Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Lalolagi Fou ua Lata Mai!

Se Lalolagi Fou ua Lata Mai!

Se Lalolagi Fou ua Lata Mai!

E TELE nauā mea ua fai mai ai taʻitaʻi faalemalo e uiga i se faiga fou i le lalolagi e faia e i latou lava. Ua latou talanoa e uiga i le aveesea o le fefe mai le lalolagi ma pa pupuni e felagolagomaʻi ai i le va o tagata ma setete. Ae po ua tuu atu ea i tagata latou te aumaia se lalolagi fou?

E tele senituri na tuuina atu i le fanau a tagata e faatuina ai se lalolagi filemu ma le saogalemu. E lē o se mea masalomia le toatele o ē sa faamaoni i na taumafaiga. Ae peitai, e ui lava i fausaga o malo na faia e tagata ina ia faataunuuina ai na sini, ae ua faamaonia lava le moni o upu a le Tusi Paia: “E le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.”—Ieremia 10:23.

Se Lalolagi Fou ua Folafolaina Mai

Ae, ua saunia e lea lava Afioga faagaeeina a le Atua le faamautinoaga faapea o le a iai se lalolagi fou. Ina ua uma ona valoia le iʻuga o se faiga tuai o mea, ona faalauiloa mai lea e le aposetolo Kerisiano o Peteru: “A e faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.”—2 Peteru 3:10-13.

O le folafolaga lenei a ai? E leai lava se tasi na ia tuuina mai na i lo o Ieova, “o le Silisili ese i le lalolagi uma.” (Salamo 83:18) O le a ia faataunuuina mea e lē mafaia e tagata. Ioe, o le a aumaia e Ieova le Atua se lalolagi fou. Ae o afea?

Se Lalolagi Fou ua Lata Tele Mai!

A o leʻi oo ina faatinoina atoatoa e avea o se mea moni le lalolagi fou folafolaina a le Atua, e tatau ona faamutaina le “lalolagi” po o le “faiga o mea” o iai nei. Na fesili soʻo o Iesu Keriso e faatatau i lenei mea: “Ia e taʻu mai ia te i matou, pe oo afea ia mea? ma o le ā le faailoga o lou afio mai, ma le iʻuga o le lalolagi?” (Mataio 24:3, King James Version) E pei ona faaliliuina ai e le New World Translation ua sili ona saʻo, na fesili soʻo o Iesu: “Ia e taʻu mai ia te i matou, Pe oo afea ia mea, ma o le ā le faailoga o lou faatasi mai ma le faaiʻuga o le faiga o mea?”

I le tali atu a Iesu, na valoia ai vala e tele o le faailoga o lona faatasi mai ma le lē vaaia e avea o se peresona agaga i le mana o le Malo faalelagi. (1 Peteru 3:18) O se faataʻitaʻiga, na ia fetalai mai: “E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo ona oo mai ai lea o oge ma faamai, ma mafuie i lea mea ma lea mea.” Mai i le “amataga . . . o puapuaga” i le 1914, na tofo ai “lenei tupulaga” lea na faasino saʻo mai lava e Iesu, i taua faifai pea, le lē lava o meaʻai, ma mafuie e avea o se vaega o le faailoga o lona faatasi mai ma le lē vaaia.—Mataio 24:7, 8, 34.

Ua osofaia pea e taua lenei tupulaga i se auala lē tutusa talu mai le tausaga e 1914. Na aveesea e le Taua Muamua a le Lalolagi ola pe tusa ma le 14 miliona pe a fuafua atu i ai. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e 55 miliona tagata na auai ma tagata sivili na fasiotia ai. Ioe, talu mai le 1914 e sili atu i le 100 miliona ola na leiloa ai i taua! E mautinoa lava, o lenei mea ua faailogaina ai se vaega o le faailoga o le faatasi mai o Iesu.

