Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faamoemoe—Se Puipuiga Tāua i se Lalolagi Pogisa

Faamoemoe—Se Puipuiga Tāua i se Lalolagi Pogisa

Faamoemoe—Se Puipuiga Tāua i se Lalolagi Pogisa

Na manao se tama talavou mai Korea e fesoasoani i lona tinā na te faatalitonuina atu i se teine aʻoga i se kolisi le tāua o le iai o se faamoemoe mo le lumanai. I lona manatuaina o se faataʻitaʻiga na ia faalogo i ai i le sauniga faa-Kerisiano, na fesiligia ai e le tama talavou le teine aʻoga pe mafai ona ia mateina se tupua. Na malie i ai le teine. Ona faapea atu lea o le tama talavou: “E lua ni aiga. O nei aiga uma e matuā matitiva lava. Sa timuga tetele, ma na tutulu uma fale e lua. Sa matuā faanoanoa le tasi aiga, ma sa latou faitio tele e uiga i le tutulu. Ae o le isi aiga sa fiafia ma olioli a o toe atoina le taualuga o le latou fale. Aiseā ua tele ai le eseesega i le va o nei aiga e lua?” Ona o le naunau tele o le teine aʻoga i le fia iloa, na ia fai atu ai na te lē iloa. Ona fai atu lea o le tama talavou, “Ioe, na fiafia le aiga lona lua ona na faatoʻā maua mai lava se faaaliga mai le malo e faapea, o le a faia e le malo mo i latou se fale fou. O lea la sa iai so latou faamoemoe. O le eseesega lena!”

O LE tupua a le tama talavou ua faataʻitaʻia mai ai se upu moni faigofie: O le faamoemoe na te suia le auala o loo tatou mafaufau ai e faatatau i le olaga, e tusa lava po o ā tulaga o loo tatou iai. E pei lava o aiga e lua ia na faamatalaina, o le toatele lava o i tatou e tatau ona onosaia tofotofoga i le olaga—o faafitauli tau i le soifua malōlōina, o popolega i tulaga tautupe, o omiga i totonu o aiga, o solitulafono, ma le lē mafaitaulia o isi tofotofoga ma faiga lē tonu. E masani ona faigata ia i tatou le aveeseina o na faafitauli uma, e pei ona faigata ona tatou fai atu i le matagi e alu ese. Atonu e mafai ai ona tatou lagonaina le lē mautonu, le tuua toatasi—o lona uiga moni, ua leai se fesoasoani. Ua atili faigata lenei tulaga, ona atonu sa aʻoaʻoina i tatou i lotu e faapea, e leai se faamoemoe mo ē agasala, lena atonu e aofia ai le faasalaina e faavavau.

Sa faapea mai se manatu, o le pogai e ala ai ona mafatia ona ua lē mafesoasoania faaopoopo atu i ai ma le leai o se faamoemoe. Peitai e mautinoa lava e mafai ona tatou aveeseina se tasi o na pogai; auā e lē tatau ona iai se isi o i tatou e ola e aunoa ma se faamoemoe. Ma o le faamoemoe lava ia, e mafai ona avea ma auupega sili e tetee atu ai i le isi pogai, o faalogona ia o le lē mafesoasoania. Afai o ia i tatou le faamoemoe, atonu o le a mafai ai ona tatou onosaia mafatiaga o le olaga faatasi ai ma le uiga o le agamalu ma le lotomalie na i lo o le tauivi ma le loto mafatia. Ioe, o le faamoemoe o se puipuiga tāua.

Po o le taofi ea lenei ua faigata ai ona e talitonu? Po o matuā malosi ea le faamoemoe ua faapea ai ona faia se eseesega tele? Ma po o le faamoemoe maufaatuatuaina ea e maua lea e i tatou uma taitoatasi?

E Pei o se Puloutau

Ua leva ona mātauina e ē atamamai i le faiva faafomaʻi le maoaʻe tele o le malosi o le faamoemoe. O se tagata na sao mai i le Malaia i faiga faa-Nasi, o Dr. Shlomo Breznitz, o se tagata e poto faapitoa i mea tau faalogona mafatia na ia taʻua e faapea, i le tulaga o le tele o faafitauli o le olaga, “o mafatiaga e ala ona oo mai ona o la tatou vaaiga i mea faigata, ae lē o faafitauli lava latou. O le faamoemoe na te faaitiitia ai o latou tulaga faigata.” Sa tausisia pea e le Journal of the American Medical Association e faapea o le faamoemoe o se “vailaau e malosi tele.” Na lipotia mai foi e le mekasini o le American Health e faapea: “E tele faaaʻoaʻoga o tagata mamaʻi, ae maise lava i tagata e mamaʻi i le kanesa, o ē na faafuaseʻi lava ona leaga tele le tulaga o le maʻi pe a tupu mai se mea e lē iloa ai le faamoemoe—po o ē foi na faafuaseʻi lava ona faaleleia ina ua latou maua se mea fou e faamoemoe i ai.”—Faatusatusa i le Faataoto 17:22.

Ua leva ona iloa e tagata aʻoga o le Tusi Paia le tāua o le faamoemoe. I le 1 Tesalonia 5:8, na uunaia ai e le aposetolo o Paulo Kerisiano: “Ia faautauta i tatou, ia tatou oofu . . . ma le puloutau o le faamoemoe i le ola.” E faapefea ona avea le “faamoemoe i le ola” e pei o se puloutau?

Manatu i le mea e faia e le puloutau. I taimi o le Tusi Paia sa pulouina ai e fitafita se puloutau apamemea pe uamea foi, e pito i luga o le omomi, vulu, po o le faataumata e pito i totonu o paʻu o manu. O lenei puloutau e puipuia ai lona ulu mai aū e felelei solo, o uatogi, ma pelu maamaai o le taua. Atonu, o isi fitafita sa faatamala i le faaaogāina o le puloutau pe afai sa iai ni o latou pulou. Ae peitai, o le faaaogāina o le puloutau sa leʻi puipuia atoatoa ai se fitafita pe faapea foi o le a na lē lagonaina ai se mea pe a tau i lona ulu; na i lo lena, o le puloutau e faamautinoa ai o le a lē āfaina tele ai o ia pe lavea ai foi lona ulu i se lavea e oti ai.

E pei ona puipuia e le puloutau le ulu, e faapena foi ona puipuia e le faamoemoe le mafaufau. Atonu o le a lē mafai e le faamoemoe ona fesoasoani ia i tatou o loo manatu māmā i faalavelave po o le toe solomuli foi. Ae o le a faamāmāina ai le lavea ma fesoasoani e faamautinoa e lē faaleagaina ai o tatou mafaufau, o tatou faalogona, po o lo latou soifua malōlōina faaleagaga.

E mautinoa sa faaaogāina e le tagata faatuatua o Aperaamo lenei puloutau faafaatusa. Na faatonu atu Ieova ia te ia ina ia faataulagaina lona atalii pele o Isaako. (Kenese 22:1, 2) Pagā le faigofie ona toʻilalo o Aperaamo i le loto vaivai, o se faalogona atonu e faigofie ona taʻitaʻiina atu ai o ia ia lē usitai i le Atua. O le ā sa puipuia lona mafaufau mai na ituaiga o faalogona? O le faamoemoe sa fai ma faavae autū. E tusa ai ma le Eperu 11:19, “Ua manatu o ia e mafaia e le Atua ona toe faatu mai ia te ia nai e ua oti.” E faapena foi ia Iopu, o le faamoemoe i le toetu na fesoasoani e puipuia ai lona mafaufau mai le loto leaga, lea na ono taʻitaʻiina atu ai o ia ina ia faifai i le Atua. (Iopu 2:9, 10; 14:13-15) Ina ua fesagaʻi Iesu Keriso ma se oti tiga, sa ia maua le malosi ma le puna o lona olioli i le faamoemoe mo le lumanai. (Eperu 12:2) O le faamautinoaga e faapea e lē mafai ona faia e le Atua se mea sese, e lē mafai ona lē taulau i le faataunuuina o ana afioga, o le faavae mausalī lena mo le faamoemoe moni.—Eperu 11:1.

