Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tautala i le Gagana Mamā ma Ola e Faavavau!

Tautala i le Gagana Mamā ma Ola e Faavavau!

Tautala i le Gagana Mamā ma Ola e Faavavau!

“Saili ia Ieova, . . . Saili le amiotonu, saili le agamalu. Atonu e lilo ai outou i le aso o le toasa o Ieova.”—SEFANAIA 2:3, NW.

1. (a) O ā auala ua faaaogā e tagata aʻoga e aʻoaʻoina ai se gagana ese? (e) Aiseā e tautalatala ai i le gagana mamā?

E MAFAI ona aʻoaʻoina e tagata aʻoga se gagana fou e ala i le faaaogāina o le auala faalekalama po o le auala o le gagana tautala. I le auala faalekalama, e masani a ona latou faaaogāina ai tusiaʻoga ma aʻoaʻoina tulafono o le kalama. I le gagana tautala, latou te faataʻitaʻi ai i leo ma upu faaaʻoaʻo e faaleoina e lo latou faiaʻoga. Ua faaaogāina na auala uma e lua i le aʻoaʻoina o le “gagana mamā.” Ma e matuā tāua tele ona tatou tautatala i lenei gagana pe afai o loo tatou faamoemoe e “lilo ai . . . i le aso o le toasa o Ieova.”—Sefanaia 2:1-3; 3:8, 9.

2. E mafai faapefea ona tatou aʻoaʻoina le mea ua taʻua o tulafono o le kalama mo le gagana mamā?

2 O le tusiaʻoga autū ua faaaogā e aʻoaʻoina ai le gagana mamā o le Tusi Paia. O sona suesuega tinoū faatasi ma lomiga faale-Tusi Paia e aʻoaʻoina ai oe i mea ua taʻua o tulafono o le kalama mo le gagana mamā. O se amataga lelei, o se suesuega lea o le Tusi Paia i le aiga ua faafoeina e se tasi o Molimau a Ieova. Mo i latou ua maeʻa ona tuuina atu i le Atua, e matuā manaomia lava se suesuega faifai pea ma le tinoū o le Tusi Paia. Ae o iai ea ni auala e uigā faapitoa mo le aʻoaʻoina o le gagana mamā? Ma o ā ni aogā e maua mai i le tautala ai?

Le Auala e Aʻoaʻoina ai le Gagana Mamā

3. O le ā se tasi auala e aʻoaʻoina ai le gagana mamā?

3 O se tasi o auala e aʻoaʻoina ai le gagana mamā o le faafesootaia lea o upu moni o loo e aʻoaʻoina ma manatu ua uma ona e iloa, e pei a ona faafesootai faasolosolo e se tagata aʻoga i gagana, tulafono eseese o le kalama. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu i se taimi ua leva ona e iloa faapea o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, peitai sa itiiti lou iloa e uiga i ona tiute. Talu mai lena taimi, ona o le suesueina o le Tusi Paia atonu ua aʻoaʻoina ai oe faapea ua pule nei Keriso o se Tupu faalelagi ma i le taimi o lana Pulega o le Afe Tausaga, o le a siitia ai le fanau a tagata usiusitai i le lelei atoatoa. (Faaaliga 20:5, 6) Ioe, o le faafesootaia o manatu fou ma manatu ua uma ona e iloa e faaleleia ai lou malamalama i le gagana mamā.

4. (a) O le ā se isi auala e aʻoaʻoina ai ‘tulafono faalekalama’ o le gagana mamā, ma o le ā le tala faale-Tusi Paia ua faaaogā e faataʻitaʻia ai lenei mea? (e) O le ā na tupu ina ua gaoioi Kitiona ma ona tagata e toatoluselau? (i) O le ā le lesona ua aʻoaʻoina ai i tatou i le tala e uiga ia Kitiona?

