Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili mai le Au Faitau

Fesili mai le Au Faitau

Fesili mai le Au Faitau

Pe talafeagai mo se fafine Kerisiano ona faaaogā maatāua po o vali mata, vali lauulu, po o le mulimuli i faiga faapena?

I aso ua mavae ma o tatou aso, o nisi o ē ua faapea mai e mulimuli i le Tusi Paia ua latou faatupuina ni manatu malolosi ae matuā eseese foi e uiga i teuga. *

O fafine i nisi o lotu, ua matuā taofia le valiina o o latou foliga ma le ulaina o ni ula maatāua. Mo se faataʻitaʻiga, ua lipotia mai e le tusi The Amish People faapea ua latou “faasaina le faia o ni foliga lalelei faaletino ona ua latou manatu faapea so o se tasi lava e matuā naunau i le faia o ni foliga lalelei faalelalolagi ua faamataʻuina, talu ai ona o [lena] faanaunauga e ao ona taulai atu i manatunatuga faaleagaga na i lo le faaletino. O nisi . . . o le a latou sii maia le Tusi Paia.”

O le mau la na latou sii maia o le 1 Samuelu 16:7: “Ua fetalai mai Ieova ia Samuelu, Aua e te vaai i lona tino, po o le maualuga o lona tino . . . E vaai tagata i le tino, a e [silasila] Ieova i le loto.” Ae peitai, o lena mau sa faasino atu i le maualuga o le uso o Tavita o Eliapo. E manino lava mai faamatalaga o loo mulimuli mai ai faapea sa leʻi fautuaina e le Atua i inei e uiga i le faiga o teuga, e pei o le pe o le a teuteuina e Tavita po o ona uso o latou lauulu po o le faaaogāina o mea e teuteu ai i o latou ofu.—Kenese 38:18; 2 Samuelu 14:25, 26; Luka 15:22.

Ua faaalia ai i lenei mea faapea o nisi o ē ua taofi faapea e ao i Kerisiano ona matuā tutū ese, i le lē faaaogāina o vali mata po o maatāua, ua latou saili se lagolagosua mai le faatatauseseina o mau o le Tusi Paia. Ae o le mea moni lava, e lē o saunia e le Tusi Paia se talanoaga auiliili faatatau i teuga; e lē o faamaonia mai ai foi nisi o faiga o teuga i le valiina o mata ae faasaina isi. O le mea o aumaia ai o ni taʻiala aogā. Seʻi o tatou talanoaina nei taʻiala ma iloa ai pe faapefea ona faatatauina i aso nei.

Na ofoina mai e le aposetolo o Paulo se taʻiala faagaeeina: “Ia faapea foi fafine, ia latou teuteu ia i latou i ofu e onomea, ma ia le teuanoai, a ia faamatuāfafine; aua neʻi teteu ma le lauulu fili, po o auro, po o penina, po o ofu tau tele.” (1 Timoteo 2:9) Sa faapena foi ona tusi Peteru: “Aua neʻi faia i le tino a outou teuga, o le fili lea o le lauulu, ma le teuteu i auro, ma le oofu i ofu; a o le tagata lilo o le loto, ia teua lea i le mea e le pala, o le loto agamalu ma le filemu, o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua.”—1 Peteru 3:3, 4.

O upu Eleni ua tuuina atu i inā “teuteu,” “onomea,” ma “teuga” o ituaiga o le [koʹsmos] fogāeleele, o le pogai foi lea o le upu “cosmetic,” o lona uiga “o le faia ia lalelei ae [maise] lava i foliga.” O lea, ua fesoasoani na mau ia i tatou e taliina fesili e uiga i le faaaogāina o vali mata, maatāua, ma isi lava vala o teuga a fafine.

Pe sa uiga upu a Paulo ma Peteru faapea e tatau i Kerisiano ona alofia le fili o o latou lauulu, ulaina ni maatāua ma auro, pe ala foi i le soona faaaogāina o vali mata? E leai. I le faapea mai o la latou faauigaina lea o le a manaomia ai mo tuafafine Kerisiano ina ia latou alofia foi le ‘oofu i ofu tetele.’ Ae, o Toreka, o lē na toe faatuina e Peteru, sa alofagia ona sa ia faia “ofu tetele” mo isi tuafafine. (Galuega 9:39) I lea, e lē o le uiga o le 1 Timoteo 2:9 ma le 1 Peteru 3:3, 4 faapea e ao i tuafafine ona aloese mai le filiina o o latou lauulu, maatāua, ofu tetele, ma isi mea faapena. Na i lo lea, sa faamamafa e Paulo le manaoga mo le onomea ma le faamatuāfafine i teuga faafafine. Na faaalia e Peteru faapea e ao i fafine ona matuā uaʻi atu i o latou agaga i totonu ina ia mafai ai ona manumalo i a latou tane lē talitonu, ae lē o le faamamafa o foliga i fafo po o le faia o vali mata.

Ina ia faafaigofie, e lē o faasaina e le Tusi Paia taumafaiga uma e faaleleia ai pe matuā faamatagofie ai foliga o se tasi. Sa faapena foi nisi o auauna a le Atua, o tane ma fafine, sa faaaogā maatāua. (Kenese 41:42; Esoto 32:2, 3; Tanielu 5:29) Sa lotomalie Eseta faamaoni i se faiga umi e faamatagofie ai i le faamamāina i le muro, o mea faamanogi, ma fagu e uu ai le tino. (Eseta 2:7, 12, 15; faatusatusa Tanielu 1:3-8.) Na fetalai mai le Atua faapea na ia teuteuina faafaatusa Isaraelu i taulima i ona lima, o se ula, o se mama i lona isu, ma tautaliga. O na mea uma sa saosaolaumea i lona “matuā lalelei lava.”—Esekielu 16:11-13.

Peitai, o le faamatalaga i le Esekielu, ua faataatia ai se lesona faasaga i lo tatou taulai atu i foliga lalelei. Na fetalai le Atua: “Sa amata ona e faatuatua i lou lalelei ma avea ai oe ma fafine talitane ona o lou igoa ma ua e sasaa atu foi au faiga faatalitane ia te i latou uma na ui ane.” (Esekielu 16:15, NW; Isaia 3:16, 19) I lea, ua faamatilatila mai ai e le Esekielu 16:11-15 le atamai o le fautuaga mulimuli ane a Paulo ma Peteru e uiga i le lē faatāuaina o foliga vaaia i fafo. Afai e filifili se fafine e teuteu o ia i maatāua, o le tele ma le ituaiga o teuga e ao ona ōgatasi ma le loto agamalu, ae lē o le soona teuanoai.—Iakopo 2:2.

Ae faapefea e uiga i le faaaogāina e se fafine Kerisiano o vali, e pei o vali laugutu, vali alafau, po o vali mata ma vali laumata? Ua maua e tagata suesue i le eleele i Isaraelu ma ē taulata ane ni fagu o vali mata, faapea ma ē sa faaaogāina ma fāʻata. Ioe, o fafine i Sasae anamua sa faaaogā vali mata na ua faaaogāina foi i le tele o mea ua faia i aso nei. E faapena le uiga atonu o le igoa o le afafine o Iopu o Kerenapuka “O le Ipu o le Vali (Mata) Uliuli,” po o le fagu e tuu ai vali mata.—Iopu 42:13-15.

O nisi vali mata sa faaaogā i Isaraelu, ae ua faaalia i faaaʻoaʻoga a le Tusi Paia le mataʻutia o le soonafai. I tausaga ina ua uma ona avea o ia ma masiofo o Isaraelu, ona ‘vali ai lea e Iesepela ona mata i le vali uliuli ma teuteu faamatagofie lona ulu.’ (2 Tupu 9:30) Mulimuli ane ina ua faamatalaina pe na faapefea ona sailia e Isaraelu le uaʻi atu o manatu lē mamā o nuu faapaupau ia te ia, ona fetalai mai lea o le Atua faapea na ia ‘teuteu ia te ia i auro, ma faalapopoa ona mata i le vali uliuli, ma faalalelei o ia.’ (Ieremia 4:30; Esekielu 23:40) E lē o fai mai na fuaiupu po o nisi lava foi faapea e sese le faaaogā o ni auala faataʻitaʻi e faalalelei ai foliga o se tasi. Ae o le tala lava ia Iesepela, ua faapea mai na ia matuā valiina ona mata i le vali uliuli ina ia mafai ai ona iloa mai i se mea mamao, e oo lava ia Ieʻu na i fafo atu o le maota na faigofie ona ia matauina. O le ā le lesona? Aua le soona faapapanuina au vali, i se auala soonafai. *

O le mea moni, e seāseā i so o se fafine o lē faaaogā maatāua po o vali mata ona faapea mai ua lē talafeagai ana auala po o le tele o ia faaaogāina ai. Ae, e leai se finauga faapea ona o le lē malupuipuia pe ona o le taaʻina i le anoanoaʻi o faasilasilaga, e ono mafai ai e se fafine ona atiina aʻe le masaniga o le soona faaaogāina o vali mata. Atonu ua matuā taaʻina o ia i lena masaniga ma i lea ua lē taulau ai ona ia iloa faapea ua feteenai ma le ʻonomea ma le faamatuāfafine’ o le toatele o fafine Kerisiano.—Tagai Iakopo 1:23, 24.

E ioeina le tele o tofo eseese; o nisi fafine e faaaogā sina vali itiiti po o le leai foi o se vali po o se maatāua, a o nisi e sili atu lo latou faaaogāina. O lea, o se mea atamai le aua le faamasinosino i ē faaaogāina le aofaiga eseese o vali po o maatāua. O le isi vala o tu a atunuu lava latou. Ona o nisi faiga e talia i nisi atunuu (pe ona sa taatele i aso anamua) e lē o le uiga la faapea ua talia uma i atunuu i aso nei.

O se fafine Kerisiano atamai o le a toe fuafua mai lea taimi i lea taimi ana teuga, ia fesili ifo ia te ia lava ma le loto faamaoni uma lava: ‘Pe o masani ona ou ulaina pe o (soona faapapanu) e sili atu aʻu vali mata na i lo o le tele o Kerisiano i loʻu vaifanua? Pe o faataʻitaʻi aʻu teuga i teuga a tagata lauiloa o ē naunau i le faamalieina o o latou tuʻinanau i feusuaiga po o tagata fai ata tifaga iʻuvale, pe o sili ona taʻitaʻiina aʻu i le fautuaga i le 1 Timoteo 2:9 ma le 1 Peteru 3:3, 4? Ioe, pe o onomea moni aʻu teuga, pe o faaalia ai le faaaloalo moni i manatu ma lagona o isi?’—Faataoto 31:30.

O fafine o ē e iai tane Kerisiano e mafai ona latou fesili atu i ai mo ni faamatalaga ma fautuaga. Afai foi e saili ma le faamaoni, e mafai ona maua mai i isi tuafafine fautuaga aogā. Ae na i lo le liliu atu i se uo o lona foi lena vaisū, e sili ona lelei pe a talanoa atu i tuafāfine matutua o ē o o latou manatu ma le atamai e faaaloalogia. (Faatusatusa 1 Tupu 12:6-8.) Fai mai le Tusi Paia faapea o loomatutua amioatua “ia latou aʻoaʻo atu i fafine muli . . . ia faautauta i latou, ia le gaoiā, . . . ina neʻi upuleagaina le afioga a le Atua.” (Tito 2:2-5) E leai se fafine Kerisiano taʻumatuaina e manao e faaaogā i se auala lē onomea maatāua po o vali mata e faapogaia ai ona “upuleagaina” le Afioga a le Atua po o ona tagata.

