Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Vaa o le “Faalauiloa le Malo” ua Femalagaai i Vaitafe e Tele i Guyana

O Vaa o le “Faalauiloa le Malo” ua Femalagaai i Vaitafe e Tele i Guyana

O Vaa o le “Faalauiloa le Malo” ua Femalagaai i Vaitafe e Tele i Guyana

GUYANA. * O lenei upu a le gagana a tagata Initia o Amerika i Saute ua faauigaina faapea o le “nuu o vai.” Maeu le fetaui lelei o le faamatalaina o lenei laufanua, ua na o le pau lea o le atunuu e tautatala i le gagana faa-Peretania i Amerika i Saute. E felavasai solo vaitafe i le laufanua ma o latou ālavai ia e tatafe fepiopioaʻi solo mai Fanua Maualuluga o Guiana e agaʻi atu i le vaomatua o le teropika ma oo atu ai i le Vasa Atalani. O nei ālavai ua faalagolago i ai le tele o nuu ma faatoaga ia e taape solo i o latou ālavai.

Ua iloa e Molimau a Ieova i Guyana e faapea, ina ua valoia e Iesu “[o le a] talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma,” o le a aofia ai le talaʻiina o le tala lelei i tagata uma o loo āumau i oganuu i tafatafa ane o vaitafe. (Mataio 24:14) O lea, mo le tele o tausaga, sa iai ni vaega o Molimau, o le toatele o i latou o paeonia, sa latou faaaogāina ni vaa lapopoa ma vaa laiti, e femalagai ai i nei vaitafe o Guyana e tufaina atu le tala lelei i tagata.

Ina ia fesoasoani i le galuega, sa faaaogāina ai e le Sosaiete o le Olo Matamata i Guyana, seia oo mai i le taimi nei, ni vaa laupapa se lima sa faaigoaina o le Faalauiloa le Malo I e oo i le Faalauiloa le Malo V. O le uumi o nei vaa laupapa ua taʻua o balahoo, e taʻi 24 futu [7 mita] e leai se fale, a o lona taʻele e fai faafoliga mai i se V. Na fausia ma vaaia lelei nei vaa e se tasi o aiga Molimau. Sa taʻu faapelepeleina e Molimau i Guyana nei vaa o Faalauiloa, ma o nei vaa muamua e lua ua lē o toe faaaogāina nei ina ua mavae le faitau sefulu o tausaga o le galuega. E ui i lea, o vaa numera III, IV, ma le V o loo faaaogāina pea i le vaitafe o Pomeroon, Mahaica ma Demerara.

I Demerara

I Peretania ma isi vaega o Europa, o le upu lenei “demerara” e ono manatua ai le suka enaena e fai mai i tolo ia e totō i tafatafa ane o lenei vaitafe e tumu i faupuʻega o palapala. I le auvai i le itu i sisifo, e muta ai le auala e sau mai le talafatai i le mea o loo iai faatoaga tolo. I tua atu i inā, e faalagolago tele Molimau i vaa o le Faalauiloa le Malo, latou te aumaia le feau logomālie o le Malo o Ieova i tagata uma o loo aumau ai i lenei ituvai e pei o tagata—Hinitu, Mosalemi, ma tagata ua taʻua o Kerisiano.

O le faatinoina o le galuega talaʻi i Demerara e mafai ona faia i se aso se tasi pe atoa ai foi ni nai vaiaso i le feoai lea mai lea uafu i lea uafu, e amata i le taeao seia oo i le afiafi popogi. Ae a faapea e pogia le faigamalaga, e masani lava i le au paeonia ona gasese a latou meaʻai i luga o le vaa, aai ai ma momoe ai foi. E pogipogi loa, ona taula lea o le Faalauiloa i se aoa ina ia mau lelei ai pe e taula foi i se uafu pe a maua. E lua laau taʻi 8 futu [2.5 mita] le uumi e tutuʻi i le taumua ma i le taumuli o le vaa. Ona avatu lea o le maea ua saisai solo i luga o nei laau ua faatutū i pito o le vaa, ona faapulou lea i se tapoleni lapoa ina ia malu lelei ai. E fai laupapa ma moega, a o palanikeke ma ieafu e fai ma faamalū. E ui lava i lea, sa faigofie ona latou momoe ona o le umi o le aso.

