Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe o Ola Pea le Tapuaiga i le Atua Fafine o Tinā?

Pe o Ola Pea le Tapuaiga i le Atua Fafine o Tinā?

Pe o Ola Pea le Tapuaiga i le Atua Fafine o Tinā?

SA FAIA pea le tapuaiga i le atua fafine o tinā i aso o uluai Kerisiano. Sa fetaiai lea ma le aposetolo o Paulo i Efeso i Asia Itiiti. I le pei lava ona iai i Atenai, o se tasi foi aai e tapuai i atua fafine, sa ia molimau atu ai e uiga i “le Atua o lē na faia le lalolagi,” o Lē na Foafoaina mea o loo soifua pea, o lē e lē “tusa i se auro po o se ario po o se maa, pe e pei o se mea na vaneina i le poto ma le fuafua lelei a le tagata.” (NW) Sa o se mea faigata lenei i tagata Efeso, o le toatele o ē sa tapuai i le atua fafine o tinā o Artemis (po o Tiana). O i latou o ē sa gaosia faatagata ario o malumalu o le atua fafine e maua ai a latou tupe e ola ai, sa latou faatupu se pisapisaō. Pe tusa ma le lua itula, sa alalaga ai le motu o tagata: “Ua silisili Tiana o Efeso!”—Galuega 17:24, 29; 19:26, 34.

Le Tiana (Artemis) o Efeso

Sa tapuaia foi e tagata Eleni se Tiana (Artemis), ae o le Tiana (Artemis) na tapuaia i Efeso, sa mafai ona faailoa mai ma le lē mautinoa faapea o ia lava lea. O le Tiana (Artemis) faa-Eleni sa o le atua fafine taupou o tuliga manu ma le fanautama. O le Tiana (Artemis) o Efeso sa o se atua fafine o le fanautama. O lona malumalu tele lava i Efeso sa manatu i ai o se tasi o mea ofoofogia e fitu i le lalolagi. O lona faatusa, sa manatu i ai na paʻū mai le lagi, na suia ai o ia faapea o se faaperesonaina o le fanautama, sa ufitia atoa lona fatafata i laina o susu pei ni fuamoa. O le foliga uigaese e lē masani ai o nei susu ua faatupu ai le tele o ni faamatalaga eseese, e pei o le faapea mai ua fai ma sui o pale po o mama fuamoa pe oo lava i fuamanava o povi poʻa. Po o le ā lava se faamatalaga, ae e manino lava, o le faatusa lea o le fanautama.

E fiafia lava ona, e tusa ai ma le The New Encyclopædia Britannica, o le faatusa o lenei atua fafine i le amataga “sa faia i le auro, apeni (ebony), ario, ma le maa uliuli.” O se faatagata lauiloa o le Tiana (Artemis) o Efeso, na faatausagaina mai lona lua o senituri T.A., o loo faaalia ai o ia i ni foliga, lima ma vae uli.

Sa faia ai ni solo i ala tetele ma le faatusa o Tiana (Artemis). Ua tusi ai se tagata aʻoga o le Tusi Paia o R. B. Rackham faapea: “I totonu o le malumalu [o Tiana (Artemis) sa] sa teuina ai ona . . . faatusa, o pusa e teu ai faatusa paia, ma ipu paia, o auro ma ario, na e ave i le aai ma toe aumai i se solo mataʻina pe a faia ni faigaʻai.” O nei tausamiga sa tosina mai ai le faitau selau afe o tagata paia mai itu uma o Asia Itiiti. Sa latou faatauina faatagata laiti o le atua fafine ma alalaga atu e viia o ia faapea e sili, o lo latou tamaitai, le tupu fafine, le taupou, “o lē faalogo ma tali tatalo.” I siosiomaga faapena, sa manaomia ai e Paulo ma uluai Kerisiano le lototele ina ia faamaualugaina “le Atua na faia le lagi ma le lalolagi,” na i lo o atua ma atua fafine ua faia i “auro ma ario po o maa.”

Mai le Atua Fafine o Tinā i le “Tinā o le Atua”

I toeaina o le faapotopotoga Kerisiano i Efeso, na valoia ai e le aposetolo o Paulo se aposetasi. Sa ia lapataia faapea o le a tulai mai ni aposetate ma tautala mai i “mea faapiopio.” (Galuega 20:17, 28-30) Faatasi ai ma mea mataʻutia sa faamalumalu mai i Efeso anamua, o le toe foi atu lea i le tapuaiga i le atua fafine o tinā. Pe sa tupu moni lena mea?

