Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Taua Faasaga i le Ma‘i ma le Oti—Pe ua Manumalo ai Ea?

Le Taua Faasaga i le Ma‘i ma le Oti—Pe ua Manumalo ai Ea?

Le Taua Faasaga i le Maʻi ma le Oti—Pe ua Manumalo ai Ea?

E LĒ toe iai se maʻi, e lē toe iai se oti! I le toatele o tagata, o nei upu e foliga mai ua na o ni manaonaoga faalupe i eleele naumati. I lo o mea uma lava, na tusi atu ai le polofesa o vailaau ma suesuega i siama o Wade W. Oliver e faapea: “Talu mai lava uluai faamaumauga o le talafaasolopito, ua faafaigata ona faatulaga le taunuuga o le fanau a tagata ona o faamaʻi . . . O faamaʻi sili ona matuā pipisi, ua pepesi atu i tagata i se televave mataʻutia . . . O maʻi ua sili ona faigata talu mai le vavau.”

Po o iai se mafuaaga e talitonu ai faapea ua lata mai se suiga aupito sili? Po ua latalata ina soloia e suesuega faasaienisi tau vailaau faamaʻi uma lava ma pe atonu ma le oti lava ia?

E aunoa ma se fesili, ua faia e alii fomaʻi ma tagata suesue se galuega mataʻina i le taua faasaga i faamaʻi. Ae o le ā ua lē taulau ai i se tagata poto ona faaalia le loto faafetai ona o le manuia o le togafitiga o le faamaʻi o le kolera (cholera), lea na mulimuli ane maua i le faaiʻuga o lona 19 o senituri, pe mo le mauaina o le tui puipui faasaga i le faamaʻi mataʻutia o le smallpox? Na mauaina le tui puipui lea i le 1796 e Edward Jenner mai se siama na maua i se papala leaga o se povi, ma tui i totonu o le tino o le tagata ina ia puipuia ai mai le aafia ai i lena faamaʻi. I le 1806, na faaalia ai e le peresitene o le Iunaite Setete o Thomas Jefferson le lagona o isi e toatele ina ua ia tusi atu ia Jenner: “O au taumafaiga o se ata lafoia faanofogofie lea faapea o le a lē mafai ona galo i le fanau a tagata faapea sa e soifua; o le a iloa ai e atunuu i le lumanai faapea, e na o le talafaasolopito lava ua iloa ai sa iai lea faamaʻi mataʻutia o le smallpox.”

E lē gata i lea, o le taulau o suesuega faafomaʻi na faia e fesootai atu ma le faamaʻi e pei o le maʻi o le faaī o tamaiti (diphtheria) ma le faamaʻi pipili (poliomyelitis) e tatau foi ona taʻua ma le fiafia ma le loto faafetai. Ma e toaitiiti tagata i aso nei ua leai lava se isi mea ae ua na o lo latou viiviia o taumafaiga sili mo le agaʻigaʻi i luma na faia talu ai nei i le maʻi fatu ma le kanesa. Ae ui lava i lea, o loo maliliu pea tagata i le maʻi fatu ma le kanesa. O le sini mo le soloia o faamaʻi uma ma maʻi ua faamaonia le faigata ona ausia.

O Faamaʻi “Fou”

E ui ina vaaia i o tatou aso mea ua faia e tagata e pei o le maua o se masini (CAT scans) e pei o se fāata, ma le faia o taotoga e toe fonofono ai le tino na maʻilaʻila ona o faamaʻi, ae ua vaaia foi le tutupu mai o le anoanoai o faamaʻi “fou,” e pei o faamaʻi o le fatafata (Legionnaires), o faamaʻi e masani ona maua ai tamaitai ona o se mea oona e aafia ai i le taimi o le maʻi masina (toxic shock syndrome), ma le faamaʻi ua sili ona maualuga le aofai o tagata ua maliliu ai ua taʻua o le Faamaʻi e Faaumatia ai le Puipuiga (FFP—AIDS).

