Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o E Mulimuli Atoatoa ia Ieova?

Po o E Mulimuli Atoatoa ia Ieova?

Po o E Mulimuli Atoatoa ia Ieova?

“A O E amiotonu, e pei o le leona taanoa i latou ona lē mataʻu.” (Faataoto 28:1) Ua latou faatuatua, ma faalagolago ma le mautinoa i le Afioga a le Atua, ma agaʻi ma le faamalosi i luma i le auaunaga a Ieova a o feagai ai ma so o se lamatiaga.

A o iai Isaraelu i Sinai ina ua uma ona faasaoloto mai i latou nai le nofo pologa i Aikupito i le senituri lona 16 T.L.M., na faaalia faapitoa ai e ni tagata se toalua lo la lototele e pei o ni leona. Na la faaalia foi le faamaoni ia Ieova i lalo o tulaga ogoogo. O le tasi o nei tagata o Iosua le Efaraima, o le auauna a Mose, ma o lē foi na mulimuli ane tofia e suitulaga ia te ia. (Esoto 33:11; Numera 13:8, 16; Teuteronome 34:9; Iosua 1:1, 2) O le isi o Kalepo, le atalii o Iefune o le ituaiga o Iuta.—Numera 13:6; 32:12.

Sa faamaoni ma maelega Kalepo i le faia o le finagalo o Ieova. O lona soifuaga umi i le auaunaga faamaoni i le Atua na mafai ai ona ia faapea mai, ‘na ou matuā mulimuli atoatoa ia Ieova.’ (Iosua 14:8) Ua faapea mai le New American Bible: “Sa ou faamaoni atoatoa i le ALII, loʻu Atua. Na “usiusitai ma le faamaoni,” Kalepo pe na ia “tauaveina ma le faamaoni le fuafuaga,” a Ieova le Atua. (Today’s English Version; The New English Bible) O se isi faaupuga, na faalauiloa mai e Kalepo e faapea: “Sa ou . . . mulimuli i le ALII loʻu Atua ma le loto atoa.” (New International Version) Ae e faapefea oe? Po o e mulimuli atoatoa ea ia Ieova?

Aauina atu Sipai i le Nuu

Seʻi mafaufau faapea sa e iai faatasi ma tagata Isaraelu ina ua faatoʻā mavae lava ona faasaoloto mai i latou e Ieova nai le nofo pologa i Aikupito. Seʻi tagai pe na faapefea ona mulimuli ma le faamaoni Mose i faatonuga na tuuina mai e le Atua. Ioe, ma ia mātau le lototele o Kalepo e faapea o loo faatasi Ieova ma Ona tagata.

O le tausaga lona lua lea talu ona Ō Ese mai Aikupito, ma ua tolauapi le fanauga a Isaraelu i Katesapanea i le vaomatua i Parana. Na latou malōlō ai i tuaoi o le Nuu o le Folafolaga. I le poloaiga a le Atua na aauina atu ai e Mose ni sipai e toasefululua i Kanana. Ua ia faapea atu: “Ina o ae ia outou i lenei ala i le itu i toga; [“Negeb,” NW] ia outou matamata i le laueleele pe faapefea ia, ma tagata e nonofo ai, pe malolosi i latou pe vaivai, pe toaitiiti i latou pe toatele; pe faapefea foi le laueleele ua latou nonofo ai, pe lelei pe leaga, pe faapefea foi aai ua latou nonofo ai, pe nonofo faatoagālauapi, pe nofo ʻolo; pe faapefea foi le laueleele, pe lafulemu pe lafuā; pe i ai ni laau pe leai; ina faalototetele ia outou, ia outou au mai foi ni fua o le fanua.”—Numera 13:17-20.

Ona amata loa lea e tane e toasefululua la latou malaga mataʻutia. E 40 aso le umi o la latou malaga. Ina ua latou oo i Heperona na latou vaaia ai ni tagata lapopoa. I le vanu o Esekolo, na latou iloaina ai le fua mai o laau o le laueleele ma na filifili ai loa e toe foi ma ave ni ona fua. Ona o le mamafa tele o le tau fuifuivine mata e tasi, o lea sa tatau ai ona tausoa i se amo e ni tane se toalua!—Numera 13:21-25.

