Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Toe Fuata‘iina le Mafaufau ma ia Faamalamalamaina le Loto

Ia Toe Fuata‘iina le Mafaufau ma ia Faamalamalamaina le Loto

Ia Toe Fuataʻiina le Mafaufau ma ia Faamalamalamaina le Loto

“O lenei, ou te fai atu ia te outou, ma taʻutino atu lenei mea i luma o le Alii, aua tou te toe savavali faapei o isi nuu faapaupau uma.”—EFESO 4:17.

1. O le ā o faia e o tatou mafaufau ma loto mo i tatou?

O LE mafaufau ma le loto, o ni tomai na se lua mai tomai aupito sili ona ofoofogia ua maua e tagata. E ui ina lē mafaitaulia a la gaoioiga, ae o na lava tomai e tutasi i tagata taitoatasi. O o tatou uiga, a tatou upu, amioga, o tatou faalogona ootia ma talitonuga, e matuā aafia ai i le auala e gaoioi ai o tatou loto ma mafaufau.

2, 3. (a) Ua faapefea ona faaaogā e le Tusi Paia le upu “loto” ma le “mafaufau”? (e) Aiseā e ao ai ona tatou manatu mamafa e uiga i le loto ma le mafaufau?

2 I le Tusi Paia, e masani lava ona faasino le “loto” i uunaiga, o faalogona ootia, ma faalogona lilo i totonu, ma o le “mafaufau” o le malosi o le tomai e mafaufau ai. Peitai, o na mea e lua o le loto ma le mafaufau e faigata i nisi taimi ona mavaevae le tasi mai le isi. Mo se faaaʻoaʻoga, na uunaia e Mose le fanauga a Isaraelu i lona faapea atu: “Ma ia mafaufau ai lou loto [faamatalaga i lalo, “e tatau ona manatua e lou mafaufau”], o Ieova o le Atua moni.” (Teuteronome 4:39) Na fetalai atu Iesu i le au tusiupu o ē na taupulepule e tetee ia te ia e faapea: “Se a le mea ua manatunatu leaga ai o outou loto?”—Mataio 9:4; Mareko 2:6, 7.

3 Ua faaalia ai i lenei mea faapea, o le mafaufau ma le loto, e fesootai vavalalata. E tali atu le tasi i le isi, i nisi taimi e faamalosia e le tasi le isi ina ia galulue o se au e tasi, ae e masani foi ona toe fetauai i se tauiviga mo le pule. (Mataio 22:37; faatusatusa i le Roma 7:23.) Ona o lenei mafuaaga, afai e fia maua le finagalo malie o Ieova, e lē gata la ina tatau ona tatou faamautinoa i le tulaga o o tatou mafaufau ma o tatou loto, ae e tatau foi ona tatou toleniina ina ia galulue faatasi ma le ōgatasi, ia uaʻi atu i le itulagi e tasi. E tatau ona toe fuataʻiina le mafaufau ma ia faamalamalamaina le loto.—Salamo 119:34; Faataoto 3:1.

‘Le Auala o Savavali ai Atunuu’

4. Ua taaʻina faapefea e Satani mafaufau ma loto o tagata, ma o le ā le iʻuga?

4 O Satani o le matai o taufaasese ma na te taaʻina ma le poto tagata. Ua ia iloa faapea, ina ia pulea tagata, e tatau ona ia taulai atu i o latou mafaufau ma loto. Mai lava i le amataga o talafaasolopito o le tagata, ua ia faaaogāina ai auala eseese faatogafiti ina ia taulau ai lena taumafaiga. O le iʻuga, “o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) O le mea moni, ua matuā taulau lava Satani i le taaʻina o loto ma mafaufau o tagata o le lalolagi o lea ua faamatalaina ai i latou e le Tusi Paia faapea, “o le tupulaga amio faapiopio ma le finau vale.” (Filipi 2:15) Sa faamatalaina ma le manino e le aposetolo o Paulo le tulaga o loto ma mafaufau o lena tupulaga amio faapiopio ma le finau vale, ma ua avea ana upu ma lapataiga ia i tatou uma i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, ia faitau le Efeso 4:17-19, ma faatusatusa atu i upu a Paulo i le Roma 1:21-24.