4 O se tasi auala e aʻoaʻoina ai ‘tulafono faalekalama’ o le gagana mamā o le vaai faalemafaufau lea i mea tutupu o le Tusi Paia. Ina ia faataʻitaʻia: Taumafai e ‘vaai ma faalogo’ i le tala ua faamauina i le Faamasino 7:15-23. Faauta! Ua vaevaeina e le faamasino Isaraelu o Kitiona ana ʻau i vaega e taitoaselau e tolu. Ua lē gasē ona latou ō ifo i le pogisa, mai le Mauga o Kilepoa ma siosiomia le toagalauapi o loo momoe ai tagata Mitiana. Pe ua lelei ea ona faaauupegaina i latou nei e toatoluselau? I se tulaga faavaegaʻau, e leai. E ono avea i latou ma mea e toē faaamuamu ane i ai vaegaʻau sauā! E na ona tofu o le tagata ma se pu, se kate, ma se sulu o loo i totonu o le kate. Ae faalogo! Ina ua aumaia se faailoilo, ona ilia ai lea e tagata e toaselau o loo faatasi ma Kitiona o a latou pu ma taʻei a latou kate. Ua faapena foi le isi toaluaselau. A o latou sisii uma aʻe i luga a latou sulu o loo mumū, ae ua e faalogoina la latou alalaga: “O le pelu a Ieova ma Kitiona”! Maeu le atuatuvale o tagata Mitiana i lenei mea! Ua latou tautevateva mai i fafo ma o latou faleie, ua tetē o latou mata tulemomoe i le fefefe ina ua sulugia i le mumū, ua faapea ona lafoia ai o latou ata ma ua tupu ai le mataʻu i faiga faataulaitu. A o amata ona sosola ese tagata Mitiana, ae ua faaauau pea ona ilia e ʻau a Kitiona a latou pu, ma faaosofia ai loa e le Atua o latou fili e toe fetauai lava i latou. Maeu se lesona malosi i le gagana mamā! E mafai lava e le Atua ona faasaoina ana auauna e aunoa ma se malosi faavaegaʻau faaletagata. E lē gata i lena, “e le lafoai e Ieova i lona nuu ona o lona suafa mamalu.”—1 Samuelu 12:22.

5. E mafai faapefea i sauniga faa-Kerisiano ona fesoasoani e faaleleia ai la tatou tautala?

5 A aʻoaʻoina ni tagata aʻoga i se gagana ese e ala i le gagana tautala, latou te taumafai e toe faaleo le leo o le faiaʻoga ma upu faaaʻoaʻo ia saʻo. Maeu ni avanoa lelei o loo maua e tautalatala ai i le gagana mamā i sauniga faa-Kerisiano! O i inā tatou te faalogo ai o faaleoina e isi i latou lava i lena gagana o le upu moni faale-Tusi Paia, ma atonu e ia i tatou le faaeaga e faia ai foi so tatou sao. Pe tatou te fefefe ea neʻi o tatou taʻua se mea sese? Aua neʻi faamuamuaina ia i tatou lena manatu, auā o se sese e faasaʻoina ma le agalelei e le toeaina o loo taʻitaʻia se sauniga faapena e pei o le Suesuega faalevaiaso o Le Olomatamata, e mafai ona faaleleia ai la tatou tautala. O le mea lea, ia auai ma tofu sao e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano.—Eperu 10:24, 25.

Sao mai o Mea Sese

6. Aiseā ua mafua ai ona iai se eseesega i le va o Molimau a Ieova ma faalapotopotoga lotu a Kerisinetoma?

6 O i latou o ē folafolaina le fuafuaga a Ieova ma faasilasilaina lona Malo faalelagi o loo tautatala i le gagana mamā o ni ana Molimau. Latou te faailoaina atu lona suafa ma auauna ia te ia ma le “loto gatasi,” pe ma le maliliega e tasi. (Sefanaia 3:9) E ui ina o loo iai i lotu a Kerisinetoma le Tusi Paia, ae latou te lē o tautatala i le gagana mamā pe valaau i le suafa o le Atua i le faatuatua. (Ioelu 2:32) E leai sa latou feau autasi ua faavaeina i le Tusi Paia. Aiseā? Auā ua latou tuu faamuamua aganuu faalelotu, filosofia faalelalolagi, ma tautoga faapolotiki i luga o le Afioga a le Atua. O a latou fuafuaga, faamoemoega, ma auala e mai i lenei lalolagi amioleaga.

