Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Isi Mea na Mauaina i le Atumotu o Pahama

Se Isi Mea na Mauaina i le Atumotu o Pahama

Se Isi Mea na Mauaina i le Atumotu o Pahama

I LE pei o le lainā papa umī lea e sopoʻia ai le sami tioata lanumoana i le va o Florida ma Cuba, ua faapena le uaʻi atu o faasalalauga uma a le lalolagi i le 1992, i le atumotu o Pahama i se tulaga sa leʻi faapea muamua. Aiseā? Talu ai o le toatele o tagata popoto latou te manatu o Pahama o le uluai atumotu lea na laasia e Christopher Columbus i lana folauga tāua i talafaasolopito i le 1492, lea na ia mauaina ai uluai vaega o Amerika. O le kuinisenetenari, po o le atoaga o le 500 tausaga, talu ona taunuu i ai Columbus, sa faamanatuina ia Oketopa 12, sa avea ma itu na uaʻi uma ane loa i ai le lalolagi atoa.

Peitai, sa leʻi aunoa lena sauniga fiafia ma sona au faitio. Ina ua lauga atu e tatala ai le Fonotaga Faalemalo Lona 23 a Loia o ni Tagata Uli (National Conference of Black Lawyers), na lipotia mai ai le faamatalaga a John Carew (o se polofesa i suesuega faavaomalo) e faapea o Columbus, o ia lea na “faapogaia ai le oti o le anoanoai o tagata sa nofoia Atu Motu o le Keripiriane.”—The Nassau Guardian.

I aso nei, e aunoa ma se tasi o le 250,000 o le faitau aofai o tagata ua latou nofoia Pahama, e faamaonia ni o latou gafa i tagata moni filemu o le atunuu lava latou, lea na feiloai i ai Columbus ma ia faamatalaina o ni “tagata tino malolosi, e tino lalelei ma foliga aulelei.” O le ā ua tupu i na tagata atumotu? Ua tali mai le tusi A History of the Bahamas: “I le va o le 1500 ma le 1520, na ave faapagota ai tagata uma o le atumotu o Pahama, pe tusa ma le 20,000 tagata Lucayan, ina ia galulue i le eliina o le auro mo le Malo o Sepania i le motu o Hisipaniola.

Ina ua aveesea lona faitau aofai atoa, “ona toe mauaina” lea o le atumotu o Pahama, muamua, e tagata Peretania ae mulimuli ane e ni vaega tetele o “tagata faamaoni o le malo.” O nei tagata na taunuu mulimuli ane, o le toatele o i latou o faifaatoaga mai kolone a Amerika. Ona o le faamaoni i le Pulega a Peretania, na latou sosola ese ai mai le taua mo se tutoatasi, lea na faaoso aʻe i le konitineta o Amerika i Matu. O tagata o le atumotu o Pahama i aso nei o le mea moni o ni fanau a tagata nei na nofoia le atumotu, ma a latou pologa. Ina ua faasaolotoina, o le toatele o pologa sa latou tauaveina pea igoa o o latou uluai matai.

Le Isi Mea na Mauaina

E itiiti se masalosalo, sa manatu Columbus o ia o se misionare. Na ia faapea mai: “Ua faia aʻu e le Atua ma avefeau o le lagi fou ma le lalolagi fou. . . . Sa ia faasino mai ia te aʻu le mea ou te maua i ai le lalolagi fou.” Peitai, na lē saʻo lena faamatalaga ina ua iʻu i se faatamaʻiaga. O le ‘lagi fou ma le lalolagi fou’ amiotonu na folafola mai e le Atua e tatau ona faatalitalia le faataunuuina e ala mai i se isi mea na mauaina.—2 Peteru 3:13.

I le 1926, na taunuu ai Edward McKenzie ma lana avā i le atumotu o Pahama. I le lē pei o isi tagata o ē na muai mauaina le atumotu, sa ō atu lenei ulugalii mai Iamaika ina ia sailia tagata loto faamaoni o ē sa mafai ona la avatu i ai se oa tautele. O i laua lava uluai tagata na avatuina le tala lelei o le Malo o le Atua i le atumotu o Pahama. (Mataio 13:44; 24:14) Mulimuli ane i lena tausaga, na aufaatasi atu ia i laua nisi tagata Iamaika se toalua, o Clarence Walters ma Rachel Gregory. I le 1928 e toafitu tagata talaʻi o le Malo i Pahama. E fa tausaga o latou galulue mamafa ai i le talaʻiina o le tala lelei i tagata o le atumotu.