Ina ua latou toe ō atu i le togalauapi a Isaraelu, na lipoti atu ai e sipai e faapea: “Na matou oo atu i le nuu na e aauina i ai i matou, e moni foi ua tafe ai le suāsusu ma le meli, o ona fua foi nei. A e peitai ane e malolosi lava tagata o nonofo ai i le nuu, o aai foi e nofo ʻolo e matuā tetele lava; i le ma lea foi na matou iloa ai le fanau a Anaki. O loo nonofo Amaleka i le nuu i le itu i toga; o sa Hetī foi, ma sa Iepusē, ma sa Amorī, o loo nonofo i latou i mauga; o sa Kananā foi o loo nonofo i latou e lata ane i le sami atoa ma le itu e i ai Ioritana.” (Numera 13:26-29) E leʻi sauni sipai e toasefulu e talia le faatonuga a le Atua ma ulu atu ai i le Nuu o le Folafolaga.

“O loo ia te i Tatou Ieova”

Ae peitai, ona o le faatuatua ia Ieova le Atua, na timaʻi atu ai ma le lē fefe le sipai o Kalepo e faapea: “Seʻi tatou matuā o ae lava i ai, ma fai ai mo i tatou; auā e mafai lava ona tatou manumalo.” Peitai na ese manatu o sipai e toasefulu, na faapea mai o ē o nonofo i Kanana e malolosi atu na i lo o tagata Isaraelu. Ona o le fefefe ma le leai o se faatuatua na manatu ai nei sipai ia i latou e pei o ni sē pe a faatusatusa atu i na tagata.—Numera 13:30-33.

Na faamalosi atu Kalepo ma Iosua e faapea: “O loo ia te i tatou Ieova. Aua tou te matatau ia te i latou.” Na pei e fai a la upu i se tagata logonoa. Ina ua fetautalatalaʻi e fetogi ia i laʻua, ona faasalavei ane lea o Ieova ma folafola atu le faasalaina o ē muimui e faapea: “Tou te le oo atu lava i le nuu na ou tauto ai tou te nonofo ai, na o Kalepo le atalii o Iefune, ma Iosua le atalii o Nuno. A o outou tama iti . . . ou te faaoo ia te i latou, latou te iloa lava le nuu ua inosia e outou. . . . O a outou fanau foi latou te feoai i le vao e fagafulu o tausaga, . . . seia faaumatia o outou tino i le vao. E faatatau i le faitau o po na outou asiasi ai le nuu, e fagafulu o po, o le po e tasi o le faatatau lea o le tausaga e tasi, e fagafulu o tausaga lava tou te tauave ai o outou agasala. ona outou iloa ai lea o loʻu lafoaiina o outou.”—Numera 14:9, 30-34.

Tumau Pea i le Faamaoni i Tausaga Mulimuli Ane

Na faataunuu le faasalaga mo le 40 o tausaga, ma na maliliu uma le tupulaga o ē na muimui. Peitai na tumau pea le faamaoni o Kalepo ma Iosua i le Atua. I le laueleele laugatasi o Moapi, na faitauina ai e Mose ma le Ositaulaga o Eleasaro tagata mo le taua o ē ua taʻi 20 tausaga agaʻi i luga. Sa faaigoaina e le Atua tagata taitoatasi mai i ituaiga uma o Isaraelu ina ia tuuina atu i ai le vaevaega o le Nuu o le Folafolaga. Sa iai Kalepo, o Iosua, ma Eleasaro ia i latou na. (Numera 34:17-29) E ui ina ua 79 tausaga o Kalepo i lea taimi, ae sa tumau pea lona malosi, le faamaoni ma le lototele.