5. Aiseā na tusi atu ai e Paulo se fautuaga malosi i tagata Efeso?

5 E mafai ona tatou talisapaia le pogai na tusi atu ai e Paulo na upu malolosi i Kerisiano i Efeso pe a tatou manatuaina faapea, o lena aai sa logologoā i ana amioga iʻuvale ma tapuaiga i atua faapaupau. E ui ina sa iai i Eleni ni tagata faimafaufau taʻutaʻua ma le au fai filosofia, ae e foliga mai o aʻoaʻoga faa-Eleni na mafai ai e le toatele o tagata ona oo atu i se fua sili ona maualuga o amioga leaga, ma o a latou aganuu sa atili ai ona matuā atamamai i a latou amioga leaga. Sa matuā popole lava Paulo i ona uso Kerisiano o ē na ola ai i na ituaiga o siosiomaga. Sa ia iloa o le toatele o i latou sa avea muamua ma tagata o nuuese ma sa “savavali ai . . . e tusa ma le tu a lenei lalolagi.” Ae o lea ua latou talia le upu moni. Sa toe fuataʻiina o latou mafaufau, ma ua faamalamalamaina foi o latou loto. O le mea la sa sili ona manao i ai Paulo ina ia latou “savavali ia tusa ma le valaau ua valaauina ai.”—Efeso 2:2; 4:1.

6. Aiseā e ao ai ona tatou naunau i upu a Paulo?

6 E faapena foi le tulaga i aso nei. Ua tatou ola foi i se lalolagi amio faapiopio, ua matuā leaga amioga, ma faiga a lotu sese. O le toatele o loo tatou faatasi sa ola muamua e tusa ma faiga o mea a lenei lalolagi. O isi o i tatou e tatau ona faifaimea vavalalata faatasi ma tagata o le lalolagi i lea aso ma lea aso. O nisi o loo ola i aiga e taatele ai le agaga o le lalolagi. O le mea lea, ua matuā alagatatau ai ona tatou malamalama i le uiga o upu a Paulo ma maua ai ni aogā mai lana fautuaga.

Mafaufauga Valea ma Ua Faapouliuligia

7. O le ā na uiga i ai le faaupuga a Paulo faapea o “le valea o latou loto”?

7 I le avatua o se lagolagosua malosi mo lana apoapoaiga i Kerisiano ina ia “aua tou te toe savavali faapei o isi nuu faapaupau uma,” sa muai taʻua ai e Paulo “le valea o latou loto.” (Efeso 4:17) O le ā le uiga o lena mea? O le upu ua faaliliuina i le “valea,” e tusa ai ma le The Anchor Bible, “ua faaalia ai le leai o se mea, le samasamanoa, le iʻuvale, le valea, le leai o se fuafuaga, ma le lē fiafia.” I lea, sa faasino atu ai e Paulo faapea o le taʻutaʻua ma le mamalu o Eleni ma Roma, atonu e foliga mai sa taaʻina ai tagata, ae o le tuliloaina o na mea sa matuā aunoa se mea na maua ai, o se mea valea, ma sa aunoa ma se fuafuaga. O i latou e matuā naunau o latou loto i le fia taʻutaʻua ma le fia mamalu, o le a iʻu i le leai o se mea, ae na o le lē fiafia ma le tiga. Ua moni ai foi lea lava mataupu silisili i le lalolagi i aso nei.

