Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Fafine na Galulue Mamafa i la le Alii’

‘Fafine na Galulue Mamafa i la le Alii’

‘Fafine na Galulue Mamafa i la le Alii’

“Ua ou alofa atu ia Tufaina ma Tufosa, o fafine na galulue [mamafa] i la le Alii.”—ROMA 16:12.

1. I le ā le auala ua faamaonia ai o le faiva faalelalolagi a Iesu o se faamanuiaga mo fafine?

O LE faiva faalelalolagi a Iesu sa o se faamanuiaga moni lava mo fafine Iutaia. Na aumaia e le galuega na ia amataina se faamafanafanaga, se faamoemoe, ma se faaaloaloga fou i fafine o ituaiga uma lava. Sa lē gauai atu o ia i uputuu faa-Iutaia ia na ‘faaleaogāina le afioga a le Atua.’ (Mataio 15:6) O le tele o na uputuu sa faaleamanaiaina ai aiā faavae a fafine ua tuuina mai le Atua.

Le Manatu o Iesu Agaʻi i Fafine

2. Aiseā e mafai ai ona faapea atu sa avea le manatu o Iesu i fafine ma uiga e matuā eseese i na ona po?

2 Maeu se eseesega iloga sa iai i le va o le manatu o Iesu agaʻi i fafine ma le manatu o taʻitaʻi lotu Iutaia! I le siiina mai o le Encyclopaedia Judaica, sa manatu taʻitaʻi lotu Iutaia i fafine o ni ē “matapeapea, faitatala, paiē, ma fuā.” Na itagiaina talanoaga ma se fafine, ma “sa o se luma i se tagata poto ona talanoa ma se fafine i le auala.” (Jerusalem in the Time of Jesus, a Joachim Jeremias; faatusatusa Ioane 4:27.) E tele nisi mea e mafai ona taʻua e uiga i le manatu faatauvaa o taʻitaʻi lotu Iutaia agaʻi i fafine. Ae ua lava ma totoe mea ua taʻua i luga e faaalia ai pe na faapefea ona avea le manatu atu o Iesu i fafine ma uiga e matuā eseese moni lava i na ona po.

3. O ā mea na tutupu i le faiva a Iesu e faaalia ai sa ia lotomalie e aʻoaʻoina fafine i upu moni loloto faaleagaga?

3 Ua saunia e Iesu le faaaʻoaʻoga lelei atoatoa i le auala e mafai ai e tamaloloa ona maua se faiā mafana ae mamā ma fafine. E lē gata sa ia talanoa ma fafine ae na ia aʻoaʻoina foi i latou i upu moni loloto faaleagaga. O le mea moni, o le tagata muamua lava na ia saoloto e faaali i ai lona tulaga Faa-Mesia o se fafine, ma e lē gata i lea o se fafine Samaria. (Ioane 4:7, 25, 26) I le ma le isi, ua faaalia manino i le mea na tupu e aafia ai Mareta ma Maria faapea i le lē pei o taʻitaʻi lotu Iutaia, sa leʻi manatu Iesu faapea e leai se aiā a se fafine e tuua ai ona tiutefai mo sina taimi ina ia faateleina ai lona poto faaleagaga. I lena tulaga, na “filifilia [ai] e Maria [le] mea lelei,” o le faamuamua lea o mea faaleagaga. (Luka 10:38-42) Ae i nai masina mulimuli ane, ina ua mavae le maliu o lo la tuagane, sa faaalia ai e Mareta, ae lē o Maria, le olioli tele ina ia feiloai i le Matai. E oo foi i aso nei maeu le faamaniti tino ia i tatou pe a faitau i lena talanoaga loloto faaleagaga i le va o Iesu ma Mareta e uiga i le faamoemoe o le toetu! (Ioane 11:20-27) Maeu se faaeaga sa iai mo Mareta!

Fafine o Ē sa Auauna ia Iesu

4, 5. E ese mai le au aposetolo, o ai na mulimuli atu ia Iesu i lana faiva i Kalilaia, ma sa faapefea ona latou auauna ia te ia?