Ina ua uma ona faitauina e Mose ma Arona le nuu i Sinai ae latou te leʻi teena ma le matataʻu le ulu atu i le laueleele o Kanana, na maua ai le aofaiga o tagata tau o Isaraelu e 603,550. Ina ua mavae le fasefulu o tausaga i le vaomatua, ona faaitiitia ai lea o le vaegaʻau i le 601,730. (Numera 1:44-46; 26:51) Ae peitai, i le avea o Iosua ma taʻimua ia i latou faatasi ma le tagata faamaoni o Kalepo i a latou muāʻau, na ulu atu ai Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga ma olioli ai i le tele o manumalo. E pei ona masani ai ona faatalitalia pea e Iosua ma Kalepo, sa tau manumalo pea Ieova mo ona tagata.

I le sopoiaina o le vaitafe o le Ioritana faatasi ma tagata tau a Isaraelu, na tauave ai e Iosua ma Kalepo ua matutua a laʻua lava avega i taua na mulimui ai. Peitai, ina ua mavae tausaga e ono o taua, sa totoe pea nisi vaega tele o le laueleele sa manaomia ona nofoia. O le a tuliesea e Ieova i latou na nonofo ai ae i lea taimi na ia faatonuina ai ina ia vaevaeina laueleele i ituaiga o le fanauga a Isaraelu e ala i le faia o se vili.—Iosua 13:1-7.

Sa Ia Mulimuli Atoatoa ia Ieova

I le avea o se tagata ua masani ona fai taua, na tū atu ai Kalepo i luma o Iosua ma fai atu: “Sa fagafulu oʻu tausaga ina ua auina atu aʻu e Mose le auauna a Ieova mai Katesapanea e asiasi i le fanua; ona ou au mai ai lea o le upu e tusa ma loʻu taofi. A o oʻu uso na o faatasi ma aʻu, na latou faavaivaia loto o le nuu; a o aʻu nei, na ou matuā mulimuli atu ia Ieova loʻu Atua.” (Iosua 14:6-8) Ioe, na mulimuli atoatoa Kalepo ia Ieova, ma faamaoni i le faia o le finagalo o le Atua.

O lea la, na faaopoopo mai ai Kalepo: “Na tauto foi Mose i lea aso, ua faapea mai, E moni o le nuu na solia i ou vae, e fai lea mou tofi ma au fanau e faavavau, auā ua e matuā mulimuli ia Ieova loʻu Atua. O lenei foi, faauta, ua faaolaina aʻu e Ieova, e pei ona fetalai mai o ia, o ia tausaga e fagafulu ma le lima, talu ona fetalaia mai e Ieova lenei upu ia Mose, a o feoai Isaraelu i le vao; o lenei foi, faauta mai ia, o aʻu nei e valugafulu ma le lima oʻu tausaga i le aso nei. O loo tumau loʻu malosi i le aso nei e pei o le aso na auina atu ai aʻu e Mose; e pei o loʻu malosi i lea aso, o loo o faapea foi loʻu malosi i le aso nei, e tau ai le taua, ma alu atu ma toe sau. O lenei, ia e tuuina mai ia te au lenei mauga, na fetalaia mai e Ieova i lea aso; auā ua e faalogo oe i lea aso, sa i lea mea o sa Anakī, ma aai tetele ua nofo ʻolo; afai e ia te au Ieova, ona ou mafaia lea ona tutuli ia te i latou, e pei ona fetalai mai ai o Ieova.” O lea sa maua ai e Kalepo le laueleele o Heperona e fai mona tofi.—Iosua 14:9-15.

Na mauaina e Kalepo ua matua ni tofiga e sili ona faigata—o se nofoaga sa nonofo ai ni tagata tino eese. Peitai sa leʻi faigata tele lena mea mo lenei fitafita ua 85 ona tausaga. Na iai se taimi na matuā faatoilaloina ai na tagata sauā na aināina Heperona. Na faatoilaloina ai foi Tiperi e Otinielu, le atalii o le uso laitiiti o Kalepo ma o ia foi o se faamasino ia Isaraelu. O ia aai uma na nofoia e sa Levī, ma Heperona mulimuli ane, na avea ma aai o sulufaiga mo ē fasioti tagata paʻivalea.—Iosua 15:13-19; 21:3, 11-16; Faamasino 1:9-15, 20.