Ona oo atu lea i ai o E. P. Roberts, o se failauga aasa mai Trinidad. O ana lauga lautele i maota fono taʻutaʻua sa tele se aogā e tafiesea ai talitonuga sese ma pāʻia ai loto o le toatele i le upu moni o le Tusi Paia. Sa nofo faalologo ai i lena aofia i se tasi o sauniga Donald Oscar Murray, o lē na mulimuli ane lauiloa o D. O. E leʻi umi ae avea o ia ma taʻitaʻi i le galuega.

O loo manatua lelei e le misionare o Nancy Porter le faamatalaina e D. O. Murray o ana tatalo faatauanau mo le fesoasoani i le galuega talaʻi. I le 1947, na avea ai Nancy ma lana tane o George, ma isi e toalua, ma uluai misionare na aauina atu i le atumotu o Pahama e le Sosaiete o le Olo Matamata. Ua ia manatua e faapea: “Ou te manatu o le a lē mafai ona galo ia i matou le uluai sauniga na matou ō atu i ai. Pe tusa ma le toaiva pe toasefulu na auai. O le uso o Murray sa taʻitaʻifono ma na ia faia le tatalo amata, e faafetai atu ai ia Ieova mo le taunuu mai o misionare. Na ia faapea mai, sa manaomia se fesoasoani, ma ‘ua leva o matou tatalo atu mo se fesoasoani.’ Sa folafola mai e le Sosaiete o le a auina mai se fesoasoani, ma o lea la ua matou iai nei. Sa matuā uigā ia i matou le tatalo, na matou lagona ai se manaoga ina ia nonofo ai pea i inā.” Nei la, i le pe tusa ma le 45 tausaga mulimuli ane ai, ma e ui lava foi i le maliu o lana tane, ae o loo tauaveina pea e Tuafafine Porter le feau faamafanafana loto o le Malo i tagata o le atumotu.

Ae maise talu mai le 1947, sa matuā faamanuiaina ai le galuega talaʻi o le Malo i Pahama, mai faifeau faataimi atoa ma isi o ē na folau atu i vaa ina ia asiasi i le atumotu. Sa masani ona latou folau atu i sami papaʻu ma āʻau ona latou āsa atu lea i le matafaga ina ia faaoo atu le tala lelei i nofoaga vāvā mamao. O na uluai taumafaiga o loo fua mai pea e oo mai i le asō.

O le 1950 na ausia ai se tumutumuga sili. Ia Tesema o le tausaga lava lena, na asiasi ane ai mo le uluai taimi i Pahama, Nathan H. Knorr, o le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata i lea taimi, ma lana failautusi, o Milton G. Henschel. Sa faafeiloai atu e Knorr tagata e 312 sa matuā faatumulia ai le fale e taʻua o le Mother’s Club Hall, o se tamai fale e fau i laupapa i Jail Alley. Sa auai atu i ai ni tagata sa lauiloa i lena taimi, e aofia ai se sui o le palemene ma le faatonu o se nusipepa. I lena po, na faasilasila ai e Uso Knorr le faavaeina o se ofisa o le lālā a le Sosaiete i Pahama.

Le Tali Faaleuō mai o Tagata o le Atumotu

O se uiga e masani ai lava le taliga fia faalogologo atu o tagata faauō o Pahama i le feau o le Malo. Peitai ane, o loo avea pea o se luʻi le oo atu o le feau ia i latou uma. Aiseā? Talu ai, e ui lava o le toatele o tagata e nonofo i le laumua, i Nassau, ma le motu tuaoi o Grand Bahama (Pahama Sili), ae o loo salalau solo atu isi tagata i motu e 15 o motu tetele, a o isi tagata e nonofo i motu laiti ma motu ʻamu e 700, lea o loo iai i lenei atumotu.

I le mātauina o le manaomia, ua faateleina ai le aofai o Molimau o le atunuu lava ia, ma le anoanoai mai isi nofoaga, ua ō atu i ia tamai motu ina ia fesoasoani i le galuega talaʻi. E avatu ai le faamālō, ona ua latou faia se faataulagaina ma faaaluina ai a latou lava tupe. Ae ua matuā faamanuiaina a latou taumafaiga.

Na siitia atu se tasi ulugalii talavou i le motu o Andros. I le la talaʻiga mai lea fale i lea fale, na latou feiloai ai ma se tagata na malaga ane mai Haiti. E faitau afe nei ituaiga o tagata i Pahama. Na malie le tamaloa e faia sana suesuega faale-Tusi Paia. O le afiafi o le aso lava lena na amata ai le uluai suesuega, e faaaogā ai kopi o le tusi E Mafai ona E Ola e Faavavau i Parataiso i Le Lalolagi, i le gagana Peretania ma le gagana Falani. I le afiafi o le aso na sosoo ai, na ia auai atu ai mo le uluai taimi i se sauniga faa-Kerisiano. E leʻi umi lava, ae lafoai e le tamaloa lana ulaula, na vave le agaʻigaʻi i luma, ma amata loa ona auai i le galuega talaʻi.