O le lē lava o meaʻai, na valoia foi e Keriso, na faaleagaina ai le tele o atunuu ina ua mavae nei taua taitasi. E ui lava i taumafaiga auiluma faasaienisi, ae toetoe lava pe tusa o le kuata o le lalolagi o loo matelaina i aso nei. I tausaga taitasi, e faitau miliona tamaiti ma isi e maliliu ona o le leai o ni meaʻai paleni. Fai mai le tusi The World Book Encyclopedia: “O le tele o atunuu atinaʻe i Aferika, Asia, ma Amerika Latina e faalē o lava foi ni meaʻai mo o latou tagata. E faitau miliona tagata i nei atunuu o loo fia aai. Afai e paʻū le aumaia po o le faatauina mai o meaʻai ona o so o se mafuaaga, o le a ono tupu se oge ma e mafai ona maliliu ai le faitau afe po o le faitau miliona o tagata.”

E anoanoaʻi ola ua aveesea ona o mafuie i lenei tupulaga ua faailogaina ai “ona po o le iuga.” (Tanielu 12:4) E eseese lava faatatauga a tagata na fasiotia i mafuie. Ae talu mai lava le 1914 ua faateleina ai mea na faaleagaina e mafuie i le lalolagi aoao, ma o nei mafuie ua aveesea ai le faitau selau afe o ola. I le faamatalaina o le na o le lua o nei mafuie, na taʻua ai e le Yorkshire Post o Oketopa 19, 1989, e faapea: “I le 1920 na lūlū ai se mafuie i le itumalo o Jiangsu i Saina, ma na fasiotia ai le 180,000, ma ia Iulai 28, 1976, na ogotia ai Saina i se mafuie aupito sili ona leaga i lona talafaasolopito i aso nei. A itiiti mai e 240,000 na maliliu ina ua toetoe lava faagatasia uma le aai i matu o Tangshan i se lūlūga e tusa ma le 7.8 i se fua mafuie (Richter scale).” Na lisi mai e le nusipepa le sili atu i le 30 isi mafuie iloga i le senituri lona 20.

Sa valoia foi le galuega o le talaʻiina o le Malo e avea o se tasi o vala o le faailoga o le faatasi mai ma le lē vaaia o Iesu. Na ia taʻu atu i ona soʻo fia iloa: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) E pei ona valoia e Iesu, ua faia ai lenei galuega talaʻi i le lalolagi aoao i atunuu e 212 e Molimau a Ieova ua oo atu i le 4,000,000 lo latou faitau aofai.

O faataunuuga i aso nei o nei valoaga faapea foi ma isi, ua faamaonia ai faapea ua tatou ola moni lava i “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5) I o tatou luma tonu atu lava, ua taatia mai ai le “puapuaga tele” na valoia foi e Iesu Keriso. E taualuga i “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava” ia Ha–Maketo, o le a aumaia ai se iʻuga i le faiga leaga o mea o iai nei. (Mataio 24:21; Faaaliga 16:14-16) Ona avea ai loa lea o le lalolagi fou folafoalina a le Atua ma mea moni. *

O Faamanuiaga e Lē Mafai e Tagata ona Aumaia

Ua gugutu mai taʻitaʻi faalemalo e uiga i se faiga fou o le lalolagi e faia e i latou lava. Ae e leʻi tulei atu lava Ieova, le Atua o le lagi ma le lalolagi, i tagata latou te suia le faiga o iai nei i se lalolagi fou. O Ia lava o le a na faia lena mea i le aso ma le itula ua na o ia lava na te silafia. (Mataio 24:34, 36) Na iloa e le aposetolo matua o Ioane lenei faaaliga o le mea o le a faia e le Atua, ae lē o tagata:

“Ona aʻu iloa lea o le lagi fou ma le lalolagi fou; auā ua mavae atu le uluai lagi, ma le uluai lalolagi, ua leai foi se toe sami. O aʻu foi o Ioane na ou iloa le aai paia, o Ierusalema fou, ua alu ifo mai le Atua i le lagi, ua saunia pei o se faatoanofotane ua teuteuina mo lana tane. Na ou faalogo foi i le leo tele mai le [nofoālii], ua faapea mai, Faauta, ua faatasi ma tagata le fale fetafai o le Atua, e mau foi o ia ma i latou; e fai foi i latou mona nuu, e ia te i latou le Atua lava, o lo latou Atua ia. E sōloiesea foi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua. Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava. Ua fetalai mai foi o ia ia te au, Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia. ”—Faaaliga 21:1-5.

O le “lagi fou” o le Malo faalelagi o Iesu Keriso. O le “lalolagi fou” e lē o se isi kelope faaleeleele ae o se sosaiete fou o tagata i luga o lenei paneta—o i latou uma lava o ni tagatānuu usiusitai o le Malo o Keriso, e aunoa ma se faailoga lanu, faailoga atunuu, pe iai ni fevaevaeaiga i gagana. (Faatusatusa Salamo 96:1.) O le lagi ma le lalolagi faafaatusa o iai nei—le faiga o mea a le Tiapolo ma fausaga o ana malo e taaʻina e Satani ma ana temoni—o le a faaumatia. (1 Ioane 5:19) E ui lava o le a tumau pea le sami faitino moni, ae o le sami faafaatusa o le fanau fesouaʻiina a tagata amioleaga o le a aveesea. O pule lagolago faalelagi o le a pule faatasi ma Iesu ua faia aʻe ai le Ierusalema Fou, ma i le auaufaatasi atu ma ia ua faia aʻe ai se faalapotopotoga autū o le a na pulea le sosaiete amiotonu faaletagata. O le a iai faatasi i le ‘fale fetafai’ le Atua ma sui usiusitai o le fanau a tagata a o latou faia se leleiga atoatoa ma ia e ala ia Keriso, i le vaitaimi o le Aso Faamasino e afe tausaga.—Faaaliga 14:1-4; 20:6.

I lalo o le pulega a le Malo, o le a iai mafuaaga e tele mo le fiafia. O le mapuitiga, le ōi, le tagiauē na iʻu i ai ona o maʻi, ma puapuaga, ma mea uma faapena o le a mavae. E oo lava i le oti ua salalau atu i le fanau a tagata mai lo tatou uluai matua, o Atamu agasala, o le a lē toe iai. (Roma 5:12) Maeu le olioli o le a salalau atu pe a mavae atu e faavavau lenei pogai mo loimata maligi!

E lē o tagata e oti ae o le Atua lava ia o le a na aumaia se faamaoniga faatatau i nei faamanuiaga. O Ia lava o Lē o loo fetalai mai: “Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.” Ioe, na taʻu atu e Ieova le Atua i le aposetolo o Ioane: “Ia e tusi auā o upu nei e moni ma faamaoni ia.”

Faamalieina Atoatoa Manaoga Autū

I le lalolagi fou e faia e le Atua lava ia, o le a avea ai le lalolagi uma ma parataiso. E mautinoa lenei mea, auā na folafola atu e Iesu i se faomea salamō na faasatauroina i ona tafatafa: “E moni, ou te fai atu ia te oe i le asō, O le a ta faatasi ma oe i Parataiso.” (Luka 23:43, NW) I le lotolotoi o tulaga faaparataiso, o le a matuā faamalieina atoatoa ai manaoga o tagata e pei o meaʻai ma fale e nonofo ai.

E faitau miliona soifua ua leiloa i aso nei ona o le lē lava o meaʻai. Ae peitai, e ui lava i le maualuga o taumafaiga atonu o faia e fafaga ai ē o matelaina, ae o le matapeapea ma isi vala ua taofia ai tagata mai le foia o na faafitauli. Mo se faataʻitaʻiga, ua lipotia mai e le nusipepa o le Saturday Star a Johannesburg, i Aferika i Saute, e faapea: “O fefinauaiga faapolotiki, le siitaʻi o le tau o le suauu, ma le fiu o tagata lautele i feteenaʻiga a Aferika e foliga mai e leai se iʻuga, ua faaopoopo atu i le atili ai ona lē maua se mapusaga . . . I Sudan, o se tasi o atunuu na sili atu ona leaga lona lavea, e i le va o le 5 ma le 6 miliona tagata o loo fesagaʻi ma oge i le 1991.” Ae o le a lē toe manatua oge i le lalolagi fou a le Atua. I lalo o le pulega a le Malo “o le a tele le saito i le laueleele; o le a fau ma soloi i tumutumu o mauga.”—Salamo 72:16, NW.