Ua tatou faitau ai i le New Catholic Encyclopedia: “I le avea o le nofoaga autū o tagata paia, sa manatu ai i Efeso o le nofoaga o loo tanu ai [le aposetolo o] Ioane. . . . O se isi uputuu, na molimauina e le Fonotaga i Efeso e (431), ua faafesootai atu ai le Taupou Faamanuiaina o Maria faatasi ma Sagato Ioane. O le fale na faia ai le Fonotaga sa taʻua o le Falesa o Maria.” Ua tautala se tasi tusi Katoliko (Théo—Nouvelle encyclopédie catholique) e uiga i se “uputuu e foliga mai e aogā” faapea o Maria sa ō faatasi ma Ioane i Efeso, o inā na faaalu ai le vaega na totoe o lona olaga. Aiseā ua tāua ai lenei manatu i se fesootaiga i le va o Efeso ma Maria ia i tatou i aso nei?

Tuu atu i le The New Encyclopædia Britannica e tali mai: “O le faamamaluina o le tinā o le Atua, na faamalosia ina ua avea le Lotu Kerisiano o le lotu e pulea e Konesetatino ma na gasolo atu loa i ai tagata e toatele faapaupau i le lotu. . . . O le faaaloalo i o latou tofiga ma le iloa faalotu na faatuina mo ni meleniuma e ala i se vaega faalotu a le atua fafine o ‘le tinā sili’ ma le ‘taupou tauatua,’ o se faiga na aumaia mai lava i lotu lauiloa anamua a Papelonia ma Asuria.” O le ā se isi nofoaga sili ona lelei e ono iai na i lo Efeso i le “faa-Kerisianoina” o le tapuaiga i le atua fafine o tinā?

I lea, i le 431 T.A., na faia ai i Efeso le fonotaga na taʻua o le fonotaga lona tolu a le lotu atoa na faasilasila mai ai Maria o le “Theotokos,” o se upu Eleni o lona uiga “o lē na fanaua le Atua,” po o le “Tinā o le Atua.” Ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia faapea: “O le faaaogāina o lenei taʻu e le Lotu, sa lē taumatea na faia ai se faaiʻuga maʻoti mo le tuputupu aʻe i senituri mulimuli ane o le aʻoaʻoga ma le tuutoina ia Maria.”

O faatafunaga o le “Malumalu o le Taupou o Maria,” lea na faia ai lenei fonotaga, o loo mafai pea ona vaaia i aso nei i le nofoaga o Efeso anamua. E mafai foi ona asiasi atu i se falesa lea, e tusa ai ma uputuu, o le fale lena sa mau ai Maria ma maliu ai. Sa asiasi atu Pope Paulo VI i nei nofoaga paia faa-Maria i Efeso i le 1967.

Ioe, o Efeso sa o se taulaʻiga mo le faaliliuina o le tapuaiga faapaupau i le atua fafine o tinā, e pei o lena na fetaiaʻi ma Paulo i le uluai senituri, i le matuā tuutoina atu ia Maria faapea o le “Tinā o le Atua.” O le itu sili e ala i le tuutoina ia Maria, lena ua faaolaolaina ai pea le tapuaiga i le atua fafine o tinā i atunuu o Kerisinetoma.

O loo Ola Pea le Tapuaiga i le Atua Fafine o Tinā

Ua siitia mai e le Encyclopædia of Religion and Ethics le manatu o le tagata aʻoga o le Tusi Paia o W. M. Ramsay faapea, i “lona 5 o senituri, o le faamamaluga na tuuina atu i le Taupou o Maria i Efeso, sa o se [toe faafouga] o le tapuaiga faapaupau anamua faa-Anatolia i le Tinā Taupou.” Ua taʻua e le The New International Dictionary of New Testament Theology faapea: “O aʻoaʻoga faa-Katoliko i le ‘tinā o le Atua’ ma e uiga i le ‘tupu tamaitai o le lagi,’ e ui lava na mulimuli mai i le F[eagaiga] F[ou], ae ua faasino atu i uluai faavae o talafaasolopito faalotu i le itu i Sasae. . . . I le faamamaluina mulimuli ane o Maria, o loo iai pea le tele o faailoga o vaega o lotu faanuupo o le tinā tauatua.”

O nei faailoga e matuā tele nauā ma e tele auiliiliga pe a fai faatasi i le taimi e tasi. O le tutusa lelei o faatusa i le va o faatusa o le Taupou o Maria, le tinā ma lana tama, ma faatusa o atua fafine faapaupau, e pei o Isis, e lē mafai lava ona lē iloa. O le faitau selau o faatusa ma faatagata o le Taupou Uliuli (Black Madonna) i falesa o Katoliko i le lalolagi aoao, e lē mafai lava ona lē taulau i le toe faamanatuina mai ai o le faatusa o Tiana (Artemis). Ua faapea mai le tusi Théo—Nouvelle encyclopédie catholique e uiga i nei Taupou Uli: “E foliga mai o i latou ua fai ma auala e siitia atu ai ia Maria mea na totoe o le tuutoina lauiloa ia Tiana [Artemis] . . . po o Cybele.” O solo o le Aso Faamanatu o le Taupou o Maria ua maua mai foi i ituaiga o solo lava ia sa faia i le faamamaluina o Cybele ma Tiana [Artemis].

