Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fausia Uiga Faa-Kerisiano i a Tatou Fanau

Fausia Uiga Faa-Kerisiano i a Tatou Fanau

Fausia Uiga Faa-Kerisiano i a Tatou Fanau

O LE tinā o Wanda, o lē na tuua e lana tane, sa galue mamafa ina ia fausia uiga faa-Kerisiano i lana tama teine. Ina ua 12 tausaga o Wanda, na tofotofoina ai lenei toleniga. I lena taimi, sa faamalosia ai Wanda, faatasi ma lona tuagane laitiiti ma lona uso, ina ia tuua lona tinā ma nonofo mo sina taimi ma lona tamā. O lona tamā e lē talitonu, o lea o le a faapefea ona gaoioi Wanda ina ua lē iai lona tinā e vaavaai ane?

O se iʻuga lena e oo i mātua Kerisiano uma lava, pe a oo i le taimi e faia ai e a latou fanau a latou lava filifiliga, e tofotofoina ai lo latou faatuatua. Atonu o le a aveesea fanau mai o latou mātua Kerisiano, e pei ona sa iai Wanda. Atonu o le a latou fesagaʻi ma ni omiga mai a latou tupulaga i le aʻoga ina ia faia le mea sese. Pe atonu o le a latou fesagaʻi ma ni tofotofoga malolosi. E faamoemoe ma tatalo mātua Kerisiano faapea pe a oo mai lena taimi, ae ua iai i a latou fanau uiga faa-Kerisiano e lava le malolosi e tumau ai i le tofotofoga.

E mafai faapefea e mātua ona fausia uiga malolosi faa-Kerisiano i a latou fanau? Ae tatou te leʻi sailia po o le ā na tupu ia Wanda, seʻi o tatou vaai pe ua faapefea ona fesoasoani le Tusi Paia ia i tatou e taliina lena fesili. O le faavae mo le tali o loo maua i inei i upu a le aposetolo o Paulo i Kerisiano i Korinito: “E le mafaia e se tasi ona tuu se isi faavae i le ua uma ona tuuina, o Iesu le Keriso lea. A e afai e ati ae e se tasi i lenei faavae o auro, o ario, o maa tāua; o laau, o vaofalī, po o tagutugutu o saito; e faaalia galuega a tagata taitoatasi; e faailoa foi e le aso, auā e faaalia i le afi; e tofotofoina foi galuega a tagata taitoatasi i le afi po ua faapefea.”—1 Korinito 3:11-13.

Le Faavae

Aiseā na tusia ai e Paulo nei upu? Sa ia amataina se polokalama o le fausia o uiga faa-Kerisiano i Korinito, ae na iai faafitauli na fetaiai ma le polokalama. E moni, sa leʻi aafia ai ni fanau totino a Paulo lava ia i le polokalama o le fausiaina. Sa aafia ai i lea i latou o ē na avea ma Kerisiano e ala i lana talaʻiga. Ae sa ia manatu ia i latou nei o ni fanau faaleagaga, ma o mea na ia fai mai ai e aogā foi mo mātua.—1 Korinito 4:15.

Na sau Paulo i se taimi muamua i Korinito ma na ia faavae ai se faapotopotoga Kerisiano i inā. O i latou o ē na tali mai i lana talaʻiga sa faia ni suiga tetele i o latou uiga. O nisi sa muai ola i olaga lē mamā, sa gāoi, mulilulua, ma onanā. (1 Korinito 6:9-11) Ae sa mafai ona latou faia suiga i mafaufauga faa-Kerisiano ona sa faataatia e Paulo se faavae lelei e pei ona sa iai. O le ā lena faavae? “E le mafaia e se tasi ona tuu se isi faavae i le ua uma ona tuuina, o Iesu le Keriso lea.”—1 Korinito 3:11.