7. O ā eseesega i le va o Molimau a Ieova ma tapuaiga sese ua faaalia i le 1 Ioane 4:4-6?

7 O le mea moni—o Kerisinetoma, ma le emepaea aoao o tapuaiga sese i le lalolagi—e lē tautalatala i le gagana e tasi o loo faaaogā e Molimau a Ieova. O le mea e lelei ai, na tusi atu le aposetolo o Ioane, ia i latou o loo tautatala i le gagana mamā: E “mai le Atua lava outou, ua outou manumalo foi ia te i latou, auā e sili o ia ua ia te outou, i le ua i le lalolagi. O i latou, e o le lalolagi lava i latou, o le mea lea o loo tautalatala ai i latou i la le lalolagi; e faalogo atu foi le lalolagi ia te i latou. O i matou, mai le Atua lava i matou, o le ua iloa le Atua e faalogo mai o ia ia te i matou; o le le mai le Atua e le faalogo mai o ia ia te i matou.” (1 Ioane 4:4-6) Ua manumalo auauna a Ieova i aʻoaʻo sese ona o le Atua, o lē o loo ʻau faatasi ma ona tagata, “e sili o ia [i le Tiapolo, o lē] ua i le lalolagi,” le sosaiete o tagata faalemataʻu. Ona o aposetate “e o le lalolagi” ma ua iai lona agaga amioleaga, “o loo tautalatala ai i latou i la le lalolagi; e faalogo atu foi le lalolagi ia te i latou.” Ae o tagata e pei ni mamoe e faalogo atu i latou i ē e mai le Atua, i le iloaina o loo tautalatala tagata o Ieova i le gagana mamā o le upu moni a le Tusi Paia ua saunia e ala mai i lana faalapotopotoga.

8. O le ā le faamaufaailoga o le tagata o le agasala?

Sa uluai valoia se aposetasi sili, ma ua loa foi ona galue se ‘mealilo a le agasala’ i le uluai senituri T.A. A o faagasolo le taimi, sa aʻoaʻoina ai e tagata o ē na talia—pe mauaina—avega tauave tau aʻoaʻo atu i le faapotopotoga le tele o aʻoaʻoga sese. Sa mamao lava la latou gagana ma se tulaga mamā. O i inā na aliaʻe ai se “tagata o le agasala,” o taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma, ua fusia i aganuu a tapuaiga sese, filosofia faalelalolagi, ma aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia.—2 Tesalonia 2:3, 7.

Lagonaina le Gagana Mamā i le Lalolagi Aoao

9. O ā taualumaga faalelotu sa iai i le senituri lona 19?

9 E na o se vaega toaitiiti lava o tagata matataʻu i le Atua o loo ‘tau malosi mo le faatuatua na tuuina mai i le au paia.’ (Iuta 3) O fea e maua ai na tagata talitonu? Mo le tele o senituri, sa taofiofia ai e lotu sese le mano o tagata i le pouliuli faaleagaga, ae na silafia lava e le Atua i latou na e toaitiiti sa iai lana faamaoniga. (2 Timoteo 2:19) Ma o lea, i le ogatotonu o suiga tau fefaatauaiga, pisinisi, ma faiga faavafealoai o le senituri lona 19, na manu aʻe ai i inā ni leo ua faapea ona tu matilatila ese mai le lavelave masani o tapuaiga sese fenuminumiai. Sa taumafai ni vaega laiti e faitauina faailoga o taimi ma valoia le afio faalua mai o Iesu, ae sa lē o tagata uma na tautatala i le gagana mamā.

10. O lē fea vaega o le “afio faalua mai” na filifilia e le Atua e tautatala i le gagana mamā, ma aiseā ua faamaonia ai sa faatasi le aao o Ieova ma i latou?

10 Peitai, i le 1879, na faamanino mai ai po o lē fea leo o le “afio faalua mai” sa filifilia e Ieova e tautalagia le gagana mamā o ni ana Molimau. O le taimi lena sa faatasitasi ai se vaega toaitiiti o ē suesueina le Tusi Paia na taʻitaʻia e Charles Taze Russell i Pittsburgh, Pennsylvania, i le Iunaite Setete. Sa oo ina latou mautinoa faapea o le a amata le faatasi mai lē vaaia o Iesu i lona afio faalua mai, o loo lumanai se taimi o puapuaga i le lalolagi, ma o le a sosoo lenei ma le Afe Tausaga o le Pulega a Keriso lea o le a toe faafoisiaina ai le Parataiso i le lalolagi, faatasi ma le ola e faavavau mo tagata usiusitai. Ia Iulai 1879 na amata e lomia ai e na Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le mekasini lea ua lauiloa nei o Le Olomatamata. E na o le 6,000 kopi sa faasalalauina o le uluai lomiga. Ae na faatasi ai “le aao o Ieova” ma na Molimau, auā ua lomia nei lenei mekasini i gagana e 111, faatasi ma se fua faatatau o lomiga e silia i le 15,000,000 mo le lomiga e tasi.—Faatusatusa Galuega 11:19-21.

