Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Ao i Kerisiano ona Tausia se Aso e Malōlō Ai?

Pe Ao i Kerisiano ona Tausia se Aso e Malōlō Ai?

Pe Ao i Kerisiano ona Tausia se Aso e Malōlō Ai?

SA LEʻI masani ai ona totō timuga e pei ona iai i le masina o Iuni. Ona o lea tulaga, na suia ai se tulaga masani i suegā siamupini i taaloga tenisi o le Wimbledon o le 1991, lea sa autausagā o faia. O se taimi muamua lea i le talafaasolopito ua faia ai taaloga i se Aso Sa, ina ia talafeagai ma aso ia na misia. Ae ui lava la i se solia itiiti ai o tulafono e pei ona iai i lena mea na tupu, ae o loo tumau pea le faamamaluina o le Aso Sa o se aso e malōlō ai i Egelani, e pei foi ona iai i le tele o isi atunuu.

E ese le aso e faamanatuina e nisi tagata e avea ma aso e malōlō ai. I le lalolagi aoao, e matuā faamamafaina ai e tagata Iutaia le faamamaluina o le Sapati, mai le goto o le la i le Aso Faraile seia oo ina toe goto le la i le Aso Toonai. I le taimi o le Sapati, e lē mafai ona toe feoai ni vaalele o le malo o Isaraelu, ma e iai foi nisi aai e lē mafai ona toe feoai ai ni taavale laupasese mo le lautele. I Ierusalema, e pupuni ai nisi o auala e nisi tagata e mamapo tele i uputuu, ina ia taofia ai taavale uma latou te manatu ua solitulafono i le lē tausia o le Sapati.

E tele ni fesili ua lāgā ona o le mea moni, o le tele o lotu o loo latou tausia pea se aso i vaiaso taitasi e malōlō ai, po o le sapati. Pe ua na o tagata Iutaia ea e faatatau i ai le Sapati? Aiseā ua ese ai le aso e tausia e le tele o lotu a Kerisinetoma e malōlō ai? Pe o tumau pea ona manaomia i aso nei e le Tusi Paia le tausia o se aso i vaiaso taitasi e malōlō ai?

Pe sa Iai se Sapati Mai le Amataga?

O le tusi o Esoto o loo muai taʻu mai ai i le Tusi Paia se sapati. A o iai le fanauga a Isaraelu i le vao, sa foai atu e Ieova ia i latou le manai, o se meaʻai faavavega. O aso lona ono uma o le vaiaso, sa tatau ai ona latou aoina ni vaega e tailua o manai, talu ai o le aso lona fitu sa tatau ona avea ma “sapati paia ia Ieova,” lea sa faasāina ai ona faia so o se galuega.—Esoto 16:4, 5, 22-25.

E lē gata i lea, sa faatulagaina le Sapati mo le fanauga a Isaraelu ina ia faamanatu atu ai ia i latou lo latou faapologaina i Aikupito. Sa lē toe iai se aogā tele o lenei faamanatuga, pe afai ua tuanai le taimi sa latou tausia ai lea tulafono. O lea la, sa na o le fanauga lava a Isaraelu na tuuina atu i ai tulafono mo le tausisia o le Sapati.—Teuteronome 5:2, 3, 12-15.

Faiga Auiliili ae Matuā Mamafa

Talu ai se leʻi matuā auiliili maia i le Tulafono faa-Mose le Sapati, na amata ai loa e rapi i le faitau senituri ua tuanai ona faia le anoanoai o faasāsāaga, ae maise lava le faasāina o so o se galuega ia lē faia i le Sapati. E tusa ai ma se faamatalaga a le Mishnah, o le galuega sa faasāina, sa vaevaeina i ona vaega e 39, e pei o le suʻisuʻi, tusitusi, ma galuega i faatoaga. O le tele o nei tulafono e lē faavaeina i le Tusi Paia. I le siiina mai o le Mishnah, ua faailoa mai ai e le Encyclopædia Judaica e faapea, o nei tulafono ua pei o ni “mauga e tautau i le na o sina lauulu, auā ua na o sina tamai mataupu lava i le Tusi Paia, ae ua matuā anoanoai ona tulafono.”

O le faatatauina o le poloaiga faapea e lē tatau i se tasi ona “alu ese mai lona fale i le aso lona fitu,” sa iai sona mamao na faatulagaina ai, ma sa taʻua lena o le “tapulaa faale-Sapati.” E tusa ai ma nisi tusitusiga, o lea mamao sa tutusa ma le lua afe kupita, po o le tusa ma le 2,900 futu (900 mita). (Esoto 16:29, King James Version) Ae peitai, sa ono mafai lava ona lapelapea lenei tulafono: Atonu pe sa teuina meaʻai i se fale e tusa ma le lua afe kupita le mamao mai le fale o se aiga i le po a o leʻi malama le aso Sapati e sosoo ai. Sa manatu la i lenei tulaga faapea o se isi sosooga o le fale o le aiga, ma sa mafai ai la ona faatoʻā fua le isi lua afe kupita mai lena nofoaga.

