia pule oe i totonu o e ita ia te oe.” (Salamo 110:1, 2; Luka 22:69; Efeso 1:20; Eperu 10:12, 13) O afea e tupu ai lena mea? Mo le sili atu i le 70 tausaga, ua folafola atu ai e Molimau a Ieova i le lalolagi atoa le tala lelei faapea, na amata ona pule Iesu Keriso i le Malo o le Atua i le lagi i le tausaga e 1914. *

Ae atonu o le a e faapea mai, ‘E leʻi iai lava se filemu talu mai le 1914. I le isi itu, o tulaga o mea ua oso aʻe mai le leaga i le sili atu ona leaga talu mai na taimi.’ E matuā saʻo lelei lava oe. Ua faamaonia moni ai i lenei mea faapea ua tutupu mea e pei lava ona valoia. Ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou faapea, i le taimi tonu lava pe a ‘avea malo o le lalolagi mo lo tatou Alii ma lona Keriso, ona ita ai lea o nuu.’ (Faaaliga 11:15, 18) Na i lo le gauai atu i le pule a Ieova le Atua ma lana Aloalii o le Filemu, ua tofu atu ai nuu i se tauiviga sili ua matuā faavaleaina ai mo le fia pulea o le lalolagi ma ua faaalia ai le matuā ita tele ae maise lava faasaga i Kerisiano o ē na molimau i le Malo ua faavaeina o le Atua.

Ua faaalia foi e le tusi o Faaaliga faapea, o le taimi lava e afio mai ai Iesu Keriso i le mana o le Malo, ona ia gaoioi loa lea e aveesea Satani ma ana temoni mai le lagi: “O ona po nei ua oo mai ai le olataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso; auā ua lafo i lalo le na molia o tatou uso, o le na molia i latou i luma o lo tatou Atua i le ao ma le po.” O le iʻuga? Ua faaauau mai le faamatalaga: “O le mea lea ia outou olioli ai, le lagi e atoa ma e ua nonofo ai. O i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.”—Faaaliga 12:10, 12.

Se Faailoilo Faaiʻu

O lenei mea, ua na aumaia se malamalama ia i tatou i le pogai ua lē mafai ai e malo ona aumaia le filemu e ui lava i a latou taumafaiga uma. O le ita tele o le Tiapolo, e pei ona atagia mai i le ita o nuu, ua matuā lilivau ai ma gatete le lalolagi i se tulaga sa leʻi faapea ona iai i le talafaasolopito faaletagata. O afea o le a iʻu ai nei mea uma? Ua saunia e le Tusi Paia se tali tāua: “Pe a latou fai ane, ‘O loo filemu, ua le afaina,’ ona oo lea ia te i latou o le fano faafuasei.”—1 Tesalonia 5:3.

Pe e te talisapaia le uiga faapitoa o lenei lapataiga? O mea tutupu i le lalolagi e pei o na ua uma ona tatou auiliiliina i le mataupu na seʻi mavae atu, ua faaalia ai faapea o pule, ma le toatele o tagata o loo talanoa e uiga i le filemu ma ua faapea ona ausia i se tulaga sa leʻi faapea ona iai muamua. Ua lagona e nisi faapea, i le faaiʻuina o le Taua Malūlū, ua avea ai le faamataʻu mai o le taua faaniukelea o se mea o le taimi ua tuanai. Ioe, ua tele naua mea ua talanoaina e malo e uiga i le filemu ma le saogalemu. Ae pe o agaʻi moni atu le tulaga o le lalolagi i lena auala? Ia manatua na fetalai Iesu faatatau ia i latou o loo ola i le vaitaimi o aso e gata ai, e amata mai i le 1914: “E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.” (Mataio 24:34) Ioe, o le a oo moni mai lava le filemu i le tupulaga lenei, ae lē auala i taumafaiga a malo. O le filemu moni, amiotonu, ua mausalī ona faavaeina, na folafola mai e Ieova le Atua, e na o le pau lava le auala e mafai ona oo mai ai, e auala lea i le pulega ua lata tele mai a lana Aloalii o le Filemu, o Iesu Keriso.—Isaia 9:7.

Afai o e moomoo e vaai i le aso o le a oo moni mai ai le filemu ma tofo i ai faatasi ma ē pele ia te oe, ia vaavaai atu la i le Aloalii o le Filemu ma ia manatua lelei ana upu e toe faamautinoa mai ai: “O lea ia outou mataala ai ma tatalo e le aunoa, ina ia taʻuaogaina outou e sao mai ia mea uma ua tāli oo mai, ma ia tutū i luma o le Atalii o le tagata.”—Luka 21:36.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Mo ni auiliiliga o tala i gafa o le Tusi Paia ma valoaga o le Tusi Paia ua faataunuuina, tagai i mataupu e 12 e oo i le 14 o le tusi “Let Your Kingdom Come,” na lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Pusa i le itulau 6]

FAAMATALAGA O LE FILEMU

I aso nei e toatele tagata ua manatu faapea o le filemu, o le leai lea o ni taua po o ni feteenaʻiga. Ae peitai, o se matuā faamatalaga papaʻu lena o le upu. I taimi o le Tusi Paia o le upu “filemu” (faa-Eperu, sha·lohmʹ) po o le faaupuga “Ia outou manuia” sa faaaogā o se faaupuga masani e aualofa ai. (Faamasino 19:20; Tanielu 10:19; Ioane 20:19, 21, 26) E manino la, e lē na o le leai o ni taua o faasino atu i ai. Seʻi matau po o le ā o fai mai ai le tusi The Concept of Peace e uiga i lenei manatu: “Ina ua faaaogā le upu shalom mo le filemu, o le mea sa manatu i ai i latou na muai faaaogāina le upu, o le tulaga o le lalolagi po o le sosaiete faaletagata e aato, autasi, atoatoa, e tumu atoatoa. . . . O le mea e iai le filemu ma le manuia, ua ausia ai le mea atoa ma ona vaega uma o loo faia aʻe ai, o latou tulaga silisili ona maualuluga ma manatu silisili ona lelei o uiga.” Pe a aumaia e le Atua le filemu ma le manuia, o le a lē gata o le a “le toe aʻoaʻo foi i taua” tagata ae ‘o le a taitasi ma nofo i lalo o lona vine ma lona mati.’—Mika 4:3, 4.

[Ata i le itulau 7]

O le lē iai o se filemu na matuā lagonaina talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi