Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tagata Onanā Faaleagaga—O Ai i Latou?

Tagata Onanā Faaleagaga—O Ai i Latou?

Tagata Onanā Faaleagaga—O Ai i Latou?

“Oi talofa i le palealii e faamaualuga o e onā o Efaraima.”—ISAIA 28:1.

1. O le ā le manatu o loo iai i le toatele, ae pe o le a taunuu ea o latou faamoemoega?

UA TATOU ola nei i ni taimi o faagaeega. E toatele tagata ua faagaeetia ona o suiga iloga i faiga faapolotiki i le lalolagi atoa ma le matauina o le saga aafia ai o Malo Aufaatasi. Na faapea mai le nusipepa Detroit Free Press o Tesema 1989: “A o ulu atu le paneta i le 1990 ma faasolo mai ai, ua lagāina ai le filemu.” Sa faasilasila e se mekasini Rusia: “Ua matou sauniuni e tuʻia a matou pelu e fai ma suōtosina,” ae na folafola mai e le failautusi aoao a le Malo Aufaatasi: “Tatou te lē o toe iai i se taua faaupufai faapolotiki.” Ioe, ua maualuluga faamoemoega, ma e aunoa ma se masalosalo, ua suia taualumaga o le lalolagi. E leʻi mamao tele atu, ona faataʻitaʻi mai e le taua i le Vaifagaloa le saosaoa o suiga e mafai ona tutupu. Ae pe o le a iloatino ea e lenei lalolagi se taimi e oo mai ai le filemu ma le saogalemu moni, ma manuia ai ona tagata uma? O le tali e leai. O le mea moni, e iai se mala mataʻutia o loo fotuai mai o le a lūlūina ai le lalolagi i ona faavae! O se mala o loo faapea ona matuā aafia ai tapuaiga.

2. Ua faapefea i tulaga o aso nei ona tutusa ma Isaraelu ma Iuta anamua?

Sa faaataina mai lenei mala e mea na tutupu ia Isaraelu ma Iuta anamua i le senituri lona valu ma le fitu T.L.M. I tuā foi i inā, sa manatu ai tagata e faapea ua mafai ona latou ausia le filemu. Ae ala i lana perofeta o Isaia, na lapataia ai e le Atua faapea o lo latou faamoemoe mo le filemu sa o se taufaasese, na toe o se aga ona faaalialia lea. E faapena foi i aso nei, ua lapataia e Ieova, e ala i ana Molimau le fanau a tagata e faapea ua faaseseina i latou pe afai o loo latou faamoemoe e maua se filemu e faavavau e ala i taumafaiga faaletagata. Seʻi tatou faitau i ai i le lapataiga faavaloaga a Ieova ma vaai pe faapefea ona faatatauina i aso nei. O loo maua lea i le mataupu e 28 o le Isaia, ma na tusia a o leʻi oo i le 740 T.L.M., pe tusa o le taimi o le nofoaiga a le Tupu amioleaga o Peka o Isaraelu ma le Tupu fouvale o Aasa o Iuta.

“O E Onā o Efaraima”

3. O le ā le fetuuga maofa na faaleoina atu e Isaia?

3 I le fuaiupu 1 o le mataupu e 28, tatou te meia ai ona o se faamatalaga maofa: “Oi talofa i le palealii e faamaualuga o e onā o Efaraima, atoa ma le fuga ua mamae o lo latou matagofie e faamananaia aʻi i latou, o le ua i le ulu o le vanu lafulemu, o i latou o e ua faiaina i le uaina.” Pagā le faateʻia o tagata Isaraelu ina ua faalogo i lena fetuuga ogoogo! O ai i latou nei “o e onā o Efaraima”? O le ā sa avea ma o latou “palealii e faamaualuga” ai? Ma o le ā “le ulu o le vanu lafulemu”? Ae sili atu ona tāua, o le ā ua faatatauina i ai ia upu mo i tatou i aso nei?

4. (a) O ai Efaraima ma le ulu o le vanu lafulemu? (e) Aiseā na lagona ai e Isaraelu le saogalemu?

4 Ona sa avea Efaraima ma vaega e sili ona toatele o ituaiga e sefulu o Isaraelu, na faatatauina ai le upu “Efaraima” i nisi taimi i le malo atoa i le itu i matu. O lea “o e onā o Efaraima” o tagata onanā moni na o Isaraelu. O le laumua tutotonu o Isaraelu, o Samaria, lea sa faatuina i se maualuga uiga ese i le tumutumu o le vanu lafulemu. O lea o le faaupuga “le ulu o le vanu lafulemu” e faatatau ia Samaria. Ina ua tusia ia upu, sa matuā iʻuvale lava faiga tau tapuaiga i le malo o Isaraelu. E lē gata i lena, sa ulu atu foi o ia i se faiā faapolotiki ma Suria faasaga ia Iuta ma ua lagona ai nei le saogalemu. (Isaia 7:1-9) Sa leʻi mamao ona suia lea o lena tulaga. Na fotuai mai se mala, lea na mafua ai ona tulei atu Ieova “oi talofa i le palealii e faamaualuga o e onā o Efaraima.”

5. (a) O le ā le palealii e faamaualuga ai o Isaraelu? (e) O ai ē onā o Efaraima?

5 O le ā “le palealii e faamaualuga” ai? O le palealii o se faailoga lea o le pule tautupu. E mautinoa, o “le palealii e faamaualuga” ai sa faasino i le tulaga o Isaraelu o se malo e ese, e tutoatasi mai ia Iuta. Sa iai se mea o le a oo ane ma faaumatia ai le malo tutoatasi o Isaraelu. O ai la “e onā o Efaraima”? E lē masalomia, sa iai ē onanā moni i Isaraelu, ona sa avea Samaria ma taulaʻiga o tapuaiga faapaupau lē faatuaoia. E ui i lea, o loo tautala le Tusi Paia i se isi ituaiga o onā e leaga atu. Tatou te faitau ai i le Isaia 29:9: “Ua latou onā, a e le o le uaina; ua latou tautevateva, a e le o le ʻava.” O le onā faaleagaga lenei, e lē mamā, o se onāaga e feagai ai ma le oti. E manino a sa mafatia ai taʻitaʻi Isaraelu—ae maise lava ona taʻitaʻi lotu—mai sea onāaga faaleagaga.

6. O le ā na mafua ai ona onā Isaraelu anamua?

6 O le ā sa fai ma pogai o le onā faaleagaga o Isaraelu anamua? O le mafuaaga faavae, ona o lana faiā ma Suria faasaga ia Iuta, lea na avatu ai i taʻitaʻi o le nuu se faalogona lelei o le saogalemu. O lenei onā faaleagaga na lafoaia ai e Isaraelu le pipii atu i le mea moni. E pei lava o se tagata onā faaletino, sa lē mautonu o ia e ui lava ina leai se mafuaaga e faapena ai. E lē gata i lena, sa asoaina ma le faamaualuga e Isaraelu lana faiā onā ma Suria, e pei o se faasolo matagofie. Peitai, e pei ona faapea mai Isaia, o lena faasolo e mamae o le a lē tumau e faavavau.

7, 8. E ui i ni ona lagona saogalemu, ae o le ā sa toe o se aga tupu ia Isaraelu anamua?

7 Ua faamamafa e Isaia lenei mea i le mataupu e 28, fuaiupu e 2: “Faauta, o loo [ia Ieova] le ua malosi ma le loto tele, e pei o le afā o le ua toʻa, o le afā fulifaō, e pei o le tafe o vai tetele ua oso, na te lafotuina ma le malosi i le eleele.” O ai la “le ua malosi ma le loto tele”? I ona po o Isaraelu anamua, sa faasino i le Emepaea malosi o Asuria. O le a osofai ane lenei malo malosi o le lalolagi, sauā, ma le lē alofa i luga o Isaraelu e pei o se āfa e mataʻutia le malosi o ona tafega. Faatasi ai ma ā iʻuga?

8 Ua faaauau ona faapea mai Isaia: “E solia i vae le palealii e faamaualuga o e onā o Efaraima; o le fuga foi e mamae o lo latou matagofie e faamananaia aʻi i latou, o le ua i le ulu o le vanu lafulemu, e avea ia e pei o mati ua muai otatā a o lei oo i le tausaga vevela; ua iloa ai e le ua vaai atu i ai, a maua i lona lima, ona folo loa lea.” (Isaia 28:3, 4) Na avea Samaria le laumua tutotonu o Isaraelu, e pei o se fuga ua mamae ia Asuria, ua sauni e sulu ma foloina loa. Sa toe o se aga ona solia lea o le faiā e pei o se faasolo a Isaraelu ma Suria. O le a leai se aogā pe a oo mai le aso na tuupoina. Ae sili atu ai ona leaga, o le a nutililia lona palealii mamalu o le tutoatasi i lalo o vae o le fili o Asuria. Pagā se faatamaʻiaga!

‘Ua Taasē Faitaulaga ma Perofeta’

9. Aiseā atonu na faatalitali ai e Iuta se feau e sili ona lelei mai ia Ieova na i lo o le mea na oo ia Isaraelu anamua?

Ioe, sa faatalitalia se taimi tuupoina mataʻutia mo Isaraelu, ma e pei lava ona sa lapataia e Ieova le Atua, na oo mai lena taimi tuupoina i le tausaga e 740 T.L.M. ina ua faaumatiaina Samaria e Asuria ma faapea ona lē toe avea ai le malo i matu o se malo tutoatasi. O loo tumau pea ona avea le mea na tupu ia Isaraelu anamua o se lapataiga ogoogo i tapuaiga sese lē faamaoni i aso nei, e pei ona o le a tatou matauina. Ae faapefea le malo fuifuilua o Isaraelu i le itu i saute, o Iuta? I ona po o Isaia, sa faaaogāina ai pea le malumalu o Ieova i Ierusalema, le laumua o Iuta. Sa galulue ai pea i inā le au faitaulaga, ma na taʻutaʻu atu ai foi e perofeta e pei o Isaia, Hosea, ma Mika le suafa o Ieova. O le ā la le feau, na avatu e Ieova mo Iuta?

10, 11. O le ā le tulaga matagā na iai i Iuta?

10 Ua faaauau ona taʻu mai e Isaia ia i tatou: “O i latou [lona uiga, o faitaulaga ma perofeta o Ierusalema]—ua sese i latou i le uaina; ua feseseai i le ʻava; ua sese le faitaulaga ma le perofeta i le ʻava.” (Isaia 28:7a) E mautinoa, sa onanā foi taʻitaʻi lotu o Iuta. Ae pei ona tupu ia Isaraelu, na onanā foi nisi i le tulaga faaletino, ma ona o lea, sa o se mea e faalumaina ai. Sa faapitoa ona faasaina e le Tulafono a le Atua ona inu tele faitaulaga pe a latou auauna i le malumalu. (Levitiko 10:8-11) O le onā moni la i le fale o le Atua o se solia aʻiaʻi lea o le Tulafono a le Atua.

11 Peitai, o le mea e sili ona matuiā, ona sa iai le onā faaleagaga i Iuta. E pei a ona tuufaatasia e Isaraelu ia lava ma Suria e faasagatau ia Iuta, sa faapena foi ona sailia e Iuta le saogalemu e ala i se faiā ma Asuria. (2 Tupu 16:5-9) E ui lava ina iai le malumalu o le Atua ma ana perofeta, ae na tuu atu e Iuta lona faatuatua i tagata, semanū sa tatau ona faatuatua ia Ieova. E lē gata i lena, i le faatuina aʻe o sea faiā e leʻi fautuaina, na lagona ai e ona taʻitaʻi faapea ua latou saʻoloto, e pei a o ona tuaoi onanā faaleagaga o loo i le itu i matu. Sa inosia e Ieova o la uiga lē mau faatuatuaina.

12. O le ā na iʻu i ai ona o le onā faaleagaga o Iuta?

12 Ua faaauau ona faamatala e Isaia: “Ua faiaina i latou i le uaina, ua feseseai i latou i le ʻava; ua sese lo latou vaai, ua latou tautevateva i le faamasinoga. Auā ua tutumu laoai uma i puaiga ma otaota, e leai lava se mea ua sao.” (Isaia 28:7e, 8) E foliga mai, i lo latou tulaga onanā, sa faasuati moni lava nisi o i latou i le malumalu. Ae sili atu ai ona leaga, o faitaulaga ma perofeta o ē sa tatau ona avatua se taʻitaʻiga tau tapuaiga ua latou faasuati maia i fafo mea leaga faaleagaga. E lē gata i lena, e lē aofia ai ni nai tagata faamaoni, sa faapiopio ona fai o faaiʻuga a le au perofeta, ma na latou muai valoia ni mea sese e oo i le nuu. O le a faasalaina e Ieova Iuta ona o lenei tulaga lē mamā faaleagaga.

Tagata Onanā Faaleagaga i Aso Nei

13. O le ā le tulaga tutusa sa iai i le uluai senituri T.A. o Isaraelu ma Iuta, ma o le ā le tulaga tutusa i aso nei?

13 Pe sa na o Isaraelu ea ma Iuta anamua na faataunuuina ai valoaga a Isaia? E leai. Na sii mai e Iesu atoa ma Paulo upu a Isaia e uiga i le onā faaleagaga ma faatatauina i taʻitaʻi lotu i o la aso. (Isaia 29:10, 13; Mataio 15:8, 9; Roma 11:8) Ua faapena foi ona aliali aʻe i aso nei, se tulaga e pei o ona po o Isaia—ae o le taimi lenei i Kerisinetoma, le faalapotopotoga faalelotu i le lalolagi aoao o loo faapea mai o ia o le sui o le Atua. Ae na i lo le tauaveina o se tulaga mausalī mo le upu moni ma faalagolago ia Ieova, ua tuu atu e Kerisinetoma, Katoliko ma Porotesano, lona faatuatua i le lalolagi. O le mea moni o loo ia fesaeai solo ua lē mautonu, e pei o tagata onanā o Isaraelu ma Iuta. Ua saʻo lelei ai la ona faaataina e tagata onanā faaleagaga o na nuu anamua, taʻitaʻi faaleagaga o Kerisinetoma i aso nei. Seʻi tatou matuā tilofaia la pe faapefea.

14. Ua faapefea ona onanā taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma e pei o taʻitaʻi o Samaria ma Ierusalema anamua?

14 E pei o Samaria ma Ierusalema, ua matuā inumia lava e Kerisinetoma le uaina o faiā faapolotiki. I le 1919 sa lotolotoi ai o ia i ē na taulamua i le lagolagoina o Malo Sosoo. E ui ina sa fetalai Iesu faapea e lē ni o le lalolagi Kerisiano, ae ua atiina aʻe e taʻitaʻi o Kerisinetoma ni faiā ma taʻitaʻi faapolotiki. (Ioane 17:14-16) E saafi tele taʻitaʻi lotu i le uaina faafaatusa o lena gaoioiga. (Faatusatusa Faaaliga 17:4.) Latou te olioli ona e toomaga atu ia i latou le au faipolotiki ma latou te auaumea faatasi ma ē maualuluga o lenei lalolagi. O le iʻuga, e lē o ia i latou se taʻitaʻiga moni faaleagaga e ao ona avatu. Ua latou luai maia i fafo mea lē mamā na i lo le tautalatala i le feau mamā o le upu moni. (Sefanaia 3:9) Faatasi ai ma la latou vaaiga puaoa ma le fenuminumiai, ua lē avea ai i latou ma taʻiala saogalemu mo le fanau a tagata.—Mataio 15:14.

‘Le Poloaiga i Luga o le Poloaiga’

15, 16. Sa faapefea ona tali ane le augātupulaga a Isaia i ana lapataiga?