I le taeao o le aso na fuafuaina e papatiso ai lenei tamaloa, sa ia maua ai se lipine puʻeleo mai lona aiga i Haiti, e ui ina ua lima tausaga na te leʻi toe maua mai ai se tala. O le ā sa latou fai mai ai? Sa latou faamatala mai le auala na avea ai i latou o ni Molimau a Ieova. Sa latou taʻu mai faapea, ua avea lona tuafafine ma paeonia sauatoa, po o sē talaʻi faataimi atoa, ma sa latou aioi mai i le tamaloa ina ia ona faafesootaia ni Molimau ma suesue ma i latou i le Tusi Paia. Ioe, na papatisoina ai i lena lava aso le tamaloa, i lona mautinoa atoatoa, ua ia faia le mea saʻo.

O tali naunautai e pei o lena sa faamafanafanaina ai loto o Molimau i lea vaipanoa. O le aofaiga faateleina o i latou ua auai i le galuega i le avea ma faievagelia faataimi atoa, ma ua avea lenei o se sao i le faatuputupulaʻia. Ma o le mafuaaga lena na oo ai i le 1,000 le aofai o ē folafola le Malo i Pahama i le 1988. I aso nei, o loo iai i faapotopotoga e 19, le pe tusa ma le 1,300 tagata talaʻi o le Malo, i le toetoe o motu autū uma.

Ua Sauniuni mo le Lumanai

Talu ai le telē o le oso aʻe o lo latou aofai, ua faafaigata ai i Molimau ona suʻe ni nofoaga e lava le tetelē mo a latou tauaofiaga faaletausaga. Sa tatau ona faia ni tauaofiaga se lua i ni motu eseese ina ia faaaofia uma ai tagata. O lea, na faia ai ni fuafuaga ina ia fausia se Maota mo Fonotaga, ma se ofisa fou o le lālā. Na amata le galuega ia Tesema 1989. E faitau selau tagata tauofo mai isi atunuu ma i latou foi o le atunuu lava ia, sa galulue ai ma le ‘loto atoa ia Ieova’ i lea galuega.—Kolose 3:23.

E lē mafesiligia, o le faatasiga sili ona tele, ma sili ona fiafia a Molimau i Pahama, o le umusāina lea o le ofisa fou o le lālā ma le Maota mo Fonotaga ia Fepuari 8 ma le 9, 1992. Sa matuā faatalitali ma le naunautai tagata uma a o sauniuni uso mai vaega uma o le motu mo lea faatasiga. E lē masani ai ona malūlū le tau, ma sa timu foi le pō a o malama le aso mo le polokalama o le umusaga. Peitai e leʻi mafai ona faaitiitia ai le olioli o le motu o tagata fiafia e 2,714, a o tauaao atu e John E. Barr, o le sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, le lauga faafeiloai o le umusaga, o lona matua, “Le Pese o le Faatelega Faatiokarate.”

Sa matuā faatumulia loto i le faafetai i le Tamā faalelagi, o Ieova le Atua, ona o lena faatasiga o le olioli ma le fiafia. Na matuā toe uunaia ai i latou uma sa auai, ina ia faaaogāina lo latou malosi atoatoa i le galuega faaleagaga tau aʻoaʻoga, lea ua mafai ai ona iai se faatelega faaletino.

O loo faaauau pea ona avea ma fefinauaiga le mataupu i le pe ua avea le mauaina e Columbus o le atumotu o Pahama, ma se suiga tele i le lelei o nei atumotu. Peitai ane, o loo autasi Molimau a Ieova i Pahama, i lo latou faafetai atu i le Atua mo le aauina mai o tagata talaʻi o le Malo, o ē ua uunaia i latou e le agaga faataulagaina ina ia lototetele a o fetaiai ma mea e lē masani ai, ma aumaia ai le tala lelei mamalu i ogasami sa leʻi lauiloa muamua i le itu faaleagaga. O la latou galuega ma le “mauaina” o le atumotu ua iʻu ai i le faaʻoaina faaleagaga, lea ua matuā lē mafaatusaina mo ē uma o loo sailia le upu moni i Pahama.

[Faafanua/Ata i le itulau 24, 25]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Grand Bahama

Abaco

Andros

New Providence

Nassau

Eleuthera

Cat Island

Great Exuma

Rum Cay

San Salvador

Long Island

Crooked Island

Acklins Island

Mayaguana

Little Inagua

Great Inagua

SAMI KERIPIRIANE

FLORIDA

CUBA

[Ata]

Talaʻiga i le Straw Market

Āsaina le matafaga ina ia tufaina atu le tala lelei

Le ofisa o le lālā o loo i le mauga e iloa atu ai le Maota mo Fonotaga