Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Lelei Faasaga i le Leaga—O se Taua ua Tausagā o Fai

Le Lelei Faasaga i le Leaga—O se Taua ua Tausagā o Fai

Le Lelei Faasaga i le Leaga—O se Taua ua Tausagā o Fai

I ATA tifaga i aso ua mavae, sa masani lava i le “tagata lelei” ona faatoilaloina le leaga. Ae i le olaga moni, e lē faigofie ona faia o lena mea. I le lalolagi lava ia, ua fai ma masani le avea o mea leaga e foliga mai e manumalo ai pea lava.

O lipoti e uiga i amioga leaga e mataʻutia, e masani pea ona faatomua mai i tala o mea tutupu i le lalolagi i po uma lava. I le itu i matu o le Iunaite Setete, na fasiotia ai e se tamaloa mai i Milwaukee ni tagata se toʻa 11 ma nanā ni vaega o tino oti o tagata na ia fasiotia i totonu o lana pusa aisa. I le itu i saute, na osofaia ai e se tagata ese se faleaiga i Texas ma amata ona ia tafanaina totonu mo le sefulu minute e aunoa ma se mafaufau, ma fasiotia ai le toʻa 23 o tagata e aofia ai ma ia lava. I Korea, na susunu ai e se tagata tetee ua ita, le Maota o le Malo o Molimau a Ieova ma maliliu ai tagata tapuai e toʻa 14.

E lē gata ina faaalia i nisi taimi le faapasae aʻe o le leaga, ae o loo iai se isi leaga e sili atu o loo aafia ai le lalolagi—o taumafaiga e faaumatia ai se vaega o se atunuu. Ua faatatauina faapea, e tasi le miliona o tagata Armenia, e ono miliona tagata Iutaia po o Siu, ma le sili atu i le tasi le miliona o tagata Cambodia na faaumatia ona o taua faapolotiki i le na o lenei lava senituri. O le mea ua taʻua o le tafiesea o nisi ituaiga o tagata na taia ai le toatele o ē na nonofo i le nofoaga na taʻua muamua o Yugoslavia. E leai se tasi na te iloa pe fia ni miliona o tagata lē sala na faatamaʻia ma le sauā i le lalolagi aoao.

O mala faapenei, ua faamalosia ai i tatou e fesagaʻi ma le fesili e matuā atuatuvale ai, Aiseā ua gaoioi ai tagata i sea auala? E lē mafai ona tatou faalēamanaiaina nei mea leaga ona e faapea o fua ia o le lē mafaufau ma le lē mautonu. O le tulaga lautele o amioga leaga ua faia i lo tatou senituri, ua faaalia ai e lē saʻo lea faamatalaga.

O se amioga leaga, ua faamatalaina faapea, o se mea e matuā sese lava tau amio. O se gaoioiga na faia e se tasi o lē e mafai ona filifili i le va o le faia o le lelei ma le faia o le leaga. Ae peitai, ua oo ina fepiopioaʻi lana faamasinoga tau amio ma ua oo ai ina manumalo le leaga. Ae aiseā ma ua faapefea foi ona tupu o lenei mea?

O faamatalaga faalotu e uiga i le leaga, e masani lava ona lē faamalieina ai. Na fai mai se faifilosofia Katoliko o Thomas Aquinas e faapea “e tele mea lelei semanū e lē maua pe ana fai e lē faatagaina e le Atua le iai o le leaga.” E toatele faifilosofia Porotesano e iai manatu faapena. Mo se faaaʻoaʻoga, e pei ona taʻua i le The Encyclopædia Britannica, le manatu o Gottfried Leibniz e uiga i le leaga e faapea “o le a avea o se mea e faaeseese ma le lelei i le lalolagi, lea o le a faateleina ai le lelei ona o lena eseesega.” I nisi faaupuga, e talitonu o ia faapea tatou te manaomia le leaga ina ia tatou talisapaia ai le lelei. O lena manatu, ua tutusa lava lea ma le fai atu i se tagata ua maʻi i le kanesa e faapea, o lona maʻi, o le mea tonu lava lena o loo manaomia ina ia mafai ai e se isi tagata ona lagona faapea o loo ola ma malōlōina moni o ia.