O le tele lava o nei tulafono a tagata sa faamamafaina i taimi o Iesu. O le mafuaaga lena na taʻusalaina ai e taʻitaʻi lotu soʻo o Iesu ona o lo latou otoina ma ʻai saito a o latou ui atu i togāsaito. Sa tuuaʻia i latou i le solia o le Sapati—i le manatu i le otoina o saito, e tusa lena ma le seleseleina, ae o le miliina o saito sa manatu i ai e pei o le viliina po o le nutiina o saito. Sa matuā teena e Iesu o latou manatu soona faamamafa i nisi o faatulagaga, auā sa latou faatulaga sese ai le uiga o le tulafono a Ieova.—Mataio 12:1-8; Luka 13:10-17; 14:1-6; Ioane 5:1-16; 9:1-16.

Suia le Sapati Mai le Aso Toonai i le Aso Sa

“O le a tausia Aso Sa e matuā auauna atoatoa atu ai i le Atua.” O le Poloaiga Lona Fa lena e faatatau i le Sapati e pei ona faia e le Lotu Katoliko. Ua faamatala mai e le tusi faa-Falani na lomia talu ai nei o le Catéchisme pour adultes e faapea: “O le Aso Sa faa-Kerisiano ua faamanatuina i le aso ina ua mavae le Sapati: i le aso lona valu, lea sa taʻua, o le uluai aso o le foafoaga fou. Ua faaaofia le faavae moni o le Sapati, peitai ua faaautū atu i le Paseka a Keriso.” Na faapefea ona iai lenei suiga o le sapati mai le Aso Toonai, i le Aso Sa?

E ui lava na toetu mai Iesu i le Aso Sa, ae sa manatu i ai uluai Kerisiano, o lena aso o se aso aunoa e pei o isi aso faigaluega uma. Peitai ua faaalia mai i se faaiʻuga a le pulega a le ekalesia Laotikaia (mai le ogatotonu seia oo atu i le faaiʻuiʻuga o le senituri lona fa T.A.) e faapea, a o mavae atu aso, sa suia ai le Sapati faa-Iutaia o le Aso Toonai, e le sapati “faa-Kerisiano” o le Aso Sa. O lenei tulafono a le lotu “sa faasāina ai Kerisiano mai le aafia i faiga faa-Iutaia ma ia aua neʻi galulue i le aso o le Sapati [faa-Iutaia], ma sa tatau ona faamamaluina faa-Kerisiano le aso o le Alii [le aso o le vaiaso, lea na toetu mai ai o ia].” Mai la i lena taimi, sa tatau ai i tagata lotu o Kerisinetoma ona galulue i Aso Toonai ae lē galulue i Aso Sa. Mulimuli ane, sa manaomia foi ona latou auai atu i le Misasā i le Aso Sa.

Talu ai sa lagolagoina e faipule silisili, o lea, e leʻi umi ae faasāina i le tulafono le faia o se galuega i Aso Sa, i totonu o Kerisinetoma atoa. Ona faasolo mai ai lava lea i le senituri lona ono, sa totogia ni tupe pe sasaina foi tagata e solia lea tulafono, ma sa tatau foi ona fāoa faamalosi mai la latou manu papalagi (povi). I nisi taimi, o ē agasala e lē salamō sa avea faamalosi e fai ma auauna.

I se isi uiga, o tulafono na sa fesootai atu i galuega sa mafai ona faia i Aso Sa, sa matuā tele ona lavelave e pei o uputuu ia sa pulea ai le Sapati faa-Iutaia. Ua tuuina mai e le Dictionnaire de théologie catholique ni faamalamalamaga uumi e tusa ai ma le faaiʻuga a le ekalesia e faatatau i le fesiligia o le saʻo po o le sese o le faatatauina o tulafono, ma e tusa ai ma mea sa faasāina, lea e taʻua ai galuega a pologa, galuega i faatoaga, aiaiga faaletulafono, o maketi, ma tuligā manu.

Ae ui lava i lea, sa latou aumaia le Sapati faa-Iutaia e taʻusaʻoina ai nei faasāsāaga. Ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia tulafono a le Emeperoa o Charlemagne e faatatau i Aso Sa e faapea: “O le manatu faa-Sapati lea sa manino mai le teena e St. Jerome ma taʻusalaina e le Fono a Orléan i le 538 T.A. i le faapea o se manatu faa-Iutaia ma e lē o se manatu faa-Kerisiano, sa taʻua manino mai i le tulafono a Charlemagne o le 789 T.A., lea sa faasā ai galuega uma i le Aso Sa e faapea o se solia lea [o Tulafono e Sefulu].” O lea, e ui lava ina fiafia le lotu i le lē faatulafonoina e faipule silisili o le Aso Sa e avea ma aso e malōlō ai, ae o le lagolagoina e faipule silisili o nei tulafono sa faavae aʻe i se faavae faaletulafono, lea sa tetee i ai le ekalesia, le faavae lea ua taʻua o le tulafono faa-Mose e tusa ai o le Sapati.