11, 12. O ā nisi upu moni faale-Tusi Paia na malamalama ai i latou o loo tautatala i le gagana mamā?

11 E ala i le Tusi Paia ma lomiga a Molimau a Ieova, ae maise lava le folafolaina o le tala lelei e nei Kerisiano maelega, ua oo ai ina lauiloa le gagana mamā i le lalolagi aoao. Ma maeu ni faamanuiaga sili ua olioli ai i latou o loo tautatala ai! Na i lo le faapea atu ‘o le Atua a o le Atua, o Keriso o le Atua, ma le Agaga Sa o le Atua’ i le mea lilo lavelave a ē aʻoaʻoina le Tolutasi, ua latou ioe faatasi ma le manatu o le Tusi Paia faapea o Ieova e Silisili ona Maualuga, e maualalo ifo Iesu Keriso Lona Alo, ma o le agaga paia o le malosi galue ofoofogia lea o le Atua. (Kenese 1:2; Salamo 83:18; Mataio 3:16, 17) O ē tautatala i le gagana mamā ua latou iloa faapea e leʻi tupuga mai le tagata i se ituaiga o olaga maualalo ae na foafoaina e se Atua alofa. (Kenese 1:27; 2:7) Ua latou iloatino foi faapea e faaumatia le solu i le oti—o se mea moni ua aveesea ai le mataʻu i ē oti. (Failauga 9:5, 10; Esekielu 18:4) O le malamalamaga ia hele e faapea o le tuugamau taatele lea o le fanau a tagata, ae lē o se nofoaga mumū e faapuapuagatia ai i se faiga faatiapolo. (Iopu 14:13) Ua latou iloa foi faapea o le toetu o le faamoemoe lea mai le Atua mo ē ua maliliu.—Ioane 5:28, 29; 11:25; Galuega 24:15.

12 O i latou e tautatala i le gagana mamā latou te faaalia le faaaloalo mo le toto ma le ola. (Kenese 9:3, 4; Galuega 15:28, 29) Ua latou iloatino foi e faapea o le olaga faalelalolagi o Keriso o se tau faatogiola lea ua totogia mo tagata usiusitai. (Mataio 20:28; 1 Ioane 2:1, 2) E lē taitai ona latou tatalo i “tagata paia,” i le iloaina e tatau ona taulaʻi atu a latou tatalo ia Ieova le Atua e ala ia Iesu Keriso. (Ioane 14:6, 13, 14) Talu ai e taʻusalaina e le Afioga a le Atua le ifo i tupua, ua lē faaaogāina ai faatusa i la latou tapuaiga. (Esoto 20:4-6; 1 Korinito 10:14) Ma ua latou alofiaina tigā o faiga faatemoni ona o lo latou teena o faiga faaagaga, lea foi e taʻusalaina i le Tusi Paia.—Teuteronome 18:10-12; Kalatia 5:19-21.

13. Aiseā ua lē faaluafesasi ai i latou o loo tautatala i le gagana mamā?

13 E lē o faaluafesasi auauna a Ieova, o ē tautatala i le gagana mamā, e uiga i le gasologa o le taimi o loo latou ola ai. Ua aʻoaʻoina i latou e Ieova faapea ua latou iai nei i “ona po o le iuga,” ma ua faatasi mai Iesu o se agaga mamalu lē vaaia. (Tanielu 12:4; Mataio 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5; 1 Peteru 3:18) Faatasi ma ʻau malolosi faalelagi o loo i ona tua, ua toeitiiti lava ona tietie mai loa lea o Keriso i le taua e faaoo mai ai le sala faafaamasinoga a le Atua faasaga i lenei faiga o mea. (Tanielu 2:44; Faaaliga 16:14, 16; 18:1-8; 19:11-21) Ioe, o loo toʻaaga i latou o loo tautatala i le gagana mamā, e folafola atu le tala lelei faapea ua toe o se aga ona aumaia lea e le Malo o le Atua i lalo o Keriso ni faamanuiaga sili i le fanau a tagata usiusitai uma lava i se lalolagi parataiso. (Isaia 9:6, 7; Tanielu 7:13, 14; Mataio 6:9, 10; 24:14; Luka 23:43) Ma o na mea uma ua na ona tatou valuvalusia ai o le tafola! E mautinoa lava, o le gagana mamā o le gagana lea e sili atu ona tamaoaiga, e sili atu ona tautele i le lalolagi!