8. I ā auala ua valea ai taumafaiga a le lalolagi?

8 E iai tagata popoto ma tagata maualuluga o le lalolagi o ē o loo vaavaai atu i ai tagata mo ni tali i na fesili loloto e pei o le amataga ma le fuafuaga o le olaga, ma le taunuuga o le tagata. Ae o le ā le malamalama ma se taʻiala latou te ofoina atu? O le lē talitonu i le Atua, o le manatu e lē mafai ona iloa pe o soifua le Atua, le evolusione, ma le anoanoai o isi manatu ma aʻoaʻoga e lē o faamalamalamaina ai, e pei o faiga faalotu ma faiga faataulaitu o aso ua mavae. E tele foi sini faalelalolagi e foliga mai ua taulau ma ua faamalieina ai. Ua talanoa tagata i le taulau ma mea ua mafai ona faia i le faasaienisi, i tusiga ata, i musika, i taaloga, i faiga faapolotiki, ma isi lava mea. Ua faafiafiaina i latou i le vave maua o lo latou mamalu. Peitai, o faamaumauga o talafaasolopito ma tusi o loo iai faamaumauga o mea na faia e tagata i aso ua mavae, lea ua maua i aso nei, o loo tumu i igoa o toa taʻutaʻua ua lē toe manatua. O nei mea uma e leai se uiga, ae ua na o le gaogaoiī, e samasamanoa, e iʻuvale, e valea, e leai se fuafuaga, ma e lē fiafia.

9. O ā mea valea ua liliu atu i ai le toatele?

9 I le iloa o le valea o na taumafaiga, ua liliu atu ai le toatele e saili mea faitino—ia faateleina tupe ma ia maua mea e mafai e tupe ona faatauina—ma ua avea nei mea o lo latou sini i le olaga. Ua latou mautinoa o le fiafia e sau mai le tele o oa, mea faitino, ma le sailia o mea faafiafia. E lē gata ua tuu i ai o latou mafaufau atoa, ae ua latou naunau foi e faataulagaina mea uma—le soifua malōlōina, aiga, e oo lava i le loto fuatiaifo. O le ā le iʻuga? Na i lo o le faataunuuina, “ua tuʻia ai ua ati i latou e i latou i puapuaga e tele.” (1 Timoteo 6:10) E lētioa ona uunaia e Paulo ona uso Kerisiano ina ia aua neʻi savavali e pei ona faia e nuu faapaupau, ona e valea lena ituaiga o mafaufauga.

10. Ua faapefea ona ‘faapouliuligia mafaufau’ o tagata o le lalolagi?

10 Ina ia iloa ai e leai se mea aogā o iai i le lalolagi e matauʻa pe faataʻitaʻi ai fua i ai, na sosoo ai ona faapea mai Paulo “o loo faapouliuligia o latou mafaufau.” (Efeso 4:18) E moni, e iai tagata popoto ma fai mafaufau i le lalolagi i le toetoe lava i matātā uma o taumafaiga. Peitai, na faapea mai Paulo o loo faapouliuligia o latou mafaufau. Aiseā? O ana faamatalaga e lē o uiga i o latou tomai faalemafaufau po o latou tomai. O le faaupuga “mafaufau” e mafai foi ona faasino i le faavae o faalogona faaletagata, o le nofoaga o le malamalama, le tagata i totonu. O loo i le pouliuli i latou ona e leai so latou malamalama e taʻitaʻiina ai, pe lagona le manaomia o se taʻiala i a latou taumafaiga. E mafai ona iloa lenei mea i le faavaleaina o o latou mafaufau i le saʻo ma le sese. Atonu ua manatu tagata, ona o le lē faamasinoina o mea o faia e tagata i aso nei, so o se mea lava la e faia pe fai atu ai tagata e talia lava o le malamalama lea, ae o le mea moni, o le faapouliuligiaina ai lena o o latou mafaufau, e tusa ai ma upu a Paulo. I le tulaga faaleagaga, o loo latou tautoʻai solo i le pogisa aʻiaʻi.—Iopu 12:25; 17:12; Isaia 5:20; 59:6-10; 60:2; faatusatusa i le Efeso 1:17, 18.

11. O le ā le pogai o le faapouliuligia o mafaufau o le lalolagi?

11 Aiseā ua mafai ai ona popoto tagata, ma oo ina malamalama i le tele o mea, ae o loo pouliuli i le itu faaleagaga? I le 2 Korinito 4:4, ua aumaia ai e Paulo le tali ia i tatou: “Ua faatauasoina manatu o i latou o e le talitonu e le atua o le lalolagi nei, ina neʻi pupula atu ia te i latou le malamalama o le tala lelei i le mamalu o Keriso, ua tusa [“o le faatusa,” NW] o ia ma le Atua.” Maeu se faamanuiaga tautele ua iai mo i latou ua talia ma taofi mau i le tala lelei mamalu, ua toe fuataʻiina o latou mafaufau ma ua faamalamalamaina o latou loto!