15 I le senituri lona valu T.L.M, na faaalialia ai e Isaia le ala sese o taʻitaʻi faaleagaga e patino lava ia Iuta. Na faapefea ona latou tali ane? Sa latou inoino i ai! Ina ua faaauau pea ona folafola atu e Isaia lapataiga a le Atua, sa tali fuaitau ane i ai taʻitaʻi lotu: “Na te aʻoaʻo atu ea ia te ai i le poto? na te faailoa ea ia te ai le tala? O e ua teʻa ma le suāsusu, ua faateaina lava ma le susu.” (Isaia 28:9) Ioe, pe na manatu ea Isaia o loo ia talanoa atu i ni tama meamea? Na manatunatu taʻitaʻi lotu Ierusalema ia i latou lava o ni tane matutua, ua mafai atoatoa ona faia ni filifiliga mo i latou lava. Sa leʻi manaomia ona latou faalogo atu fua i le fagufagu mai pea o Isaia.

16 Na oo foi ina tauemu na tagata lotu i le galuega talaʻi a Isaia. Ua latou faifai ane ia te ia: “Auā e fafa le ‘poloaiga i luga o le poloaiga, le poloaiga i luga o le poloaiga, o le fua faalava i luga o le fua faalava, le fua faalava i luga o le fua faalava, o sina mea itiiti i inei ma sina mea itiiti i inā.’” (Isaia 28:10, NW) Na latou faapea mai, ‘o loo taʻutaʻu pea e Isaia ia lava.’ ‘I lona fai atu soo: “O le poloaiga lenei a Ieova! O le poloaiga lenei a Ieova! O le faatulagaga lenei a Ieova! O le faatulagaga lenei a Ieova!”’ I le uluai faa-Eperu, sa avea le Isaia 28:10 o se solo e fagufagu mai pea, i le pei o se solo e faamoeina ai se tamaitiiti. Ma sa faapena le auala na manatu ai taʻitaʻi lotu i le perofeta, o sē e fagufagu mai pea ma faatamaitiiti.

17. Ua faapefea ona tali mai le toatele o aso nei i le feau lapatai ua folafolaina e Molimau a Ieova?

17 I le uluai senituri T.A., sa faaleo ane ai foi i le talaʻiga a Iesu ma ona soʻo ni faifaiga faapena ma le lē suia. Sa manatu taʻitaʻi lotu Iutaia ia i latou o ē na mulimuli ia Iesu o ni tagata malaia, o ē faigofie, o ni tagata vālea ma ua masani ai. (Ioane 7:47-49; Galuega 4:13) E faapena foi le auala ua masani ona manatu ai i Molimau a Ieova i aso nei. Latou te leʻi auai i ni seminario a Kerisinetoma, ma latou te lē faaaogāina ni suafa maualuluga po o taʻu faafaifeau e pei ona faia e taʻitaʻi lotu. O lea ua vaai maulalo ai ia i latou ē o loo i tofi maualuluga i Kerisinetoma, i le manatu faapea e ao ona amanaia e i latou ia lo latou tulaga ma avatu i na taʻitaʻi lotu le faaaloalo e sili atu.

18. O le ā le mea ua sopoloa ai le vaai a taʻitaʻi lotu i aso nei?

18 Peitai, e iai se mea ua sopoloa ai le vaai a na taʻitaʻi lotu. E ui ina teena e tagata maualuluga i ona po o Isaia lana feau, ae sa ia tautala atu i le upu moni, ma na taunuu moni lava ana lapataiga! Ua faapena foi ona moni o lapataiga o loo taʻuina atu e Molimau a Ieova i aso nei, e faavae mausalī i le upu moni o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. (Ioane 17:17) O le a faataunuuina lava.

Ua Tuupoina

19. Sa faapefea ona faamalosia Iuta e uaʻi atu i tagata ese o ē tautatala i se gagana pāʻopapa?

19 Tatou te faitau faapea i le Isaia 28:11: “Auā e tautala atu o ia i lenei nuu i upu e le matala, ma le gagana ese.” Sa avea aʻoaʻoga a Isaia e pei o se faaseganui ia Iuta. E ui ina sa sao mai Iuta i le osofaiga a Asuria lea na āea ai Isaraelu, ae i se taimi mulimuli ane na feutagaʻi ai Ieova ma Iuta e ala i se tagata ese, o Nepukanesa. (Ieremia 5:15-17) Sa inainā ma pāʻopapa i na tagata Eperu le gagana a Papelonia. Peitai na faamalosia i latou ina ia faalogo i ai ina ua faaumatia Ierusalema ma lona malumalu i le 607 T.L.M. ma ina ua ave faamalosia ona tagatānuu i le tafeaga i Papelonia. I se auala foi faapena i aso nei, o le a toeitiiti ai ona mafatia lea o Kerisinetoma, ona e pei o Iuta anamua, ua ia faaleamanaiaina tuleiga a Ieova.