14. O ā isi aogā ua olioli ai i latou o loo tautatala i le gagana mamā?

14 O aogā ua olioli ai i latou o loo tautatala i le gagana mamā e aofia ai ‘le filemu o le Atua’ lea o loo leoleoina ai loto ma mafaufau. (Filipi 4:6, 7) Latou te usiusitai i tulafono a le Atua, na e siitiaina ai le soifua malōlōina, fiafiaga, ma le faamalie loto lea e sau mai le faafiafiaina o Ieova. (1 Korinito 6:9, 10) Ioe, ma o ē e tautatala i le gagana mamā o loo iai le faamoemoe e ola e faavavau i se lalolagi fou ua folafolaina mai e le Atua.—2 Peteru 3:13.

A Lē Faaaogāina e Leiloa

15. E faapefea ona e maua aogā mai le malamalama lelei i le gagana mamā?

15 Afai e te fia tautala i le gagana mamā i le lalolagi fou, e tatau ona e matuā iloa lelei lena gagana ina ia avea ma gagana e te mafaufau ai. A aʻoaʻoina e se tagata se gagana, e muamua ona ia mafaufau i lana lava gagana ma tau faaliliuina ai ona manatu i le gagana fou. Ae a o faasolosolo ona faaleleia lana tautala i le gagana fou, ona amata lea ona ia mafaufau i ai e aunoa ma se manaoga e toe tau faaliliu. E faapena foi, e ala i se suesuega tinoū, e mafai ai ona e maua se malamalamaga lelei o le gagana mamā, lea o le a e iloa ai faatatau tulafono ma mataupu silisili o le Tusi Paia e foia ai faafitauli ma tumau ai i “le ala o le ola.”—Salamo 16:11.

16. O le ā e mafai ona tupu pe afai e te lē faaaogāina soo le gagana mamā?

16 E tatau ona e faaaogāina soo le gagana mamā, auā a lē o lea o le a leiloa la lou tomai e tautala lelei ai. Mo se faaaʻoaʻoga: I tausaga ua mavae, sa aʻoaʻoina ai e nisi o i tatou se gagana ese. Atonu o loo tatou manatua pea nisi upu o lena gagana, ae aliali mai ua leiloa lo tatou naunau i ai ona tatou te lē o faaaogāina soo. O le mea lava e tasi e mafai ona tupu i le gagana mamā. Afai e lē faifai pea ona tatou faaaogāina, e mafai ona leiloa lo tatou naunau i ai, ma o le a faapea ona oo mai ai iʻuga mataʻutia faaleagaga. O lea seʻi faifai pea ona tatou tautatala i le gagana mamā i sauniga ma i le faiva faa-Kerisiano. O ia gaoioiga, e vaavaalua ma se suesuega totino, o le a mafai ai ona tatou tautatala i mea saʻo o le gagana mamā. Ma maeu le tāua o lena mea!

17. O le ā e faataʻitaʻia ai faapea o le tautala e mafai ona avea o se faasao ola pe feagai ai ma le oti?

17 E mafai ona avea le tautala o se faasao ola pe feagai ai ma le oti. Sa faaalia lenei i le taimi o le feteenaʻiga i le va o le ituaiga a Isaraelu o Efaraima ma le Faamasino Kiliata o Iefata. Ina ia mataulia tagata Efaraima na taumafai e sosola ese i le Vaitafe o Ioritana, sa faaaogā e tagata Kiliata se upu faatofā “Seepoleta,” lea sa faaleoina ona mataitusi amata “see.” Sa maileia e tagata Efaraima i latou lava i leoleo Kiliata i alavai o le Ioritana e ala i le faapea atu “Sepoleta” na i lo le “Seepoleta,” ina ua sasi le faaleoga o le amataga o le upu. O le iʻuga, e 42,000 tagata Efaraima na fasiotia ai! (Faamasino 12:5, 6) E faapena foi, o le mea o loo aʻoaʻoina e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma atonu e tali tutusa ma le gagana mamā i le faalogo a i latou e leʻi matuā masani ma le upu moni a le Tusi Paia. Ae o le tautalatala i se auala a tapuaiga sese o le a faamaonia le puleesea ai i le aso o le toasa o Ieova.