Loto Valelea ma le Maʻaa

12. I le ā le auala ‘ua liliueseina ai le lalolagi mai le ola o i le Atua’?

12 Ina ia fesoasoani atili ia i tatou ia iloa le pogai e tatau ai ona toe fuataʻiina o tatou mafaufau ma faamalamalamaina i le loto, na tataʻi atu ai e Paulo o tatou manatu i le mea moni faapea, o le ala o le lalolagi, ua “liliueseina i latou i le ola o i le Atua.” (Efeso 4:18) E lē faapea ua lē toe talitonu tagata i le Atua po ua matuā aunoa i latou ma le atua. Na taʻua faapea e se tasi tagata tusitala i nusipepa: “Na i lo o le lē amioatua, seʻi o tatou faia se faaupuga fou: e itiiti le talitonu i le Atua. O tagata o ē e itiiti le talitonu i le Atua, ua mananao i le viiga ona o le talitonu i le Atua, e pei ona latou faagalogaloina o Ia i le vaiaso atoa ae faatoʻā manatua i le taeao o le Aso Sa. Ma e lē taitai foi ona latou taliaina o Ia ina ia pule i a latou faiga faapolotiki po o latou olaga totino i nisi aso sei vaganā le Aso Sa. I le tele o taimi e talitonu [i latou] i le Atua peitai latou te manatu e lē tatau ona tele sana aiā i le olaga faaonaponei.” O le auala lenei na faaupu ai e Paulo i lana tusi i tagata Roma: “Auā foi na iloa e i latou le Atua, a ua le vivii ma faafetai atu ia te ia.” (Roma 1:21) O aso uma lava, tatou te vaaia ai tagata o ē ola i le olaga e lē gata ina e aunoa ma sina mafaufau i le Atua. E mautinoa lava, latou te leʻi vivii atu ma faafetai atu ia te Ia.

13. O le ā “le ola o i le Atua”?

13 O le faaupuga “le ola o i le Atua” o se faaupuga tāua. Ua faaalia atili ai pe faapefea i le faapouliuligia o le mafaufau ma le faaleagaga ona fenuminumiai ai lagona o talitonuga o tagata. O le upu Eleni ua faaliliuina i le upu “ola” i inei, e lē o le biʹos (lea e maua mai ai le upu “biology,” ma le “biography”), o lona uiga o le vaega o le olaga, po o āga o le olaga. Na i lo o lea, sa faaaogāina le upu zo·eʹ (lea e maua mai ai upu e pei o le “zoo,” ma le “zoology”). O lona uiga “o le ola, i le avea o se mafuaaga, o le ola i se uiga atoatoa, e pei o le ola o i le Atua. . . . Mai lenei ola ua faaesea ai le tagata e avea o le iʻuga o le Paʻū o Atamu i le agasala,” e tusa ai ma le faamatalaga a Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words. O lea, na taʻu mai ai e Paulo ia i tatou e faapea o le pouliuli i le mafaufau ma le faaleagaga, ua lē gata ina taʻitaʻiina atu ai tagata o le lalolagi i le iʻuvale i le tino, ae ua vavaeeseina ai foi i latou mai le faamoemoe i le ola e faavavau ua ofoina mai e le Atua. (Kalatia 6:8) Aiseā ua faapea ai? Sa faaauau ona taʻu mai e Paulo mafuaaga ia i tatou.