“Pe na outou faamālū i nei vai palapala?” na fesiligia ai le au paeonia.

O le tali: “E leai, pe afai e mafai ona matou alofia lena mea! So o se mea lava matou te tau atu ai i se vaipuna manino ona utu ai lea o ni a matou vai mo le kukaina o a matou meaʻai, ni o matou vaiinu ma faaaogā e taeʻele ai.”

Na tauia lo latou tumau i le tele o ni mea fiafia na tutupu. I se tasi taimi, na sau ai se tasi tamaloa ua tū sasaʻo mai i luga o le paʻumātū, e uu lona puimanava ma mataʻi mai ma le naunau i matou. “Faalauiloa le Malo V”! na ia faitau leotele ai le igoa o loo i le taumua o le vaa. “Atonu o outou o ni Molimau a Ieova. Auā e na o outou lava tagata e faaaogāina le upu ‘malo’ i lenei tulaga. E iai lo outou Maota o le Malo, a o lenei foi ua iai lo outou vaa Faalauiloa le Malo.

Mai Kiliata i Pomeroon

O le galulue i Vaitafe o Pomeroon e ese ai mai le tulaga masani, e pei ona manatuaina e Frederick McAlman. Ina ua mavae se tausaga se tasi talu lona faauuga mai le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olo Matamata i Kiliata i le 1970, ona sau lea o ia i Charity, o se nuu e i tua i tafatafa ane o le vaitafe e 21 maila [34 kilomita] i totonu e tū ai i le auvai i le itu i sasae o le Pomeroon, le nofoaga sa iai le au talaʻi o le Malo e toalima.

Ua manatua e le Uso o McAlman e faapea: “Mo na tausaga uumi e lima, na matou mauaina ai se ‘fiafiaga’ i le aloina o le Faalauiloa II i uta ma i tai foi o le Pomeroon a o matou te leʻi mauaina se vaaafi tuai e ono ogaumu. I aloaloga i luga o le vai e fuafua i le tai, e mafai lava ona matou talaʻi atu ai i le auvai i sasae seia oo ina matou taunuu i Hackney, e fitu maila [11 kilomita] mai le mata o le vaitafe. I inā, matou te malōlō lelei ai i le po i le aiga o le Tuafafine o DeCambra, o se faatosaga sa galueaiina lena oganuu i lea taimi. I le vaveao o le aso e sosoo ai, e matou te faaauau atu ai i lalo i le mata o le vai a o leʻi āsaina le isi itu i le auvai i le itu i sisifo. Mulimuli ane ona toe suʻe lea o lo matou auala e toe foi atu ai i Charity e 21 maila [34 kilomita] le mamao.”

Sa lelei le galuega a le vaaafi lea e ono ona ogaumu mo le sefulu tausaga. I le 1986, na suia ai lena afi, i se afi fou e sefululima ona ogaumu. Ina ua uma le auaunaga ma le faamaoni i inā i le Pomeroon mo le silia i le 21 tausaga, sa toe vaai ma le fiafia le Uso o McAlman i le Maota o le Malo lea faatoʻā uma lava ona fausia i Charity, ua faaaogāina nei e le faapotopotoga e na o le 43 tagata talaʻi e iai, o i latou mai tafatafa o le vaitafe. O le faitau aofai o ē auai i sauniga e masani ai, ua silia i le 60, ma i le Faamanatuga o le maliu o Iesu Keriso i le 1992, na auai se aofia e 190!

Sailiga mo le “Tamaloa o le Olomatamata”

O le Aso Gafua o le aso lea mo faatauga i le Maketi i Charity. O se taimi lelei tele lea e talaʻi atu ai le tala lelei, ma sa iai Molimau i inā ma a latou lomiga o Le Olomatamata ma le Awake! I se tasi aso i le amataga lava o le 1970, na sau ai Monica Fitzallen mai Warimuri i Moruka i le maketi ma na aveina ai ni mekasini se lua mai le Uso o McAlman. Ae ina ua taunuu i lona fale, ona tago lea sulu mekasini i le taʻele o lana pusa lavalava.