Na faapefea ona faataatia e Paulo lenei faavae a o ia aʻoaʻoina nei tagata talitonu fou i Korinito? Ua ia taʻu mai ia i tatou: “O aʻu nei foi le au uso e, ina ua ou alu atu ia te outou, ou te leʻi alu atu ma se upu e sili po o le poto i le folafolaina atu o le mealilo paia a le Atua ia te outou. Auā na tonu i loʻu manatu ina ia aua neʻi oʻu iloa se mea mai ia te outou tau lava o Iesu Keriso, o ia na faasatauroina.” (1 Korinito 2:1, 2 NW; Galuega 18:5) Na te leʻi tataʻiina mai manatu ia te ia lava pe teuteu le upu moni ina ia na ona faafoliga mai ai o se mea lelei ma talafeagai. Na i lo lea, na ia tataʻi manatu ia Iesu Keriso ma le auala na faaaogā ai o ia e le Atua.

O le mea moni, o Iesu o se faavae e matuā uigaese le malosi mo le fausiaina faa-Kerisiano. Sa ia saunia le taulaga togiola. Ua avea nei o ia ma Tupu faalelagi ma i le avea o se tupu o le a lē pine ona ia faaumatia lea o fili o le Atua ia Amaketo. Ona ia pule ai loa lea i le amiotonu a le Atua i se pulega mo le afe o tausaga, ma i le avea o le Ositaulaga Sili a le Atua, o le a auaumalie ona ia siitia le fanau a tagata i le lelei atoatoa. O le ā la se isi faavae e ono manao i ai se tagata?

I lea, i le atiina aʻe o uiga faa-Kerisiano i a tatou fanau, e lelei lava pe a tatou faataʻitaʻi ia Paulo ma ia mautinoa ua latou talisapaia nei mea moni matuā tāua. Mai lava i lo latou tamameamea, e ao ona tatou aʻoaʻo a tatou fanau ina ia alolofa ia Iesu ona o le mea na ia faia ma o loo ia faia pea mo i tatou.—1 Peteru 1:8.

Le Atiina Aʻe

Ae peitai, e ui lava sa faataatia e Paulo lenei faavae lelei, ae na oo ina pagatia le galuega o le fausiaina ma ua lē agaʻi i luma ina ua alu ese o ia. (1 Korinito 3:10) Sa lē ese le faafitauli lena ma lea ua tofo i ai le toatele o mātua i aso nei. Latou te tausia aʻe a latou fanau i le faatuatuaga faa-Kerisiano ma lagona ma le mautinoa faapea ua malamalama a latou fanau po o le ā le upu moni. Ae ina ua matutua i latou, ua tafetafea ese fanau pe teena foi le faatuatuaga. Aiseā ua faapena ai? E masani lava ona o mea ua faaaogā e atiina aʻe ai.

Na faapea mai Paulo o uiga e mafai ona fausia i mea faufale taugatā: o le auro, ario, ma maa tāua. Pe e mafai foi ona fausia i mea faufale taugofie: o laau, vaofalī, ma tagutugutu o saito. (1 Korinito 3:12) Nei la, afai e faaaogā e le tufuga auro, ario, ma maa tāua, ua tatau la ona ia faatuina se ituaiga sili o fausaga, o se fale e tutasi lona taugatā. Ae o le tufuga o lē na te faaaogā laau, vaofalī, ma tagutugutu o saito ua na ona ia fausia la o se mea e mafai ona liaiina, e lē tumau, ma taugofie.

E foliga mai sa faaaogāina mea faufale taugofie faaleagaga i tuā i Korinito. O nisi o ē na mulimuli atu i le faavae na faataatia e le aposetolo o Paulo sa taugofie mea na latou faaaogāina e fau ai, e leʻi fauina ia malolosi ma ia tumau nei fausaga. Sa amata ona vaavaai tagata Korinito i tagata, ma sa iai le lē autasi, le felotoleagaaʻi, ma finauga ia te i latou. (1 Korinito 1:10-12; 3:1-4) Sa ono mafai faapefea ona taofia lenei mea? E ala i lo latou faaaogāina o mea e sili ona lelei, o mea anagatā.