14. O le ā se tasi o mafuaaga ua pogai ai ona liliuese le lalolagi mai le ola o i le Atua?

14 Muamua lava, na ia faapea mai ona o le “valea ua ia i latou.” (Efeso 4:18) O le fasi fuaiupu “ua ia i latou” ua faamamafa ai faapea, o le valea e lē ona o le leai o se avanoa lelei, ae ona o le teena ma le loto i ai o le poto o le Atua. O isi faaupuga o lenei fasi fuaiupu e faapea: “o lo latou tetee tuufaasolo e lē fia iloa le Atua” (The Anchor Bible); “ua aunoa ma le poto ona ua teena e o latou loto le poto” (Jerusalem Bible). Ona ua latou teena, pe liliuese ma le loto i ai mai le poto saʻo e uiga i le Atua, ua leai ai la se faavae mo i latou e maua ai le ituaiga o ola lea ua ofoina mai e Ieova mo i latou o ē faaalia le faatuatua i lona Alo, o lē na fetalai mai faapea: “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”—Ioane 17:3; 1 Timoteo 6:19.

15. O le ā o saosaolaumea i le liliuese o lenei lalolagi mai le ola o i le Atua?

15 O le isi mafuaaga ua faaesea ai le lalolagi lautele mai le ola o i le Atua, e tusa ai ma upu a Paulo, ona o le “maaa o latou loto.” (Efeso 4:18) “O le maaa” i inei o lona uiga faavae o le faamalō, e peiseai ua ufitia i paʻu malō. Ua tatou iloa uma lava pe faapefea ona tupu mai le paʻu malō. O lenei paʻu atonu i le taimi muamua sa faatoʻā tupu ai e vaivai ma e manifinifi, ae a fetaiai soo ma ni omiga po o feteenaiga, ona faasolo lea ina malō ma mafiafia ma tupu aʻe ai le paʻu malō. Ua lē o toe lagona se leatapaia. E faapena foi la, e leʻi fananau mai tagata ma ni loto maʻaa ma faigata, ona faafuaseʻi ai foi lea ona latou lē alolofa i le Atua. Ae ona o loo tatou ola i le lalolagi ma fetaiai soo ma lona agaga, o le a lē umi ai lava la ae maʻaa ma mafiafia le loto pe afai e lē leoleomaluina. O le mea lena na lapatai mai ai Paulo: “[“Ia faaeteete,” NW] . . . ina neʻi loto fatu so outou i le pepelo o le agasala.” (Eperu 3:7-13; Salamo 95:8-10) O le mea lea, maeu le faanatinati ua iai, ia tumau pea ona toe fuataʻiina le mafaufau ma ia faamalamalamaina le loto!

“Ua Latou Le Lagona se Mea”

16. O le ā le iʻuga o le faapouliuligia o mafaufau o le lalolagi ma le liliuese mai le ola o i le Atua?

16 O le iʻuga o lena faapouliuligia ma le liliueseina mai, ua aoteleina i upu atili a Paulo: “Ua latou le lagona se mea, ua tuuina atu i latou ia i latou i le matāitu e fai mea leaga uma lava ma le tuʻinanau i ai.” (Efeso 4:19) O le uiga moni o le faaupuga “ua latou le lagona se mea,” “ua lē lagona se tiga,” tiga i amioga. O le auala lena e mafua ai ona iai le loto maʻaa. O le taimi lava e lē toe lagona ai se tiga o le loto fuatiaifo pe lē toe iai foi se lagona faapea o loo nofo aitalafu i le Atua, ua lē toe mafai ai foi la ona taofiofia. O le pogai lea, na faapea mai ai Paulo “ua tuuina atu i latou ia i latou” i le matāitu ma amioga leaga. O se laasaga ua faia ma le loto i ai na fuafuaina. “O le matāitu [“amio lē taupulea,” NW],” e pei ona faaaogā ai e le Tusi Paia, ua faaalia ai se loto maʻaa, se uiga e lē masiasi, e faasausili i le tulafono ma le pule. E faapena foi i “mea leaga uma lava” e aofia ai e lē gata i feusuaiga e lē faalenatura, a o mea inosia ua faia i le igoa o le lotu, e pei o faiga faafanau tama ma faiga faalotu na faia i le malumalu o Atemisa po o Tiana o Efeso, na sa masani lelei ai le au faitau a Paulo.—Galuega 19:27, 35.