Na faapea mai Monica: “Na iai lava i inā na mekasini mo le lua tausaga e aunoa ma loʻu faitauina. Mulimuli ane na ou maʻi ma na ou faataotolia ai mo sina vaitaimi. A o faasolo ina ou malosi, sa amata ona ou toe suesueina uma fasipepa o iai ni tusitusiga i le fale e faaaogā i ai lou taimi. Mulimuli ane, na ou faatoʻā manatuaina lomiga ia e lua i laʻu pusa lavalava ma amata loa ona ou iloiloina.” I lena lava taimi, sa ia iloa ai o le upu moni.

Ina ua manuia le gasegase o Monica, sa talosaga atu i lona toalua o Eugene, ia sailia sana galuega e latalata i le Pomeroon ina ia ona mauaina ai le tamaloa lea na tuuina atu ia te ia nei mekasini. Sa malie Eugene ae peitai, na pau lava le galuega sa ia maua, o le galue lea i le faatoaga i le Pomeroon mo le na o le tasi le vaiaso, mai le Aso Gafua seia oo i le aoauli o le Aso Toonai.

I lena Aso Toonai, e leʻi maua lava e Monica le tamaloa lea na avatua ia te ia na mekasini. Ina ua oo i le aoauli, na talosaga atu o ia i lana tane pe a talafeagai ai ma le tai, pe mafai ona la aloalo atu i Charity e suʻe le “tamaloa o le Olomatamata.” E leʻi leva lava ona uma atu lana faamatalaga lea, ae la faalogoina loa le laalaa mai o se tagata i le alasavali ma la vaaia ai ni foliga ʻataʻata o se tuafafine o loo agaʻi mai ia i laʻua e ofo mai kopi fou o mekasini. “Po o oe ea o se tasi o tagata o le Olomatamata?” na fesili atu ai Monica. Ona o le tele o isi mau fesili na mulimuli atu ai, na avea lea ma ala na toe foi atu ai le tuafafine lenei i le vaa e aumai nisi tagata e fesoasoani mai. O ai le isi sa aumai ai? E leai lava se isi na o le Uso o McAlman!

Na fuafuaina le faia o se suesuega faale-Tusi Paia e ala i fetusiaiga. I se taimi puupuu mulimuli ane ai, na auina atu ai e Monica lana tusi faamavae i le Lotu Egelani. I le tali mai a le patele i lana tusi na ia maua ai se faamatalaga faapea: “Aua e te faalogo i Molimau a Ieova. E papaʻu lava lo latou iloa i le Tusi Paia. O le a ou alu atu e talanoa le mataupu lena ma oe.” E oo mai i le asō, e leʻi aliali mai lena patele. E leʻi leva, ae papatisoina loa Monica i le 1975. I se tausaga mulimuli ane ai, na papatisoina ai foi lona toalua, lē ua taʻu faapelepeleina o Uncle Eugene e uso, ina ua maeʻa ona ia iloiloina ma le totoʻa le Tusi Paia. (Galuega 17: 10, 11) E ui lava la ina nonofo i se mamao e 12 itula e ō mai ai i le paopao i le faapotopotoga pito i lata atu lava i ai i Charity, ae o loo avea pea i laʻua nei ma ni tagata talaʻi malolosi o le Malo i aso nei.

Malaga a Misionare i Uta i le Vao

I tausaga talu ai nei, ua lagolagoina ai e le Sosaiete o le Olo Matamata malaga faifai pea a misionare i le loloto i uta i le vao. E ala i le fesoasoani a vaa ua faaauupegaina i afi, ua tofo ai i latou na tauofo ma le naunautai i fiafiaga o le tauaaoina atu o le tala lelei i tagata o loo nonofo i fanua faapitoa mo tagata Amerindia ma isi nofoaga tū ese mai e tātuu ai laau, ma i latou o loo ola i ni faatoaga e tutū latalata ane i ālavai e faigata ona iloa e ni tagata. I le uiga saʻo lava o le upu paeonia, o i latou ia o loo iai le faaeaga e aumaia “le suafa o Ieova” e faaola ai nei nofoaga fita mo le taimi muamua. (Roma 10: 13-15) E ao i uso ona latou tūtūmau i le tele o nei faigata, i nisi taimi i folauga i ālavai e oo atu lava i le tolu aso atoatoa ina ia taunuu uma i le tele o nei nofoaga. Ae peitai o lo latou taui na matuā faaoaina ai lava i latou.