4 Na talia foi e Iesu le auaunaga a fafine a o ia femalagaai i le lalolagi. I lana tusi faa-Evagelia, o loo taʻua ai e Mareko “fafine . . . o e na mulimuli atu ia te ia [Iesu] ina o i Kalilaia o ia, ma auauna ia te ia.” (Mareko 15:40, 41) O ai ia fafine, ma na faapefea ona latou auauna ia Iesu? Tatou te lē iloa o latou igoa uma, ae e toaitiiti nisi ua mataulia e Luka ma faamatalaina le auala na latou auauna ai ia Iesu.

5 Ua tusia faapea e Luka: “Mulimuli ane ua faataamilo o ia i aai ma faoa aai, ua talaʻi ma folafola le tala lelei o le malo o le Atua; ua faatasi foi ma ia le toasefulu ma le toalua, atoa ma nisi fafine sa i ai agaga leaga ma maʻi, a ua faamaloloina; o Maria ua taʻua o le Makatala, na ō i fafo ia te ia temoni e toafitu, ma Ioana le avā a Kusa le auauna pule lea a Herota, ma Susana; atoa ma isi fafine e toatele, e na auauna atu ia te ia i a latou mea.” (Luka 8:1-3) Sa finagalo malie Iesu e mulimuli atu nei fafine ia te ia ma faaaogāina a latou mea totino e tausia ai ona manaoga faaletino atoa foi ma ona aposetolo.

6. (a) O ai na ō faatasi ma Iesu i lana malaga mulimuli i Ierusalema? (e) O ai sa pipii pea ia Iesu seia oo i lona maliu, ma na faapefea ona tauia nisi o i latou? (i) Mai le vaaiga i uputuu faa-Iutaia, o le ā sa mataʻina e uiga i le tala ua i le Ioane 20:11-18?

6 Ina ua fasiotia Iesu, “sa i ai foi fafine e toatele na vaavaai mamao mai, o i latou ia na mulimuli mai ia Iesu mai Kalilaia, ma auauna mai ia te ia; sa i ai ia te i latou o Maria le Makatala, ma Maria le tinā o Iakopo ma Iose.” (Mataio 27:55, 56) O lea, e toatele fafine faamaoni sa pipii pea ia Iesu i le taimi o lona maliu. E lelei foi ona matauina le mea moni faapea sa muai molimauina e fafine lona toetu mai. (Mataio 28:1-10) O lenei mea sa o se ta lea i uputuu a Iutaia, auā o fafine i le faa-Iutaia sa manatu i ai e lē aogā ona fai ma molimau faaletulafono. A o teu i manatu lenei itu, ia faitau le Ioane 20:11-18, ma taumafai e vaai faalemafuafau i le faalogona mumū atonu na oo ane ia Maria le Makatala ina ua faailoa atu ia te ia le Matai ua toetu mai, valaau atu i lona igoa, ma faaaogā o ia o sana molimau e logo atu ai i ona soʻo ua ia toe soifua moni mai lava!

Fafine Kerisiano Faamaoni ina ua Mavae le Penetekoso

7, 8. (a) E faapefea ona tatou iloa sa auai fafine ina ua liligiina ifo le agaga paia i le Penetekoso? (e) Sa faapefea ona auai fafine Kerisiano i le uluai faasalalauina o le Faa-Kerisiano?

7 Ina ua mavae le afio aʻe o Iesu i le lagi, sa auai faatasi fafine faaleatua ma aposetolo faamaoni e 11 i le afeafe aupitoaluga i Ierusalema. (Galuega 1:12-14) Ua faamaonia sa auai fafine ia i latou o ē na liligi ifo i ai le agaga paia i le Penetekoso. Aiseā? Auā ina ua faamatala e Peteru le mea na tupu, sa ia toe sii maia le Ioelu 2:28-30, lena o loo taʻua faapitoa ai lava “afafine” ma “auauna fafine,” po o ‘fafine pologa.’ (Galuega 2:1, 4, 14-18) O lea sa avea fafine Kerisiano faauuina, fanauagagaina, ma vaega o le faapotopotoga Kerisiano e mai lava i lona faavaega.

