Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

I le Sailiga mo se Faiga Fou i le Lalolagi

I le Sailiga mo se Faiga Fou i le Lalolagi

I le Sailiga mo se Faiga Fou i le Lalolagi

“E LEAI ni faafanua e taʻitaʻiina ai i tatou i le mea o tatou agaʻi atu i ai, i lenei lalolagi fou e faia e i tatou lava. A o toe tepa i tua le lalolagi i le iva sefulu tausaga o taua, feʻainaiga ma masalosaloga, seʻi o tatou vaavaai atu foi i luma—i se senituri fou, ma se meleniuma fou, o le filemu, saolotoga ma le tulaga manuia.”

O faamatalaga na sa faia e le peresitene o Amerika o George Bush ia Ianuari 1, 1990. I se feau faapena, na faailoa mai ai foi e le peresitene Rusia o Mikhail Gorbachev i lena taimi le felagolagomaʻi na fuafuaina i le sefulu tausaga o le 1990 e aveesea ai mai “le lalolagi le mataʻu ma le lē fefaatuatuaaʻi, o auupega e lē manaomia, o manatu faapolotiki ua lē aogā ma aʻoaʻoga faavaegaau, ma pa pupuni faataʻitaʻi i le va o tagata ma setete.” Na faapena ona lipotia mai ai e le nusipepa Iapani o le Mainichi Daily News ia Ianuari 3, 1990.

E manino lava, sa matuā maualuluga faamoemoega na oo i ai. Ae o le tulaga lava lena sa iai i latou ina ua mavae se tausaga mulimuli ane. I le tulaga o le feau a le Iunaite Setete ia Ianuari 29, 1991, na faasino atu ai e Peresitene Bush i le taua i le Fagaloa i Peresia ma faapea mai ai: “O le mea o loo i se tulaga lamatia e sili atu na i lo o se atunuu laitiiti e tasi [o Kuwait], o se manatu e sili ona tāua lea—o se faiga fou i le lalolagi, o i inā o le a faapotopoto faatasi atu i ai atunuu eseese ona o se mafuaaga masani e faatinoina faanaunauga sili faalevateatea o le fanau a tagata: le filemu ma le saogalemu, le saolotoga ma le pule a le tulafono.”

Se Sailiga e Tumu i Faalavelave

E tele faafitauli ua faalavelavea ai le sailiga a le tagata mo se faiga fou i le lalolagi. O le felu‘iai i meatau e mautinoa o le faalavelave lena. I le faasino atu i le feainaʻi na faia i lena taimi i Irake ma Kuwait, na faapea mai ai le mekasini o le Time o Ianuari 28, 1991: “A o paʻuū ifo pomu ma felelei aʻe meatau faatonutonu alu mamao, na toe faaāva ai foi le ala mo pulega fenuminumiaʻi masani na i lo o faamoemoega mo se faiga fou i le lalolagi.” Na faaopoopo mai le mekasini: “E leai se tasi e ao ona iai so o se manatu faaletonu faapea o le faiga fou i le lalolagi ua tele ina gugutu ai ua iai nei, po ua oo mai.”

E leʻi mafaia lava ona ausia se tulaga felagolagomaʻi faavaomalo, ma o le mea lenei ua faafaigata ai taumafaiga a tagata e faatuina se faiga fou i le lalolagi. I se lipoti o loo faaalia mai i le lomiga The World & I (o Ianuari 1991), na suesueina ai e tagata popoto “le mapuna aʻe o āiāiga mo atunuu i fafo a malo malolosi ma a latou uunaiga malolosi faapena i le faiga fou o le lalolagi.” Na faaiʻu mai faapea le faatonu: “Ua fautuaina mai e le talafaasolopito faapea, o le āiāiga i le va o taua ma le filemu o se laasaga lelei lea i se vaitaimi sili ona lelei. O le felagolagomaʻi faavaomalo, ae maise lava i le va o malo aupito sili ona malolosi, e matuā faigata pe a faatusatusa atu i le suiga manuia na iai mai le Taua Malūlū agaʻi atu i se faiga fou i le lalolagi.”

O faafitauli i le siosiomaga o loo faalavelavea ai foi le auala i se faiga fou i le lalolagi sa vaavaai faalemafaufau atu i ai le toatele. I le State of the World 1991 (se lipoti mai le Worldwatch Institute), na faapea mai ai Lester R. Brown: “E leai se tasi e mafai ona fai mai ma le mautinoa po o le a faapeī le faiga fou. Ae afai o tatou fia faia se lumanai matagofie mo le tupulaga o sosoo mai, o lona uiga la e manaomia se taumafaiga matuā sili ona telē e toe faaliliu ai i se tulaga sili ona lelei le paʻū maulalo o le siosiomaga o le paneta lea o le a na pulea mataupu a le lalolagi mo le faitau sefulu tausaga ia o loo sau.” Na matauina e le lipoti faapea o le faaoonaina o le ʻea ua na “ausia tulaga e faamataʻuina ai le soifua maloloina i le faitau selau o aai, ma le faaleagaina o fua o faatoaga i le faitau luasefulu o atunuu.” Ua ia faaopoopo mai: “A o oso aʻe i luga le faitau aofai o tagata o ʻaināina le paneta, ae ua paʻū i lalo le numera o laau ma ituaiga o manu. O le faaumatia o nofoaga masani ma le faapolusioneina ua faaitiitia ai ituaiga o meaola eseese i le eleele. O le faateleina o le vevela ma le faaitiitia o le uifufi o le osone e ono faaopoopo atu i le leiloa ai o ola.”

E manino lava la, o le sailiga a le tagata mo se faiga fou i le lalolagi o loo matuā tumu i faafitauli. Pe faamaonia o le a manuia le sailiga? Pe mafai ona faapea atu ua lata mai se lalolagi fou? Afai o lea, o le a faapefea ona aumaia?