Se Faatulagaga e Lē Faale-Tusi Paia

I senituri muamua atu, sa folafola mai ai ma le saʻo e nisi o Tamā o le Lotu, ae maise lava Aukusotino e faapea, o le Sapati o se faatulagaga sa lē tumau na fuafuaina mo tagata Iutaia. O le faia faapea, ua na ona faaaogā ai e na Tamā o le Lotu le mea ua faamatalaina e Tusitusiga Kerisiano Eleni e faapea, o le Sapati o se vaega sili e matuā tāua tele o le feagaiga o le Tulafono, lea sa faamutaina e le taulaga a Iesu.—Roma 6:14; 7:6; 10:4; Kalatia 3:10-14, 24, 25.

I le taimi lava foi lea, ua sii mai ai e le Vocabulaire biblique le ioe o le tagata aʻoga faafaifeau Porotesano o Oscar Cullmann e faapea, “talu ai na afio mai Iesu, sa maliu, ma toetu, ua faataunuuina ai nei tausamiga o le F[eagaiga] T[uai], ma o le tausisia o nei mea ‘o lona uiga o le toe foi atu lea i tua i le feagaiga tuai, e peiseai e leʻi afio mai lava Keriso.’” I le iloiloina la o lenei manatu tāua, pe ua mafai ona faamaonia le moni o le faatulafonoina o le tausia o le Sapati?

I aso nei, ua sailia ai e tusitala Katoliko se faamaoniga mai le Galuega 20:7, lea o loo taʻua ai “le uluai aso o le vaisapati” (Aso Sa), lea na feiloai ai Paulo ma ana aumea ina ia latou aai faatasi. Peitai ane, ua na o se manatu lea o le auiliiliga. E leai se vaipanoa i lenei mau po o se isi lava mau o le Tusi Paia o faaalia mai ai e faapea o lenei tala o se faaaʻoaʻoga e ao ona mulimuli i ai Kerisiano, ma e mautinoa foi e lē o se matafaioi e ao ona fai. Ioe, e lē lagolagoina e le Tusi Paia le tausia o le Aso Sa e avea ma sapati.

O le ā le Malōlōga o Iai mo Kerisiano?

E ui lava e lē o se matafaioi a Kerisiano le tausia o se aso faalevaiaso e malōlō ai, ae ua valaaulia i latou i le tausia o se isi ituaiga o malōlōga. Ua faamatala atu e Paulo lenei mea i ona uso Kerisiano Iutaia, i le faapea atu: “O lenei, ua tuuina mai pea o le malologa faasapati mo tagata o le Atua. . . . O lenei, ina tatou finafinau ia ina ia sao atu i lena malologa.” (Eperu 4:4-11) A o leʻi avea nei tagata Iutaia o ni Kerisiano, ae muamua sa latou matuā taumafai e tausisia le Tulafono faa-Mose i se faamaoni sa latou mafaia. Ae ina ua avea ma Kerisiano, sa lē toe uunaia loa i latou e Paulo e saili mo le faaolataga e ala i galuega, ae ia ‘malōlō’ mai a latou galuega o le pouliuli. E lē gata i lea, sa tatau foi ona latou faatuatua i le taulaga a Iesu, sa na o le pau lea o le auala e taʻuamiotonuina ai e le Atua se tagata.

E mafai faapefea e i tatou i aso nei ona iai lea lava manatu e pei ona silasila i ai le Atua? Talu ai o Molimau a Ieova o ni tagata e malamalama e pei foi o isi o latou uso a tagata, latou te talisapaia ai le iai o se aso i vaiaso taitasi e malōlō ai mai i a latou galuega faaletino sauatoa, e pei ona faatulagaina ai i le tele o atunuu. O lena taimi ua mafai ai ona latou mafuta atu i o latou aiga ma faafouina i le tino. Ae o le itu e sili ona tāua, ua faia le avea o se taimi mo le faia o isi gaoioiga tāua faa-Kerisiano. (Efeso 5:15, 16) O nei gaoioiga tāua e pei o sauniga, ma le auai i le faiva i le lautele, le asiasi atu i o latou tuaoi ina ia talatalanoa i ni mataupu faale-Tusi Paia e uiga i le taimi ua lalata mai, o le a olioli ai tagata faatuatua uma i le filemu i le lalolagi aoao. Afai e te fia iloaina lenei mea, o le a fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani ia te oe, pe i se Aso Toonai, se Aso Sa, po o so o se isi lava aso o le vaiaso.

[Ata i le itulau 28]

Sa tausia i se tulaga sili ona lelei e Iesu le tulafono o le Sapati, na i lo le tausia e tusa ai ma uputuu faa-Iutaia

[Ata i le itulau 29]

O gaoioiga faa-Kerisiano ua saunia ai se faafouina i le tino i aso e malōlō ai mai galuega faaletino sauatoa