E ui i lea, e toatele ua fesili po o le ā le fou o le iai o nei faamaʻi. Ua faapea mai se mataupu i le U.S. News & World Report, i nisi o tulaga, o faamaʻi ua leva lava ona iai, ua faia nei i ai ni suesuega ma ua sili atu ona saʻo ni faaiʻuga ua faia i ai ma ua tuuina atu i ai ni igoa fou. Mo se faaaʻoaʻoga, o le faamaʻi lea o le fatafata (Legionnaires) sa uluai iloaina i le 1976, ae atonu sa sese ona faia muamua i ai se faaiʻuga faapea o le niumonia. E faapena foi i le faamaʻi e masani ona maua ai tamaitai ona o se mea oona e aafia ai i le taimi o le maʻi masina (toxic shock syndrome) sa faauiga sese muamua i le maʻi e fulafula ai le isu, faaī ma le gutu.

Ae peitai, o le tele o faamaʻi, o le mea moni lava e foliga mai e fou. O le FFP (AIDS) e lē taumatea o se faamaʻi ua sili ona lauiloa o nei faamaʻi. O lenei faamaʻi e pipili ai ma e oo lava ina oti ai, sa uluai iloaina ma faaigoaina i le 1981. O se isi faamaʻi “fou” e lē lauiloa tele o le Fiva Brazilian (Brazilian purpuric fever). Sa iloaina i Pasili i le 1984 ma pe tusa ma le 50 pasene ē na maliliu ai.

E Leai se Vaifofō ua Vaaia

O lea, e ui i taumafaiga aupito sili ona lelei ua faia e tagata, ae lē o vaaia ai lava se vaifofo atoatoa mo maʻi tigā o le fanau a tagata. E moni, e talu mai le tausaga e 1900, ua 25 tausaga talu ona faaumiumi le faatalitalia o tulaga talafeagai o le olaga mo le fanau a tagata. Ae o lenei suiga sa mafai ona faia ona sa faaautū e tusa ai ma tomai faafomaʻi na ua faaitiitia ai le tulaga lamatia, o le oti a o pepe meamea po o laiti foi. O le olaga o le tagata e masani lava ona latalata atu i le tulaga faale-Tusi Paia e “onogafulu ma tausaga e sefulu.”—Salamo 90:10, King James Version.

I lea, sa faia ai ni tala fou ina ua maliu Anna Williams ia Tesema 1987 i le 114 o ona tausaga. I le faia o se faamatalaga faatatau i le maliu o le Tamaitai o Williams, na tusi ai se tagata tusitala faapea: “Ua manatu saienitisi, o le 115 e oo i le 120 tausaga, ai o le tapulaa lea e faagata ai le umi o le olaga faaletagata. Ae aiseā e ao ai ona faapea? Aiseā o le a vaivai ai le tino faaletagata pe a mavae le 70, 80, pe oo foi i le 115 tausaga?”

I tausaga o le 1960 ma agaʻi mai ai, na maua ai e saienitisi faafomaʻi faapea, o sela o le tagata e foliga mai e iai le malosi e vaevaeina ai i le na o le 50 taimi. O le taimi lava e ausia ai lenei tapulaa, ona aliali mai lea faapea e leai lava se mea e toe mafai ona faia e tausia ai pea sela ia ola. Ua tauāu ina feteenaʻi lenei mea ma le taofi muamua o saienitisi faapea e mafai ona olaola pea sela o le tagata pe a tuuina atu i ai le tausiga saʻo.

Ia tuufaatasi la le mea lena ma le iloa lelei faapea, o le tele o puapuaga o le tagata na faia e le tagata lava ia. E pei ona faaiʻua mai e se manatu faalemafaufau a se tasi tagata suesue faapea: “Sa leʻi foiaina faamaʻi e ala i na o ni taumafaiga faafomaʻi. E fesootai vavalalata le talafaasolopito o faamaʻi ma itu tau i le vafealoaloai, ma mea moni tau i amioga.”