O nei lava taʻu na tuuina atu ia Maria ua faamanatu mai ai ia i tatou e uiga i atua fafine o tinā faapaupau. O Ishtar sa viiviia e avea o le “Taupou Paia,” “o loʻu Tamaitai,” ma “le tinā alofa mutimutivale o lē faafofoga i tatalo.” Sa taʻua Isis ma Astarte o “Tupu Fafine o le Lagi.” Sa faatulaga Cybele o le “Tinā o ē uma ua Faamanuiaina.” O nei taʻu uma, faatasi ai ma ni nai eseesega itiiti lava, o loo faatatauina ia Maria.

Na faamalosia e le Vatikana II le vaega faalotu a le “Taupou Faamanuiaina.” E matuā lauiloa lava Pope Ioane Paulo II ona o le aasa o lona tuutoina atu ia Maria. I le taimi o ana malaga i le tele o atunuu, na te lē taitai lava ona misia le avanoa e asiasi atu ai i malumalu faa-Maria, e aofia ma le malumalu o Taupou Uli i Czestochowa, i Polani. Ua ia tuuina atu le lalolagi atoa ia Maria. O le mea lea, e lē o se mea e ofo ai faapea, i lalo o le “Atua Fafine o Tinā,” ua tusia ai i le The New Encyclopædia Britannica e faapea: “Ua faatatauina foi le faaupuga i faatagata eseese e pei o lea ua taʻua o Venus o Aso Anamua (Stone Age Venuses) ma le Taupou o Maria.”

Ae o le faamamaluina e le Lotu Katoliko Roma o Maria, e lē na o le pau lena o le auala o loo faaauau mai ai pea le tapuaiga i le atua fafine o tinā e oo mai i o tatou aso. Ma le matuā naunau lava, ua saunia ai e i latou o loo lagolagoina gaoioiga faafafine le tele o lomiga e uiga i le tapuaiga i atua fafine o tinā. Ua talitonu i latou faapea o fafine ua matuā faapologaina i lenei lalolagi fai taua o loo pulea e tane, ma faapea o le faatinoina e fafine o le tapuaiga, e faaatagia ai le matuā naunau o le fanau a tagata mo se lalolagi e aunoa ma ni taua. E aliali mai foi lo latou talitonu faapea i aso nei o le a oo ai ina avea le lalolagi o se nofoaga e sili ona lelei ma sili atu ona filemu pe afai e tele ina taʻitaʻia e fafine.

Ae peitai, o le tapuaiga i atua fafine o tinā sa leʻi aumaia ai le filemu i le lalolagi i aso anamua, ma o le a lē aumaia ai foi le filemu i aso nei. E lē gata i lea, e tele ma tele tagata i aso nei, o le mea moni e faitau miliona o loo auaufaatasi ma Molimau a Ieova, ua latou mautinoa faapea o le a lē faasaoina e Maria lenei lalolagi, ae peitai, o loo tele pea lo latou faaaloalo ma le alofa ia te ia faapea, o se fafine faamaoni o le uluai senituri o lē na maua le faaeaga ofoofogia o le fanauina ma tausia Iesu. E lē talitonu foi Molimau a Ieova i Gaoioiga a Fafine mo le Saolotoga, e ui lava e taʻutonuina nisi o ona manatu, faapea e mafai ona aumaia ai se lalolagi filemu. Mo lena mea latou te faamoemoe atu ai i le Atua na folafola atu e Paulo i tagata Atenai ma Efeso faapea, “o le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai.” (Galuega 17:24; 19:11, 17, 20) O le Atua lenei e Ona le Malosi uma lava, o lona suafa o Ieova, ua ia folafola mai se lalolagi fou faamamaluina lea o le a “mau ai le amiotonu,” ma e mafai ona tatou faalagolago atu ma le mautinoa i lana folafolaga.—2 Peteru 3:13.

E tusa ai o le manatu o le Tusi Paia i le tulaga o fafine i luma o le silafaga a le Atua ma tagata, o le a talanoaina atili pea lenei mataupu i lenei mekasini.

[Ata i le itulau 5]

ASHTORETH—Le atua fafine o feusuaiga ma taua a Kanana

[Ata i le itulau 6]

TIANA (ARTEMIS)—Le atua fafine o le fanautama a Efeso

[Ē Ana le Ata]

Musei dei Conservatori, Roma

[Ata i le itulau 7]

Le “TINĀ O LE ATUA” a Kerisinetoma

[Ē Ana le Ata]

Le Malumalu o Chartres, i Falani