20, 21. O le ā ua faaauau pea ona folafola atu e Molimau a Ieova, ae o le ā le mea ua mumusu taʻitaʻi o Kerisinetoma e faia?

20 Ua faapea mai le valoaga ia i latou na: “Na ia fai atu foi ia te i latou: ‘O le malologa lenei. Ia outou avatua le malologa i e ua lailoa. O le malologa foi lenei,’ a ua latou le mafafai ona faalogo mai. E i ai foi le afioga a Ieova ia te i latou, ‘o le poloaiga i luga o le poloaiga, o le poloaiga i luga o le poloaiga, o le fua faalava i luga o le fua faalava, o le fua faalava i luga o le fua faalava, o sina mea itiiti i inei ma sina mea itiiti i inā,’ ina ia latou savavali ma pauu taliaga, ma ia momomo, ia maileia foi ma ia maua i latou.”—Isaia 28:12, 13, NW.

21 E pei a ona taʻutaʻu atu e Isaia le feau a le Atua, ua tausisi ai pea Molimau a Ieova e taʻu atu ia Kerisinetoma faapea e ao ona tuu lona faamoemoe i le afioga a Ieova. Peitai e musu o ia e faalogo. Ua pei o loo faaseganui atu Molimau i se gagana ese ia te ia. O loo latou tautatala atu i se gagana e lē mafai ona ia malamalama ai. E teena e Kerisinetoma ona avatu o se malōlōga i ē vaivai e ala i le taʻuina atu i ai o le Malo o le Atua ma le lalolagi fou o loo sau. Na i lo lena, ua onā o ia i le uaina o lana faiā ma lenei lalolagi. E sili atu ai ia te ia ona lagolagoina vaifofō faapolotiki i faafitauli o le fanau a tagata. E pei o tagata Iutaia i ona po o Iesu, na te lē o sailia se malōlōga mo ia lava i le Malo, ma o le a ia lē tala atu foi i isi e faatatau i ai.—Mataio 23:13.

22. O le ā le mea ua faailogaina ai nei e Ieova taʻitaʻi o Kerisinetoma?

22 O lea, o upu faavaloaga a Isaia, ua faailogaina ai taʻitaʻi lotu faapea o le a lē fetalai atu pea Ieova e ala i Ana Molimau filemu. Ua toe o se aga, ona faatinoina loa lea e Ieova lana ‘poloaiga i luga o le poloaiga, o le fua faalava i luga o le fua faalava,’ ma o lona taunuuga o le a avea o se malaia mo Kerisinetoma. O le a ‘faataapeapeina ma maileia ma puʻea’ taʻitaʻi lotu atoa ma ana lafu mamoe. Ioe, e pei o Ierusalema anamua, o le a matuā faaumatia aʻiaʻi le faiga o mea faaletapuaiga a Kerisinetoma. Pagā se taualumaga e gatete ai, e leʻi faatalitalia! Ma pagā se iʻuga tau faamataʻu ona e sili atu ai i taʻitaʻi lotu le onā faaleagaga na i lo o afioga faamanatu a Ieova.

Pe Mafai ona E Faamatalaina?

□ O ai ē onanā o Efaraima, ma o le ā le mafuaaga o lo latou onanā?

□ Na faapefea ona solia palealii e faamaualuga ai ē onanā o Efaraima?

□ O le ā le tulaga matagā i Iuta na faaalialia e Isaia?

□ O fea o loo tatou matauina ai le onā faaleagaga i aso nei?

□ Aiseā e ao ai ia Kerisinetoma ona utagia le mea na tupu i le nuu anamua o Iuta?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]