O nei mea e fai ma sui o na uiga sili ona taugatā ua avea ma vaega matuā talafeagai o uiga o se Kerisiano. O ā uiga? Na taʻua e le aposetolo o Peteru le tasi: “O le tofotofo foi o lo outou faatuatua, e silisili ona aoga i le auro.” (1 Peteru 1:6, 7) Na taʻua e le Tupu o Solomona le isi lua: o le atamai ma le faautauta, o le iai o se tasi o nei mea “e sili ona lelei o lona faatau i lo le faatau o le ario.” (Faataoto 3:13-15) Ma na faamanatu mai e le Tupu o Tavita ia i tatou faapea o le mataʻu ia Ieova ma le talisapaia o ana poloaiga “e silisili ona lelei i le auro.”—Salamo 19:9, 10.

O nei uiga ma isi mea faufale taugatā e mafai ona fausia ai uiga faa-Kerisiano e fesoasoani ai i a tatou fanau e sao mai tofotofoga. E mafai la faapefea ona tatou mautinoa o loo tatou faaaogāina na mea faufale? E ala i le vaai totoʻa i loto, e lē gata o a tatou fanau ae atoa foi ma o tatou lava loto.

Le Galuega Manuia o le Atiina Aʻe

O le vaega ua faia e le loto o se matua i lenei galuega o le atiina aʻe, ua vaaia lea i se poloaiga na tuuina atu e Ieova i mātua o le nuu o Isaraelu anamua: “Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei.” Ona ia toe faapea mai lea: “Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau.” (Teuteronome 6:6, 7) I lea, ae tatou te leʻi fausiaina isi, e tatau ona tatou fausia i tatou lava. E ao ona vaaia e a tatou fanau mai ia i tatou mea tatou te tautala ai ma faia faapea o o tatou uiga ua fausia i mea faufale saʻo.—Kolose 3:9, 10.

Ona tatau lea i a tatou aʻoaʻoga ona pāʻia ai o latou loto. O Iesu o le tufuga aupito sili ona taulau i le fausiaina o uiga faa-Kerisiano, na pāʻia loto e ala i le faaaogāina o tala faatusa ma fesili. (Mataio 17:24-27; Mareko 13:34) Ua iloa e mātua faapea o nei tomai tutusa o aʻoaʻoga e matuā aogā tele. Latou te faaaogā tala faatusa ina ia mafai ai ona ofi gofie le upu moni faa-Kerisiano i loto o a latou fanau iti, ma latou te faaaogā fesili ua lelei ona mafaufauina ina ia iloa ai po o ā tonu mea o i mafaufau o a latou fanau matutua, po o faapefea manatunatuga o o latou loto.—Faataoto 20:5.

Ina ua taumafai Mose e fausia i totonu o tagata Isaraelu se faanaunauga ina ia tumau i le faamaoni, na ia faapea mai: “Ia e tausiusi i poloaiga a Ieova ma ana tulafono . . . ina ia manuia ai oe.” (Teuteronome 10:13) Ua faapena foi ona faia lelei e mātua, e lē gata i le faamatala manino atu i a latou fanau po o ā tapulaa a le Atua ae matuā faaali atu foi i ai ma le mautinoa pe aiseā e lelei ai mo i latou na mea e pei o le faamaoni, mamā tau amio, ma aumea lelei.

I le iʻuga, na fetalai ai Iesu: “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) Pe a iloa totino e tamaiti Ieova i o latou uluai tausaga lava, o le faamasani e talanoa atu ia te ia e uiga i o latou faafitauli, ma tofo i lona tali mai i a latou tatalo, latou te atiina aʻe ai se vaega matuā tāua o se uiga faa-Kerisiano: o se faiā totino lea ma Lē na Foafoaina i latou.

Le Afi

Sa iloa lelei e Paulo faapea ona sa leʻi faia i le auala saʻo le galuega o le fausiaina i Korinito, na amata ai ona mauaa uiga faalelalolagi, e pei o faiga faaituaiga o lotu ma le lē femalilieaʻi. Sa mataʻutia tele lenei mea ona e pei ona ia faamatala mai, “e tofotofoina foi galuega a tagata taitoatasi i le afi po ua faapefea.”—1 Korinito 3:13.