8 Ua faatinoina e fafine se matafaioi tāua, i le faasalalauina o le Faa-Kerisiano, e ui ina lē fia mata muamua. Na tuu atu e Maria le tinā o Mareko ma o le uso o le tinā o Panapa, lona fale e faaaogā e le faapotopotoga i Ierusalema. (Galuega 12:12) Ma sa lotomalie o ia e faia faapea i le taimi na faatoʻā lolofi ane ai sauaga faasaga i Kerisiano. (Galuega 12:1-5) Sa faaeaina afafine e toafa o le faievagelia o Filipo e avea ma perofeta fafine Kerisiano.—Galuega 21:9; 1 Korinito 12:4, 10.

Le Manatu o Paulo Agaʻi i Fafine

9. O le ā le fautuaga na avatu e Paulo e uiga i fafine Kerisiano i lana uluai tusi i Korinito, ma o le ā le mataupu silisili tauatua na ia faalaeiauina fafine e faaaloalo i ai?

9 I nisi taimi sa tuuaʻia ai le aposetolo o Paulo i le fulufululele, o lona uiga, e inoino ma masalosalo i fafine. E saʻo, o Paulo lava na tausisi ina ia tausia e fafine lo latou tulaga tatau i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. I le faasologa masani o mea, e lē tatau ona latou aʻoaʻo atu i sauniga a le faapotopotoga. (1 Korinito 14:33-35) Ae afai, e leai se uso Kerisiano sa auai pe ona sa perofeta ane se fafine i lalo o le musumusuga a le agaga paia, a lauga atu la se fafine Kerisiano i se sauniga, sa manaomia ona ia laeiina se ufiulu. O lenei ufiufi sa ‘o se faailoga lea o le pule,’ se faamaoniga vaaia faapea e amanaia e le fafine le faatulagaga a le Atua o le tulaga ulu.—1 Korinito 11:3-6, 10.

10. O le ā na faitioina ai le aposetolo o Paulo e nisi, ae o le ā e faamaonia ai le sese o lenei tuuaʻiga?

10 E aliali mai sa iloa e Paulo e tatau ona faamanatu atu i uluai Kerisiano ia mataupu silisili faatiokarate ina ia ‘faia ai mea uma lava ma le matagofie’ i sauniga a le faapotopotoga. (1 Korinito 14:40) Ae pe o le uiga ea o lenei mea e faapea sa inoino Paulo i fafine, e pei ona manatu ai nisi? Leai, e lē faapena. Pe leʻi auina atu ea e Paulo i le mataupu faaiʻu o lana tusi i Roma ni alofaaga mafana i fafine Kerisiano e toaiva? Na te leʻi faaalia ea le talisapaia loloto mo Fipe, Pisila, Tufaina, ma Tufosa, ma taʻua ai le toalua lea o loo mulimuli o “fafine na galulue [mamafa] i la le Alii”? (Roma 16:1-4, 6, 12, 13, 15) Ma o Paulo lava na tusi ina ua faagaeeina e faapea: “Auā o outou uma lava na papatisoina ia Keriso ua outou oofu ia Keriso; e le o i ai se Iutaia po o se Eleni, e le o i ai se pologa po o se saʻoloto, e le o i ai se tane po o se fafine; auā ua tasi lava outou uma ia Keriso Iesu.” (Kalatia 3:27, 28) E manino lava sa alofa ma talisapaia e Paulo ona tuafāfine Kerisiano, e aofia ai Litia, o lē na faaalia se faaaʻoaʻoga lelei o le talimalo i taimi o tofotofoga.—Galuega 16:12-15, 40; Filipi 4:2, 3.

Fafine Galulue Mamafa i Aso Nei

11, 12. (a) Ua faapefea ona faataunuuina moni le Salamo 68:11 i aso nei? (e) O le ā le tulaga o loo iai le toatele o o tatou tuafāfine, ma aiseā latou te manaomia ai lo tatou alofa ma tatalo?