Tatou Tumau i le Autasi

18, 19. O le ā le uiga o le Sefanaia 3:1-5?

18 E faatatau ia Ierusalema lē faamaoni anamua ma lona sui vaaia faaonaponei, o Kerisinetoma, ua taʻua i le Sefanaia 3:1-5: “Oi talofa i le aai fouvale ma le leaga, o le aai saua! Na ia le faalogo i le leo; na ia le talia le aoaiga; na ia le faatuatua ia Ieova, na ia le faalatalata atu i lona Atua. O ona alii sili i totonu ia te ia o leona fetagisi i latou; o ona faamasino o luko o le afiafi i latou; ua latou paagugu ni ivi i le taeao. O ana perofeta o tagata mitamita vale i latou ma le faaʻoleʻole; o ana ositaulaga ua latou soli le malumalu, ua latou soli le tulafono. O Ieova le amiotonu o loo i totonu ia te ia, e le faia e ia se amioletonu; o lea taeao ma lea taeao na te faamalamalama mai ai lana faamasinoga, e le aunoa lava; a o le tagata amioletonu na te le iloa mā.” O le ā le uiga o na upu?

19 Sa fouvale Ierusalema anamua atoa ma Kerisinetoma faaonaponei faasaga ia Ieova ma ua faaleagaina ai i laʻua lava i tapuaiga sese. O le iʻuga o mea sese a o latou taʻitaʻi o le pologa. E ui ina sa lapataia soo e le Atua, ae latou te leʻi faalogo, ma faalatalata atu ia te ia. Ua faatusaina o latou alii i leona feai, e faasausili ma faaleamanaia le amiotonu. E pei o luko sauā, ua sae niniia e o latou faamasino le faamasinogatonu. Ua ‘solia e o latou ositaulaga le mea paia ma feupuai i le tulafono’ a le Atua. O lea ua lē o toe mamao ona ‘faapotopotoina lea e Ieova o nuu ma aoaoina faatasi malo, ina ia sasaa atu i o latou luga lana faasalaga, o lona toasa aasa uma.’—Sefanaia 3:8.

20. (a) O le ā e tatau ona faia e faasaoina ai i le aso o le toasa o Ieova? (e) E mafai faapefea ona e faamoemoe e olioli i faamanuiaga e faavavau mai le Atua?

20 Ua luluti le talo ua lalata le va i vaa o le aso o le toasa o Ieova. O lea, ina ia faasaoina atu i le lalolagi fou a le Atua, ia aua neʻi faatuai le aʻoaʻoina ma tautalatala i le gagana mamā. Na pau a lena o le auala e mafai ai ona e maua le puipuiga mai le mala faaleagaga i le taimi lenei atoa ma le faatamaʻiaga faalekelope o loo matuā lalata tele mai. O loo folafolaina e Molimau a Ieova le aso o le toasa o le Atua ma le feau faamafanafana loto o lona Malo. Maeu lo latou fiafia e talatalanoa e uiga i le mamalu o lana nofoaiga tupu! (Salamo 145:10-13) Ia aufaatasi nei ma i latou, ma e mafai ai ona e faamoemoe e olioli i le ola e faavavau atoa ma isi faamanuiaga mai Lē na Amataina le gagana mamā, le Alii Silisiliese o Ieova.

O le a Faapefea ona E Tali?

□ O ā nisi auala e aʻoaʻoina ai le gagana mamā?

□ Aiseā e aogā ai ona tautala i le gagana mamā?

□ O le ā e mafai ona tupu pe afai e te lē tautala soo i le gagana mamā?

□ E mafai faapefea ona faasaoina se tagata i le aso o le toasa o Ieova ma olioli ai i faamanuiaga e faavavau?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 20]

Ua iliina e Kitiona ma ona tagata a latou pu ma sisii aʻe a latou sulu

[Ata i le itulau 22]

Mai le 1879 ma luma mai na faamaninoina ai faapea sa faaaogāina e le Atua, Charles Taze Russell ma ana aumea e siitiaina le gagana mamā

[Ata i le itulau 24]

O e autasi ea ma Molimau a Ieova i le tautalatala i le gagana mamā?