O le ā le afi? E mafai lava ona avea o so o se tofotofoga e aumaia e Satani i luga o se Kerisiano. E mafai ona avea o omiga mai tupulaga, tofotofoga i le tino, manao tele i mea faitino, sauaga, e oo lava ina faavaivaia i taaʻiga o masalosaloga. O tofotofoga faapena e mautinoa lava le oo mai. “E faaalia galuega a tagata taitoatasi; e faailoa foi e le aso, auā e faaalia i le afi.” O mātua atamamai e fausia uiga o a latou fanau ma le faatalitali faapea o le a tofotofoina i latou. Ae ua latou mautinoa faapea, faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, o le a mafai ai e a latou fanau ona sao mai i le tofotofoga. Afai e iai i mātua lenei manatu, o le a sili ona faamanuiaina i latou.

Le Taui

Na faapea mai Paulo: “Afai e tumau le galuega a se tasi na ia ati ae, e maua e ia le taui.” (1 Korinito 3:14) Na maua e le aposetolo o Paulo se taui. Na ia tusi atu i Kerisiano i le aai o Tesalonia, o inā foi na ia faia ai se galuega o le fausiaina e faapea: “Auā se a ea so matou faamoemoe, ma se fiafia, ma se pale e mitamita ai? E le o outou ea i luma o lo tatou Alii o Iesu Keriso, i lona afio mai? Auā o outou lava o lo matou viiga ma lo matou olioli.”—1 Tesalonia 2:19, 20.

O le taui lena na maua e le tinā o Wanda. Ina ua iloa e Wanda e na o le 12 tausaga ua aveesea o ia mai lona tinā, i le taimi muamua sa tagi lava o ia i le po seia oo lava ina moe. Ona ia manatua ai loa lea o le fautuaga a lona tinā ina ia talanoa ona faafitauli ma Ieova i le tatalo. Ona ia tatalo lea seia oo ina oo ifo i lona manatu ina ia vaai i le tusi telefoni e iloa ai pe o iai ni Molimau a Ieova o latalata ane. Sa ia faafesootaia loa i latou ma iloa ai o loo iai se aiga e nonofo i lalo atu lava o le auala e lata ane i le fale o lona tamā. “Maeu loʻu fiafia!” ua fai mai ai Wanda.

Faatasi ai ma le faalaeiau a lenei aiga, na faamaopoopo ai e Wanda lona tuagane ma lona uso laitiiti ina ia toe foi i gaoioiga faa-Kerisiano. “Sa fai ma aʻu tiute tauave le saunia o i matou mo sauniga,” ua ia faamatala mai ai. “O aʻu sa tāina o matou lavalava, selu o matou ulu, ma faamautinoa o loo matou mamā ma matagofie i le vaai mai a tagata.” Sa o se galuega faigata mo se teineitiiti, ae sa ia faia lava. Sa taumafai lona tamā i se tasi taimi e taofi lo latou auai i sauniga, ae sa augani atu i ai tamaiti, ma na ia tuu ai i latou e ō.

Mulimuli ane, na toe aufaatasi atu tamaiti ma lo latou tinā. Ina ua 15 tausaga o Wanda, sa avea loa o ia ma Kerisiano papatisoina, ma na ia faaalia mulimuli ane lona faanaunauga e fia avea ma misionare. Ioe, na pasi le galuega a le tinā o Wanda i le tofotofoga. Sa olioli o ia i le taui i le vaai atu i lana tama teine o tu mausalī na o ia lava mo le upu moni. Tau ina ia taulau faapea mātua Kerisiano uma lava a o latou galulue e fausia uiga faa-Kerisiano i a latou fanau.

[Pusa i le itulau 23]

E pei ona faaalia i lenei mataupu, a o taumafai malosi mātua e fausia i a latou fanau uiga faa-Kerisiano, ae iai foi tiute tauave a tamaiti lava latou. I le pei o Kerisiano uma lava, e tatau ona latou faia se galuega o le fausiaina i totonu o i latou lava. (Efeso 4:22-24) E ui ua iai i mātua le avanoa ofoofogia e fesoasoani ai i lenei itu, ae i le iʻuga, e tatau lava i tagata taitoatasi ona faia lana lava filifiliga ina ia auauna ia Ieova.