O le faamatalaga a le Tusi Paia e uiga ia Tamara ua faaalia ai faapea, o teuga a se fafine e mafai ona taʻu atu ai o ia, e auina atu ai se feau malosi. (Kenese 38:14, 15) O le ā le feau ua taʻu atu e ala i le teuina ma le lanu (pe a vali) o le lauulu o se fafine Kerisiano, po o lona faaaogāina o maatāua ma vali mata? Pe o faapea atu ai: O le auauna mamā, onomea, ma paleni lenei a le Atua?

E ao ona matuā faafiafiaina ma faamaonia e so o se tasi e vaai i Kerisiano i le faiva i le fanua, po o se tasi e auai i a tatou sauniga. E masani lava ona faapena i tagata o ē matamata mai. O le toatele lava o fafine Kerisiano latou te lē avatu se mafuaaga mo se tagata i fafo e faia ai se faaiʻuga faapea, o i latou i le isi itu, e lē teuteu lelei pe, i le isi itu, ua soona teteu; na i lo lea, e ao ona teuteu i latou lava “i le auala e talafeagai ma fafine ua taʻua i latou o e faaalia le migao i le Atua.”—1 Timoteo 2:10, NW.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 I le senituri lona tolu T.A., na fai mai ai Tetuliano faapea o fafine “o ē e ūʻu o latou tino i vailaau, valivali o latou alafau i le vali mūmū, vali o latou mata [i le vali uliuli] ina ia iloa mamao mai, ua agasala faasaga ia te Ia.” Sa ia faitioina foi i latou o ē e vali o latou lauulu. Ona o le sese ona faatatau o upu a Iesu i le Mataio 5:36, ua tuuaʻia ai e Tetuliano e faapea: “Ua latou taʻupepeloina le Alii! ‘Faauta!’ ua latou fai mai, ‘na i lo o le paʻepaʻe po o le uliuli, ua matou vali samasama [o matou lauulu].’ ” Na ia faaopoopo mai: “E mafai foi ona e maua tagata o ē e mamā ona ua faagasolo ina matutua, ma ua taumafai e faaliliu o latou lauulu sinā ia uliuli.” O le manatu totino lena o Tetuliano lava ia. Ae sa ia faaseseina le uiga o mea, auā o lana finauga atoa lava sa faavae i lona manatu faapea, o fafine o le pogai lea o le faaleagaina o le fanau a tagata, o lea e ao ai ona latou ‘feoaʻi solo e pei o Eva, ia faanoanoa ma ia salamō’ i le ‘faalumaina ona o le uluai agasala.’ Ae e leai se mea faapena o fai mai ai le Tusi Paia; na tuuaʻia e le Atua Atamu ona o le agasala a le fanau a tagata.—Roma 5:12-14; 1 Timoteo 2:13, 14.

^ pala. 13 E leʻi mamao tele atu na faatomua ai i tala fou i le Iunaite Setete se faiga matagā tali tutusa a se fai evagelia i TV, a o toetoe lava tosina uma e lana avā le tele o manatu. E tusa ma le lipoti mai tala fou, na tupu aʻe lenei fafine ma le talitonuga faapea “o le vali o mata ma tifaga” sa o ni agasala, ae peitai mulimuli ane na suia ai lona manatu ma oo ai ina mataʻina i le matuā “faapapanuina o ana vali ua matuā mafiafia ua pei ai o se faatagata.”

[Ata i le itulau 27]

O mea na maua i suesuega i le eleele mai Sasae Tutotonu: O le pusa nifo elefane o vali mata, fāʻata, ma ula e faia i le auro ma maatāua felanulanuai

[Ē Ana le Ata]

O ata uma e tolu: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.