11 I totonu o le faapotopotoga Kerisiano i aso nei, e toatele fafine Kerisiano o ē ‘galulue mamafa i la le Alii.’ O le mea moni, ua faaalia i faamaumauga faafuainumera e faapea ‘o fafine o loo taʻuina atu le tala lelei o se ʻau e toatele,’ ua faia aʻe ai le vaega tele o le ʻau a Molimau o loo faaaogāina e Ieova i lenei taimi o le iʻuga. (Salamo 68:11) Ua ausia e nei fafine Kerisiano galulue mamafa se igoa lelei mo i latou lava a o latou tauivi e faataunuu la latou matafaioi o ni avā, tinā, teufale, tausi aiga, ma o ni faifeau Kerisiano.

12 O le toatele o nei tuafāfine lelei e nonofo i ni tane lē talitonu. E ao ona latou faafetaiaʻia lenei tulaga i itula e 24 i le aso. Ua tele tausaga o tauivi nisi o i latou ina ia avea ma avā lelei a o tau ausiaina mea manaomia mo auauna faamaoni a Ieova. E leʻi faigofie, peitai na latou tutumau, ma faamoemoe pea atonu e manumalo i a latou tane “a e leai se upu” e ala i a latou amio lelei faa-Kerisiano. Ma maeu se olioli e saosaolaumea ai se aiga atoa pe afai e tali lelei atu se tane faapena! (1 Peteru 3:1, 2) Ae i le taimi nei, ua mautinoa e manaomia e ia tuafāfine faamaoni le alofa faaleuso ma tatalo a isi sui o le faapotopotoga. E pei a ona ‘tautele i luma o le Atua’ “le loto agamalu ma le filemu” o loo latou taumafai e faaalia, ua faapea foi ona tautele i la tatou vaai lo latou mausalī ma le faamaoni.—1 Peteru 3:3-6.

13. Aiseā e mafai ai ona faapea o o tatou tuafāfine paeonia o i latou o ni ‘fafine galulue mamafa i la le Alii,’ ma e ao faapefea ona manatunatu ia i latou a latou faapotopotoga o loo iai?

13 O tuafāfine o ē o loo auauna o ni paeonia, e sili atu ona mautinoa le taʻua faapea o loo ‘galulue mamafa i la le Alii.’ O le toatele o i latou e iai se aiga, se tane, ma se fanau e tausia, e faaopoopo i la latou galuega talaʻi. O nisi e faigaluega faavaitaimi ina ia tausia ai o latou manaoga faaletino. O nei mea uma, e manaomia ai ona pulea lelei, filifiligā, finafinau, ma le tele o galuega mamafa. E ao i nei fafine Kerisiano ona lagona le alofa ma le lagolagosua mai ia i latou o ē e lē faatagaina e o latou aiaiga i latou e tuutoina atu itula faapaeonia i le galuega o le molimau atu.

14. (a) O le ā se faaaʻoaʻoga lelei o le finafinau ua taʻua? (e) O ai isi fafine Kerisiano ua tatau i ai le faamālō, ma aiseā? Taʻu mai ni faaaʻoaʻoga i le faapotopotoga?

14 Ua faaalia e nisi fafine Kerisiano se malosi uiga ese i le auaunaga paeonia. I Kanata, sa muai tofo ai Grace Lounsbury i le faapaeonia i le 1914. Sa tatau ona ia tuua le lisi o paeonia i le 1918 ona ua gasegase, ae i le 1924 na toe taliu atu ai o ia i le auaunaga faataimi atoa. E oo mai i le taimi o lenei tusitusiga, o loo iai pea o ia i le lisi o paeonia, e ui ina 104 tausaga o lona soifua! O le toatele o tuafāfine misionare o ē sa aʻoaʻoina i uluai vasega o le Watchtower Bible School of Gilead i le 1940 ma luma mai, o loo auauna pea ma le faamaoni, a lē i le galuega faamisionare pe o ni sui o le aiga Peteli i Purukulini po o se tasi o lala o le Sosaiete o le Olo Matamata. O nei fafine Kerisiano uma, ma o le mea moni o tuafāfine uma lava o ē ua ofoina atu i latou lava i le auaunaga i Peteli, o loo faaalia le agaga faataulaga ma o ni faaaʻoaʻoga lelei. Pe tatou te faailoa atu ea ia i latou faapea tatou te talisapaia i latou?

Avā a Ovasia Femalagaai

15, 16. O le ā le vaega o fafine Kerisiano ua tatau faapitoa i ai la tatou faamālō mafana, ma aiseā?