O se tasi taulealea, o sē e lotu Penetekoso e nofo latalata ane i fanua e tātuu ai laau i Kwebanna i le Vaitafe o Waini, sa faafesootaia i le malaga muamua a misionare i lena oganuu ia Iulai 1991. I le isi malaga na sosoo mai ai ia Oketopa, na amataina ai loa le suesuega faale-Tusi Paia. O le taimi muamua lea, na ia iloaina ai mai i lana lava Tusi Paia e faapea o le suafa o le Atua o Ieova, o Iesu foi e lē o Lē Ona le Malosi Uma Lava ma o le aʻoaʻoga foi o le Tolutasi e lē o se aʻoaʻoga e faavae mai le Tusi Paia. (Salamo 83:18; 1 Korinito 11:3) Ona o lona maelega, o lea ina ua tuua o ia e uso, na ia faapotopotoina mai nisi tagata lotu Penetekoso ma amata ona faaali atu ia i latou mai i a latou lava Tusi Paia ia upu moni e uiga ia Ieova le Atua ma Iesu Keriso. Ina ua toatele i latou e mumusu e talia le upu moni, na ia filifili ai loa i lea lava taimi e faamavae mai lana lotu ma sola ese mai ia “Papelonia le Aai Tele.” (Faaaliga 18:2, 4) Ina ua toe foi mai uso e asia o ia ia Fepuari 1992, sa ia taʻuina atu ia i latou le mea na tupu ma faaopoopo atu e faapea: “Ua ou fia faatasi atu ia te outou. Ua fia avea aʻu ma se tasi o Molimau a Ieova. Ua ou manao e aʻoaʻo tagata i le upu moni.”

O mea tutupu tali tutusa, ua fesoasoani i uso ina ia faaauau ai pea lenei galuega ua avea ma luʻi. O i latou o loo auai i malaga faamisionare e tatau ona lafoaia o latou tulaga lelei sa iai i o latou fale, ia nofo sauni e faafetaiaia ni faamaʻi e pei o le malaria, ma ia tumau i faigata o le olaga i vaomatua. A o i latou o faamuli mai i aiga e tatau foi ona faia ni faataulaga. I nisi taimi e misia ai e aiga a latou pele pe taʻi vaiaso e toʻesea ai. E tatau i faapotopotoga i nisi taimi ona faaauau a latou faatulagaga e aunoa ma o latou toeaina ma isi uso talavou, auā i nisi o tulaga pe na o le toatasi se uso e nofo na te vaaia manaoga o le faapotopotoga. Peitai, maeu se olioli ma ni faalaeiauga pe a faalogo atu le faapotopotoga i tala o mea tutupu faagaee loto pe a latou toe foi mai!

O nei tagata o ē sa faalauiloa le malo, o ē sa feoai i le tele o vaitafe o Guyana ma le tala lelei, ua olioli i mea na tutupu moni e tutasi lava. I le lalolagi aoao, latou te galulue ai ma le faamalosi ma le naunautai faatasi ma o latou uso auauna i le ofoina atu lea i le Atua o “le taulaga o le viiga, o le fua lea o o latou laugutu o lo o faalauiloa atu i le lautele lona suafa.”—Eperu 13:15.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 Na muai taʻua lenei atunuu o Guiana, ae peitai na suia le igoa ia Guyana ina ua mauaina e le atunuu lo latou tutoatasi mai le Malo o Peretania i le 1966.

[Faafanua le itulau 24]

HONDURAS

NICARAGUA

COSTA RICA

PANAMA

VENEZUELA

COLOMBIA

GUYANA

SURINAME

FRENCH GUIANA

PASILI

BOLIVIA

VASA ATALANI

[Ata i le itulau 26, 27]

Agavale: Molimau atu i le aso o faatauga i le maketi

Pito i luga: Talanoaina o le tala lelei i Vaitafe o Demerara

I luga i le itu taumatau: Vaega o Misionare ua toe aloalo atu i le mea o faamautū ai