17. Aiseā na fai mai ai Paulo faapea o tagata ua latou lē lagona se mea, ua agasala “ma le tuʻinanau i ai”?

17 E lē gata i le faaalualuō i tuʻinanau o le amio lē pulea ma amio leaga uma o so o se ituaiga, ae ua faaopoopo mai foi Paulo e faapea o lea ua gaoioi ai ia tagata “ma le tuʻinanau i ai.” Pe a fai e tagata o ē o loo iai pea sina fua o le lagona mamā se agasala, atonu o le a oo ia i latou sina lagona salamō ma taumafai malosi loa ia aua neʻi toe faia. A o i latou o ē “ua latou le lagona se mea” ua agasala “ma le tuʻinanau i ai” (“ma o loo mananao atili e fai pea,” The Anchor Bible). Na faamatalaina e se tagata faasalalau i le letiō lenei mea e faapea: “Afai o le a e maua se taimi fiafia nanei, e tatau la ona sili atu le faafiafiaina o oe i le po taeao.” Ua latou matuā ulu atu i suiga e sili ona paʻū maulalo seia oo lava ina latou magoto atu i le taʻele o le amio leaga—ma manatu ai i na amioga ua o se meanoa. Maeu se ata manino “o le manao o e faapaupau”!—1 Peteru 4:3, 4.

18. Ina ia aoteleina, o le ā le ituaiga o ata na tuuina mai e Paulo o le tulaga faalemafaufau ma le faaleagaga o le lalolagi?

18 I le na o le tolu o fuaiupu o le Efeso 4:17-19, ua faaalia ai e Paulo le tulaga moni tauamio ma le tulaga faaleagaga o le lalolagi. Ua ia faasino mai faapea o manatu ma mafaufauga ua siitia e tagata fai mafaufau o le lalolagi, ma le sailia pea ma le lē mapu o le oa ma faafiafiaga, e matuā lē aogā lava. Ua ia faamanino mai e faapea, ona o le pouliuli i le mafaufau ma le pouliuli faaleagaga, ua oo ai le lalolagi i se tulaga matuā fenuminumiai tauamio, ua matuā vaivai tauamio, ua magoto atu lava i lalō. I le iʻuga, ona o le faaalia o lona valea ma lona lava loto maʻaa, ua liliuese mai ai ma le leai o se faamoemoe i le ola o i le Atua. E mautinoa lava, ua ia i tatou mafuaaga lelei e aua ai neʻi savavali pea e pei ona savavali o nuu faapaupau!

19. O ā fesili tāua e tatau ona talanoaina?

19 Talu ai ona o le pouliuli o le loto ma le mafaufau ua pogai ai ona liliuese le lalolagi mai ia Ieova le Atua, e mafai faapefea la ona tatou faateʻa ese le pouliuli uma mai o tatou mafaufau ma loto? Ioe, o le ā e ao ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou savavali pea e pei o fanau o le malamalama ma maua le finagalo malie o le Atua? O le a talanoaina lenei mea i le isi mataupu o sosoo mai.

Pe e Mafai ona E Faamatala?

□ O le ā na uunaia ai le fautuaga malosi a Paulo i le Efeso 4:17-19?

□ Aiseā e valea ai ma pouliuli auala o le lalolagi?

□ O le ā le uiga o le faaupuga “liliueseina i latou i le ola o i le Atua”?

□ O ā iʻuga o le faapouliuligia o le mafaufau ma le loto maʻaa?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 9]

Sa taʻutaʻua Efeso i a latou amio leaga ma tapuaiga i tupua

1. Se tagata Roma sa tau e oo i le oti i taaloga i Efeso

2. O toega o le faatafunaga o le malumalu o Atemisa (Tiana)

3. Se fale o faafiafiaga i Efeso

4. Le atua fafine o le fanau tama, o Atemisa (Tiana) i Efeso

[Ata i le itulau 10]

O le ā le malamalama ua ofoina mai e tagata maualuluga o le lalolagi?

Nero

[Ē Ana le Ata]

Musei Capitolini, Roma