15 O loo faia aʻe i avā a ovasia femalagaai se isi vaega o fafine Kerisiano e tatau i ai le faamālō ma faalaeiauga mafana. Ua sauniuni ia tuafāfine pele e mulimuli atu i a latou tane a o latou ō atu i lea faapotopotoga ma lea faapotopotoga, po o lea matagaluega i lea matagaluega, ina ia atiina aʻe faaleagaga o latou uso. Ua faagalo e le toatele o i latou tulaga lelei i aiga; e lē tutusa moega latou te momoe ai i vaiaso taitasi, ma e lē o moega uma foi e lelei. Peitai latou te fiafia e talia so o se mea e mafai ona ofo atu e uso. O i latou o ni faaaʻoaʻoga lelei mo o latou tuafāfine faaleagaga.

16 Ua saunia foi e nei fafine Kerisiano se lagolagosua tāua mo a latou tane, e pei lava o fafine faaleatua na mulimuli atu ia Iesu ‘e ō faatasi ma ia ma auauna atu ia te ia.’ (Mareko 15:41) Ua faafaigata ona latou faaaluina se taimi tele na o i latou ma a latou tane, o ē ‘o loo faatinoina pea le tele o galuega a le Alii.’ (1 Korinito 15:58) O nisi o i latou, e teuina atopaʻu a a latou tane ma femalagaai faatasi ma i latou mo le 30 po o le 40 tausaga, e pei o Rosa Szumiga i Falani, o lē na ulu atu i le auaunaga faataimi atoa i le 1948. Latou te loto malilie e faia taulaga mo Ieova ma o latou uso ma tuafāfine. Ua tatau la ia i latou lo tatou talisapaia, alofa, ma tatalo.

Avā a Toeaina

17, 18. (a) O ā uiga e manaomia i avā a uso ua tofia i tofiga tau le auaunaga? (e) O ā taulaga ua malilie avā a toeaina e faia mo Ieova ma o latou uso, ma e mafai faapefea e isi avā ona fesoasoani i a latou tane?

17 I le faavasegaina o agavaa mo uso o ē e mafai ona tofia o ni toeaina ma auauna o le faiva, na taʻua ai foi e le aposetolo o Paulo fafine, e faapea: “O fafine foi, ia faapea lava ona faamatuāfafine i latou, e le ni faatuaupua, a ia mataala, ia faamaoni i mea uma lava.” (1 Timoteo 3:11) E moni, e faatatau lenei fautuaga faalauaitele i fafine Kerisiano uma. Peitai e tusa ai ma manatu o loo siomia ai, ua manino e ao ona faatinoina i se auala e fai ma faaaʻoaʻoga lelei e avā a uso ua tofia i tofiga tau le auaunaga.

18 O se mea e fiafia ai, ona o le tulaga lenei o loo iai i le faitau afe o avā a ovasia Kerisiano. Latou te fai fuafua o latou uiga ma o latou laei, e manatu mamafa i le soifuaga faa-Kerisiano, e faaeteete i mea latou te tautatala ai, ma latou te taumafai ma le loto naunau e faamaoni i mea uma. Latou te malilie foi e faia ni taulaga, i le taliaina faapea o loo tuutoina atu e a latou tane i mataupu a le faapotopotoga le taimi semanū e mafai ona faaaluina ma i latou. Ua tatau ai la i nei fafine Kerisiano faamaoni lo tatou alofa ma faalaeiauga mafana. Masalo e toatele ni uso e mafai ona aapa atu mo faaeaga i totonu o le tele o a tatou faapotopotoga pe afai e malilie ma le loto maulalo a latou avā e faia ni taulaga faapena mo le lelei o tagata uma.

‘Fafine Matutua’ Faamaoni

19. Aiseā ua matuā talisapaia ai le toatele o ‘fafine matutua’ faamaoni i a latou faapotopotoga, ma o ā o tatou lagona e ao ona iai mo i latou?