Le Faavae mo le Faamoemoe Moni

E pei o le faatuatua, o le faamoemoe moni e faavae aʻe i mea moni, e moni, i mea ua tutupu. Atonu e faateʻia ai nisi i lenei mea. E pei ona sa faaupuina e se tasi tusitala e faapea, “e foliga mai e manatu le toatele o tagata, o le faamoemoe ua na o se mea valea, o se ituaiga o faiga e teena ai le upu moni.” Ae peitai, o le faamoemoe moni ua lē na o se aʻoaʻoga e lē faataunuuina, se talitonuga e leai sona uiga e faapea o le a tatou mauaina lava so o se mea tatou te mananao i ai e oo lava i nai faafitauli laiti o le a fofōina lava. A o mea sa tutupu i le olaga e faaalia mai ai le lē aogā o manatu valea faapena.—Failauga 9:11.

E eseese ma le faamoemoe moni. O le faamoemoe moni e tupu mai i le poto, ae lē o ni manaoga. Seʻi manatunatu i le aiga lona lua lea na taʻua i le tupua i le amataga. O le ā le faamoemoe e tatau ona ia i latou pe afai sa lauiloa le malo i le lē faatanuuina o ana folafolaga? Na i lo o lea, o le folafolaga faatasi ma faamaoniga o lona maufaatuatuaina na mafai ai ona avatu i le aiga se faavae mausalī mo le faamoemoe.

E faapena foi i Molimau a Ieova i aso nei ona iai se faamoemoe e faapea ona fesootai vavalalata atu i se malo—le Malo o le Atua. O lenei Malo o le feau autū lea a le Tusi Paia. Sa avea lena Malo ma puna o le faamoemoe mo tane ma fafine e pei o Aperaamo mo le faitau meleniuma o tausaga. (Eperu 11:10) Na folafola mai e le Atua e faapea e ala i lona Malo, o le a ia aumaia ai le iʻuga i lenei faiga tuai iʻuvale o mea a le lalolagi ma aumaia ai foi se malo fou. (Roma 8:20-22; 2 Peteru 3:13) O le faamoemoe i lenei Malo e moni, e lē na o se miti. O lona puna—o Ieova le Atua, le Alii Pule Silisili o le vateatea aoao—e lē matuuaʻia. E pau lava le mea tatou te manaomia o le suesueina lea o foafoaga faitino a le Atua e iloa ai o loo soifua o ia ma e iai se malosi e faataunuuina ai ana folafolaga uma. (Roma 1:20) E manaomia ona tatou iloiloina faamaumauga o ana feutagaʻiga ma tagata e iloa ai faapea e lē mafai ona lē faataunuuina ana afioga.—Isaia 55:11.

O lea, o le mea e faanoanoa ai, ona o le toatele o ē faapea mai o Kerisiano ua leiloa lo latou faamoemoe moni. E pei ona taʻua e le faifeau o Paul Tillich i se lauga faatoʻā lomia e faapea: “Sa aʻoaʻoina e [uluai] Kerisiano ia faatali i le iʻuga. Peitai na faasolo ina uma le faatalitali. . . . O le faatalitali atu mo se tulaga fou o mea i le lalolagi ua vaivai, e ui lava ina tatalo atu pea mo lena mea i le Tatalo a le Alii—Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi!”

Pagā se iʻuga faanoanoa! E faitau miliona, e oo lava i le faitau piliona, tagata sa naunau mo se faamoemoe ua leai, e ui ina o loo iai ia i latou lena mea i a latou lava Tusi Paia. Seʻi tagai i fua leaga! E aunoa ma se faamoemoe moni e puipuia ai o latou mafaufau, pe e ono faateʻia ai ea i le faapea o le leai o se faamoemoe, ma ‘ua tuuina i latou i le loto leaga’ ua taʻitaʻiina atu ai le toatele i amioga lē tatau ma le amioleaga i le lalolagi aoao? (Roma 1:28) O se mea tāua ia aua neʻi o tatou paʻūū atu i lena lava mailei. Na i lo o le aveesea o le puloutau o le faamoemoe, e manaomia ona tatou faamalosia pea.

Le Auala e Fausia aʻe ai Lou Faamoemoe

O le auala sili e fausia aʻe ai le faamoemoe, o le iloaina lea o lona puna, o Ieova le Atua. Suesue ma le filigā lana Afioga, le Tusi Paia. Ua faapea mai le Roma 15:4: “O mea uma foi na tusia anamua, na tusia ia e aʻoaʻo mai ai ia te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamafanafana mai o Tusi.”

Ae e lē gata i lea, e tatau ona tatou mautinoa o lo tatou faamoemoe mo le lumanai ia lē avea e na o se ata faanenefu. E manaomia ona avea o se mea e moni i o tatou mafaufau. Po o e faamoemoe ea e te ola e faavavau i Parataiso i le lalolagi? Po o e faanaunau ea e faafeiloaia ē pele ia te oe pe a toe faatutūina mai i le lalolagi? Afai o lea, po ua faaataata i lou mafaufau oe lava o le a e iai i lena taimi? Mo se faataʻitaʻiga, ua tautala le Isaia 65:21, 22 i tagata taitoatasi ua fausia lona lava fale ma nofo ai. Pe mafai ona e moeiini ma faaataata i lou mafaufau e faapea o loo e galue i le taualuga o lou fale fou, ma tuʻituʻi fao mulimuli? Seʻi tau ina mafaufau i lou vaai faataamilo i le iʻuga o au fuafuaga ma au galuega. Le lē toe lagonaina o se pisapisaō o tagata faigaluega, lou vaavaai atu i le laufanua pe a malu aʻe le afiafi. Le savili mālū ua fegaoioiai ai laau ma faamālūina ai oe mai le vevela i lau galuega. Le taliē fiafia o le fanau, le fefiloi faatasi o le tausani mai o pesega a manu, ua lagona e ou taliga. Le talatalanoa mai o ē pele ia te oe o loo alu aʻe mai le fale i lalo.

O le vaai faalemafaufau i lena taimi fiafia e lē o ni mafaufauga iʻuvale, na i lo o lena, o loo faavae aʻe i le valoaga ua mautinoa lona faataunuuga. (2 Korinito 4:18) O le malosi o le moni o lena vaaiga ia te oe, o le malosi foi lena o lou faamoemoe o le a e iai i inā. O lea ituaiga o faamoemoega e faigofie ona talitonu i ai, o le a puipuia ai oe mai le lagona o le “mā i le tala lelei,” lena na te taofia oe mai lou tofiga o le taʻu atu i isi o lea faamoemoe. (Roma 1:16) I le tuufaafeagai ai, o le a e manao e te ‘mitamita i le faamoemoe’ e pei ona sa faia e le aposetolo o Paulo, e ala i le tufaina atu ma le mautinoa i isi.—Eperu 3:6.

E iai mea e sili atu na i lo o le lumanai e faavavau lena na te ofoina mai le faamoemoe. O loo iai foi le puna o le faamoemoe i le taimi nei. E faapefea? I lona lima o senituri T.A., na faapea mai ai le tagata Roma e suafa ia Cassiodorus: “Na ia maua le faamoemoe e aogā i le lumanai ona ua ia iloaina ni aogā ua uma ona iai.” O upu atamai! O le ā se faamafanafanaga o le a tatou maua i ni folafolaga mo faamanuiaga i le lumanai pe afai tatou te lē talisapaia faamanuiaga i le taimi nei?

O le tatalo foi e atiina aʻe ai le faamoemoe i le taimi nei. E aofia ai ma le tatalo mo se lumanai e lē gata mai, e ao foi ona tatou tatalo mo o tatou manaoga i le taimi nei. Atonu tatou te faamoemoe ma tatalo mo le faaleleia o a tatou faiā ma sui o le aiga ma uso Kerisiano, e tatalo foi mo le isi a tatou taumafataga faaleagaga, e oo foi i le faafetaiaia o o tatou manaoga faaletino. (Salamo 25:4; Mataio 6:11) O le tuuina atu o na faamoemoega i aao o Ieova o le a fesoasoani lea ia i tatou e tumau ai i lea aso ma lea aso. (Salamo 55:22) A o tatou tumau, o le a faamalosia ai e ia lava le puloutau o le faamoemoe.—Roma 5:3-5.

Taliaina se Vaaiga Mautinoa o Tagata

O mafaufauga lē mautinoa e pei o se puloutau o le faamoemoe ua elea. Ua ʻaīa ma o le a faifaimalie ma iʻu ai ina lē aogā le pulou. Po ua e mātauina ea le manatu lē mautinoa, ona e tetee lea i ai? Aua neʻi faaseseina oe, e ala i manatu sese e faapea e tutusa lava le atamai sogasogā ma le lē faatuatuaina o se mea lelei, le faifai pona, ma le manatu faapea, e lē taitai ona iʻu ina lelei tulaga o mea. O le tulaga moni lava, o mafaufauga lē mautinoa e itiiti lava sina mafaufau poto na te manaomia.

E faigofie lava ona maua se manatu e aunoa ma se faamoemoe e uiga i nisi tagata. O nisi, ona o mea tiga na oo ia i latou i taimi ua mavae, ua mumusu ai e toe maua mai ni fesoasoani ma ni faamafanafanaga mai tagata. O le latou agana masani lava, “A tasi loa le sasi, ia aua neʻi toe faia.” Atonu foi o le a taofia ai lo latou toe ō atu i toeaina Kerisiano mo se fesoasoani mo o latou faafitauli.

Ua fesoasoani mai le Tusi Paia ia i tatou ina ia iai se vaaiga e sili ona paleni i tagata. E moni, e lē o se mea poto le tuu uma atu o o tatou faamoemoega i tagata. (Salamo 146:3, 4) Ae i le faapotopotoga Kerisiano, ua auauna ai toeaina o ni “mea alofa i tagata” mai ia Ieova. (Efeso 4:8, 11) O i latou o ni Kerisiano ua iai le agavaa ma le poto masani, e magafagafa, o ē e naunau moni ina ia “pei o se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā.”—Isaia 32:2.

E toatele foi isi i le faapotopotoga Kerisiano e manatunatu loloto i le avea ma puna o le faamoemoe. Seʻi tau ina mafaufau i le toatele o le faitau selau afe o i latou i le taimi nei ua avea ma tinā, o tamā, o tuafāfine, o uso, ma fanau ia i latou o ē ua leiloa o latou aiga, mafaufau i le toatele foi o isi e sili atu ua gaoioi o ni uō “e sili ona pipii mai i lo le uso” mo i latou o ē o loo iai i tulaga faigata.—Faataoto 18:24; Mareko 10:30.

Afai sa e tatalo ia Ieova mo le fesoasoani, aua la le faavaivai i le faamoemoe. Atonu ua uma ona ia tali mai ia te oe; atonu o loo iai se toeaina po o se isi Kerisiano taʻumatuaina o loo nofo sauni i le taimi nei e fesoasoani atu ia te oe ina ia iloaina ou manaoga. O le faamoemoe ua paleni i tagata, e puipuia ai i tatou mai le vavae ese mai tagata ma nofo toatasi na o i tatou lava, lena e taʻitaʻiina atu ai i le manatu faapito, ma amioga valea.—Faataoto 18:1.

Ae e lē gata i lea, afai e iai ni o tatou faafitauli ma se uso Kerisiano, e lē manaomia ona tatou ō atu i ai e aunoa ma se faamoemoe, ma se uiga lē mautinoa. I luga o nei mea uma, “o le alofa . . . e faamoemoe i mea uma.” (1 Korinito 13:4-7) Taumafai e te vaai i uso ma tuafāfine Kerisiano e pei ona silasila i ai Ieova—ma le faamoemoe. Vaai i o latou uiga lelei, talitonu ia i latou, ma ia tuusaʻo au taumafaiga i le foiaina o faafitauli. O lea ituaiga o faamoemoe e puipuia ai i tatou mai finauga ma misa e leai se aogā.

Aua lava neʻi gauai atu i lenei lalolagi tuai e leai se faamoemoe. O loo iai le faamoemoe—mo lo tatou lumanai e faavavau ma mo le vaifofo mo o tatou faafitauli i le taimi nei. Po o le a e taofi mau ea i le faamoemoe? I le pulouina o le faamoemoe o le olataga e pei o se puloutau e puipuia ai, o le a leai la se auauna a Ieova e faapea o le a aunoa ma se fesoasoani moni—e tusa lava po o le ā le leaga o tulaga. Afai tatou te lē faavaivai i tatou lava, e leai la se mea i le lagi po o le lalolagi e mafai ona aveesea le faamoemoe ua tuuina mai e Ieova ia i tatou.—Faatusatusa i le Roma 8:38, 39.