Ua matauina e le Faalapotopotoga o le Soifua Malōlōina i le Lalolagi e faapea: “Ua tatou faia manuʻa e leʻi faatalitalia i o tatou lava tino, ona o le talitonuga faapea o le a maua e le faasaienisi, fomaʻi ma falemaʻi se togafitiga na i lo o le puipuia o le mafuaaga autū o le maʻi i le amataga.” E moni e lē mafai ona tatou ola e aunoa ma tausiga faafomaʻi na ua mafai moni ai ona faasaoina ola, ae ia tatou iloa lelei latou te lē faaleleia lo tatou ‘soifua malōlōina’—e taofia ai i tatou mai le oti. . . . O tuʻinanauga e faaumatia ai le tagata lava ia, o tagata ulaula ma inu ava, o āuga e oo i mafaufau ma tino o ē ua leai ni galuega—o nisi na o ‘faamaʻi fou.’ Aiseā ua tatou faataga ai le ‘mala o faalavelave faafuaseʻi i auala,’ ia ua aveesea ai ola i se auala valea, ma tafia ai a tatou alagātupe?”

O faamaʻi, maʻi, puapuaga, ma le oti o loo iai pea lava ia i tatou. Ae ui i lea, ua iai ia i tatou se mafuaaga e vaavaai atu ai i luma ma le mautinoa i se taimi o le a lē toe iai maʻi ma le oti. E aupito sili ona lelei i mea, ua iai mafuaaga uma lava e talitonu ai faapea ua lata tele mai lena taimi, ua oo mai lava.

[Pusa i le itulau 4]

O “FAAMAʻI O AIKUPITO”

O le lē taulau o taua ua faia e tagata i aso ua mavae faasaga i faamaʻi o loo matauina foi e oo lava i le Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, o Mose, na ia faia se faamatalaga faatupu manatu e faasino i “maʻi leaga [uma] o Aikupito.”—Teuteronome 7:15.

O nei maʻi e foliga mai na aofia ai le vaetupa, sanatoto, smallpox, faamaʻi e feaveaʻi e utufiti, ma le faamaʻi mata o tamaiti e mafua ona ua maua se tinā maʻitaga i le maʻi afi a o leʻi fanau mai lana pepe. Na sao tagata o Mose mai na faamaʻi leaga i se tulaga sili, ona o faiga auiluma o le tumamā na tuuina atu ia i latou e le feagaiga o le Tulafono.

Ae peitai, o se iloiloga faaeteete na faia i tino o tagata oti o Aikupito na atualalaina, na iʻu i le iloaina ai o le tele o isi “faamaʻi o Aikupito.” E aofia ai i nei faamaʻi le fulafula o sooga o ponaivi, le aafia o sooga o le ivitū, faamaʻi o nifo ma aulamu, le pito gāau, ma le gugu. Ua oo lava foi ina taʻua e se tusitusiga anamua faafomaʻi sa lauiloa o le Ebers Papyrus isi faamaʻi e pei o le patu, tigā o le manava ma le ate, maʻi suka, lepela, maʻi mata e fulafula ai ʻafuʻafu o mata, ma le tutuli.

Sa faia e fomaʻi o Aikupito anamua le mea aupito sili e faafetaiaia ai nei faamaʻi, o nisi sa oo lava ina popoto faapitoa i a latou galuega faafomaʻi. Na tusia e se tusitala Eleni o talafaasolopito o Herodotus e faapea: “O le atunuu o [Aikupito] e tumu lava i fomaʻi; o le tasi e togafitia na o le maʻi mata; o le isi o maʻi o le ulu, o nifo, o le manava, po o totoga i totonu.” Ae peitai, o le tele lava o “vailaau” a Aikupito o le mea moni o mea pepelo faalotu ma e matuā mamao lava ma faiga faasaienitisi.

Ua olioli lava fomaʻi i ona po nei i le tele o le manuia i la latou taua faasaga i faamaʻi. Ae na tumau pea ona aumaia e le tagata suesue faafomaʻi o Jesse Dobson lana faaiʻuga faatupu manatu faapea: “O le ā la e mafai ona aʻoaʻoina mai i le suesueina o faamaʻi o tausaga ua mavae? O le faaiʻuga lautele mai i se suesuega o faamaoniga e foliga mai faapea o faamaʻi ma puapuaga i aso lava la ua leva, e leai lava se eseesega tele mai faamaʻi i aso nei . . . E foliga mai o tomai ma taumafaiga uma o sailiiliga sa faia ma le onosai, e itiiti lava sina mea ua faia e aveesea atoatoa ai faamaʻi.”—Disease in Ancient Man (Faamaʻi i Tagata Anamua).