19 O la tatou autaluga o fafine ua taʻua i le Tusi Paia ua mafai ai ona tatou iloa e lē taofia e le olaga matua fafine faamaoni mai le auauna atu ia Ieova. Na faataʻitaʻia lenei mea moni i le tulaga o Sara, Elisapeta, ma Ana. I aso nei, e toatele fafine Kerisiano ua loomatutua o ni faaaʻoaʻoga lelei o le faatuatua ma le tutumau. E faaopoopo i lena, e mafai ona latou lagolagoina ma le faautauta toeaina e ala i le fesoasoani i tuafāfine talavou. I le faalagolago i lo latou poto masani ua loa ona iai, e mafai ai ona latou avatu ni fautuaga atamai i fafine talavou, e pei ona faatonuina ai i latou e le Tusi Paia e faia faapea. (Tito 2:3-5) Atonu foi i nisi taimi e manaomia ai e se tuafafine ua loomatua ona fautuaina o ia. Afai o lea, e ao i le toeaina na te faia faapea ona ʻaiʻoi atu ia te ia e pei o se tinā.’ E ao i toeaina ona “āva i fafine ua oti a latou tane” ma, afai e manaomia, ia fuafuaina se fesoasoani faaletino mo i latou. (1 Timoteo 5:1-3, 5, 9, 10) E ao i o tatou tuafāfine pele ua loomatutua ona matuā mautinoa le lagona o loo manaomia ma talisapaia i latou.

Pule Faatasi ma Keriso

20. O le ā le faaeaga silisili ua ofo atu i le toatele o fafine Kerisiano, ma aiseā e mafai ai ona fiafia isi mamoe e uiga i lenei mea?

20 Ua manino ona tusitusia mai le Tusi Paia faapea “e le faailogaina e le Atua ni tagata” e faatatau i le lanu po o le ituaiga. (Roma 2:10, 11; Kalatia 3:28) Ma ua moni foi lenei i le auala ua filifili ai e Ieova i latou o ē o le a aufaatasi ma lona Alo i le pulega o le Malo. (Ioane 6:44) Maeu le loto faa-fetai o le motu o tagata e toatele o isi mamoe ona o fafine faamaoni, e pei o Maria le tinā o Iesu, Maria le Makatala, Pisila, Tufaina, Tufosa, ma le anoanoai o isi i le uluai faapotopotoga Kerisiano, ua auai nei i le pulega a le Malo, ma faaʻoaina lena pulega i lo latou malamalamaga aʻiaʻi i faalogona ma agavaa o fafine! Maeu se silasila mamao e alofa ma atamai i le vaega a Ieova!—Roma 11:33-36.

21. O ā o tatou lagona i aso nei e uiga i ‘fafine o ē galulue mamafa i la le Alii’?

21 E mafai ona tatou saosaolaumea i aso nei i faalogona o le aposetolo o Paulo ina ua ia taʻua ma le alofa ma le talisapaia e uiga i “[fafine] o e na finau faatasi ma aʻu i le tala lelei.” (Filipi 4:3) E manatu Molimau a Ieova uma lava, tamaloloa ma fafine, o se fiafiaga ma o se faaeaga le galulue soosoo tauʻau faatasi ma le ʻau e toatele o fafine o loo taʻu atu le tala lelei,’ ioe, “fafine na galulue [mamafa] i la le Alii.”—Salamo 68:11; Roma 16:12.

Fesili Autalu

□ Na faaalia faapefea e Iesu sa leʻi auai o ia i le faailoga tagata o taʻitaʻi lotu Iutaia agaʻi i fafine?

□ Sa faapefea ona auauna fafine matataʻu i le Atua ia Iesu, ma o le ā le faaeaga sili na maua e nisi o i latou?

□ O le ā le fautuaga na avatu e Paulo e uiga i fafine i sauniga a le faapotopotoga?

□ O ā vaega o tuafāfine ua tatau i ai lo tatou alofa ma le lagolagosua faapitoa, ma aiseā?

□ E ao faapefea ona tatou manatu i aso nei ia i latou uma lava o ē ua taʻua o “fafine na galulue [mamafa] i la le Alii”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

Sa auauna fafine ia Iesu ma ona aposetolo

[Ata i le itulau 18]

Faia e avā faataulagaina a ovasia femalagaai ma avā a isi toeaina se sao tāua i le galuega a le Atua