O faanaunauga leaga e tatau ona sau mai i se isi mea. Po o le Atua ea e ao ona tuuaʻia i se uiga lē tuusaʻo? Ua tali mai le Tusi Paia: “A faaosoosoina se tasi, aua le faapea, Ua faaosoosoina aʻu mai le Atua; auā e le mafai ona faaosoosoina o le Atua i mea leaga, e le faaosooso atu foi o ia i se tasi.” Afai la e lē tuuaʻia le Atua, o ai la e ao ona tuuaʻia? O fuaiupu o loo mulimuli mai ua aumaia ai le tali: “A ua taitasi ma faaosoosoina, pe a tosina ma maileia i lona lava tuʻinanau; pe a to le tuʻinanau ona fanau mai ai lea o le agasala.” (Iakopo 1:13-15) O lea, o se gaoioiga leaga e fanau mai pe a oo ina teufatu pea se faanaunauga leaga na i lo o le teena. Ae peitai, e tele isi mea o loo aafia ai.

Ua faamatala mai e le Tusi Paia faapea o faanaunauga leaga e mapuna aʻe ona ua iai se pona talu le amataga o le tagata—o le lē lelei atoatoa tuufaasolo. Na tusi mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) Ona o le agasala tuufaasolo, atonu o le pogai lea ua manumalo ai le manatu faapito na i lo o le agalelei i o tatou mafaufauga, ma atonu foi ua manumalo ai le sauā i le tiga alofa.

E moni lava, e toatele tagata ua latou matuā iloa maʻoti lava le sese o nisi amioga. O o latou loto fuatiaifo—po ‘o le tulafono ua tusia i o latou loto’ e pei ona taʻua ai e Paulo—ua taofia ai i latou mai le faia o se gaoioiga leaga. (Roma 2:15) Ae e tumau pea ona faatoilaloina e se siomaga leaga na faalogona, ma e mafai ona faaleaogāina ai se loto fuatiaifo pe afai e tumau pea ona faalēamanaiaina. *—Faatusatusa i le 1 Timoteo 4:2.

Faamata e mafai e le lē lelei atoatoa faaletagata lava ia ona faamatala le faaopoopoina o le leaga i o tatou taimi? Na mātauina e le tusitala o talafaasolopito o Jeffrey Burton Russell e faapea: “E moni e iai le leaga i totonu o i tatou taitoatasi, ae o le faaopoopoina faatasi e oo lava i le tele o leaga o tagata, e lē mafai ai lava ona faamatalaina le leaga i se falepuipui i Auschwitz. . . . O le leaga e tusa ai o lenei fua, e foliga mai e matuā eseese lava i uiga faapea foi ma le aofaiga.” E leai lava se tasi na i lo o Iesu Keriso o lē na ia faailogaina lenei ituaiga ese o le puna o leaga.

A o toeitiiti oo i lona maliu, na faamatala atu ai e Iesu faapea o tagata o ē na fuafuaina le fasiotia o ia, latou te leʻi faia ona o so latou lava manao. O se mana lē vaaia na taʻitaʻia i latou. Na taʻu atu e Iesu ia i latou: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. O le fasioti tagata ia talu le amataga, e lei tumau lava ia i le upu moni.” (Ioane 8:44) O le Tiapolo, o lē na taʻua e Iesu o le “alii [“pule,” NW] o lenei lalolagi,” ua manino mai e iai sana vaega lauiloa i le faatupuina o le leaga.—Ioane 16:11; 1 Ioane 5:19.

O le lē lelei atoatoa faaletagata ma taaʻiga faasatani ua iʻu uma ai i le tele o puapuaga mo le faitau afe o tausaga. Ma e leai se faailoga vaaia faapea ua tau matagataga lo laua uumauina o tagata. Po o le a tumau pea le leaga? Po o le mea ea o le a iʻu ina faaumatia e malosi o le lelei le leaga?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 Ua vaaia e tagata suesue talu ai nei, se faiā i le va o faiga sauā ua matuā faaalia manino mai i televise ma soliga tulafono e faia e tamaiti talavou. I nofoaga e matuā taatele ai le faia o solitulafono ma aiga malepelepe, o ni vala foi na o amioga tetee i le va fealoai. I lalo o le pulega a Nasi i Siamani, o le lē mataofiofia o faiga faailoga lanu na oo ai ina taʻutonuina—ma viiviia—e nisi tagata faiga sauā faasaga i tagata Iutaia ma tagata Slavs.

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

Itulau muamua: Ata a le U.S. Army

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

Ata a le U.S. Army