O fale e nonofo ai, o le tasi lena manaoga faaletagata e lē o taitai lava ona faamalieina mo le toatele i o tatou aso. E faitau miliona o loo nonofo i fale leaga po o le matuā leai lava o se fale e nofo ai. E tusa ai ma le The New York Times, i se tasi atunuu i Sasae, “i se kamupani fau masini pei o leitio, komepiuta ma isi . . . , o tagata faigaluega e taʻi 20 tausaga o fesagaʻi ma se lisi faatalitali mo ni fale e nonofo ai mo le 73 tausaga,” ma ua faaalia i le lipoti faapea o nisi tagata e tatau ona nonofo “i fale teu oloa, i ofisa e oo lava i faleese.” Ae maeu le ese o le a iai i le lalolagi fou! I le Parataiso i le lumanai, “latou te faia fale, ma latou mau ai; latou te totō tovine, ma latou aai i o latou fua. Latou te le fai fale ina ia mau ai nisi; latou te le totō ina ia ʻai ai nisi; auā e pei o aso o le laau aso o loʻu nuu; e uma lava i e ua filifilia e aʻu o mea na faia e o latou lima.”—Isaia 65:21, 22.

O faafitauli foi tau i le ola o manu ma laau o le a mavae atu mai le lalolagi fou folafolaina a le Atua. O mea e faamataʻu ai le soifua maloloina ma le faaleagaina o fua o faatoaga, faapolusioneina o le ʻea o le a lē toe iai. O le polusione ma le faaleagaina o laau, ua lamatia ai le anoanoaʻi o laau ma ola foi o manu o le a lē toe faamataʻuina. Ma o mea e pei o le faaitiitia o le ufiufi o le osone o le a lē lamatia ai ola i luga o le lalolagi. Ua mafai ona tatou mautinoa o le a foia e Ieova le Atua nei faafitauli uma lava, auā ua faamautinoa mai e lana Afioga ia i tatou faapea o le a lē pine ae ona ‘aumaia le faafanoga ia i latou o ē na fano ai le lalolagi.’—Faaaliga 11:18.

I le lalolagi fou, o le a avea foi taua ma mea ua tuanai, ae lē ona ua manuia taʻitaʻi o faiga malo i le lafoaia o auupega a atunuu. Na i lo lea, o le a gaoioi le Atua e faataunuu mea ua lē taulau ai taʻitaʻi faapolotiki. O le a ia aumaia le filemu i le fanau usiusitai a tagata i le tausia o upu nei a le faisalamo: “Ina o mai ia, ina vaavaai i galuega a Ieova, o le ua faia faatafunaga i le lalolagi. Ua faaiua e ia o taua e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi; ua gagau e ia le aufana, ma vavae le tao; ua susunuina foi e ia o kariota i le afi.” (Salamo 46:8, 9) I le lalolagi fou folafolaina a le Atua ua lata tele mai, o le a lē toe sii taua atu tagata ae o le a olioli i le filemu moni ma le saogalemu.—Mika 4:2-4.

Pe o le a E Iai i Inā?

E mafai ona e mautinoa e uiga i le lalolagi fou na folafola mai e Ieova le Atua. E lē pepelo o ia. (Eperu 6:17, 18) O lana Afioga, le Tusi Paia, e moni, ma o le mea ua ia folafola mai, e taunuu lava.—Ioane 17:17.

O le tala lelei e uiga i faamanuiaga ofoofogia mo le fanau usiusitai a tagata, o le mea lena o loo taumafai Molimau a Ieova e tufa atu i tagata loto faamaoni uma lava. E ao ona e faia nei ni taumafaiga ina ia maua le poto e uiga i le fuafuaga tauatua, ma gaoioi faatatau i folafolaga ofoofogia o loo maua i totonu o Tusitusiga Paia. O lenei auala e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i le ola e lē uma, auā na fetalai Iesu: “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) Ona faaeaina lea o oe e olioli i taimi fiafia o loo i luma, auā ua lata mai le lalolagi fou a le Atua!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 Tagai i le mataupu e 17 ma le 18 o le tusi E Mafai ona E Ola e Faavavau i Parataiso i Le Lalolagi, lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.