Ia Mulimuli Atoatoa Pea ia Ieova

O Kalepo ma Iosua o ni tagata e lē lelei atoatoa. Ae peitai, sa la faamaoni i le faia o le finagalo o Ieova. Sa leʻi vaivai lo la faatuatua a o feagai ai ma tulaga faigata mo le 40 tausaga i le vaomatua, ona o le lē taulau ona usiusitai o tagata Isaraelu i le Atua. E faapena foi auauna a Ieova i aso nei ona lē faatagaina se mea e faalavelavea ai la latou auaunaga mo le viiga o Ieova. I le iloa o loo faia nei se taua i le va o le faalapotopotoga a le Atua ma le faalapotopotoga a Satani le Tiapolo, ua latou tumau mausalī ai, ma saili pea ina ia faafiafia lo latou Tamā faalelagi i mea uma.

Mo se faaaʻoaʻoga, e toatele tagata o Ieova na lamatia i faiga sauā ma e oo lava i le oti ona o le faamanatuina o le Talisuaga Afiafi a le Alii, po o le Faamanatuga o le maliu o Iesu Keriso. (1 Korinito 11:23-26) I lenei tulaga, na lipotia mai ai e se fafine o lē na taofia i se falepuipui a Nasi i Siamani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e faapea:

“Sa faatonuina tagata uma ina ia faapotopoto i le faletāofu i le 11 i le afiafi. E ta tonu lava le 11 i le po, a ua matou faapotopoto, e toʻa 105 le aofai o i matou. Sa matou tutū vavalalata ma faalapotopoto, i le ōgatotonu [sa iai] se nofoa e tuu ai vae ma se ie paʻepaʻe o loo iai le uaina ma le areto. Sa faamalamalamaina totonu o le potu i se molī gaʻo, ina neʻi faigofie ona mataulia i matou ona o le moli eletise. Sa ia i matou le lagona ua pei i matou o uluai Kerisiano o loo i totonu o se nofoaga pogisa. O se faigāʻai sa tatau mo le sauniga. Na matou toe faailoaina atu ma le aasa la matou tautoga i lo matou Tamā ina ia faaaogā lo matou malosi mo le faapaiaina o Lona suafa mamalu, ma tutū ma le faamaoni mo Le Faatiokarate.”

E ui i o matou tofotofoga i le avea o ni auauna sauāina a Ieova, ae sa mafai ona matou faalagolago atu i le malosi mai le Atua ina ia auauna atu ai ia te ia ma le lototele ma avatu ai le viiga i lona suafa paia. (Filipi 4:13) A o matou taumafai e faafiafia Ieova, sa lelei mo i matou ona manatuaina Kalepo. O lana faaaʻoaʻoga i le mulimuli atoatoa ia Ieova na uunaia ai se tane talavou o lē na ulu atu i le galuega talaʻi faataimi atoa i tuā i le 1912. Na ia tusi mai e faapea:

“E ui lava sa tatau ona ou tuua laʻu galuega manaia i se falelomitusi faaonaponei i Coventry [Egelani], ae sa ou lē faanoanoa ai. Ua uma ona foia lelei e loʻu tuuina atu le mataupu; o loʻu ola ua tuuina atu i le Atua. Sa ou manatuaina Kalepo, o lē na ulu atu i le Nuu o le Folafolaga faatasi ma Iosua ma o lē foi na faapea mai, ‘Sa mulimuli atoatoa ia Ieova.’ (Iosua 14:8) Na foliga mai ia te aʻu o lena mea o se faanaunauga moni. Na ou iloaina, o le auauna ‘atoatoa’ i le Atua o le a avea ai loʻu ola tuuina atu o se mea e sili ona tāua; o le a mafai ai foi ona ou gafatia se avanoa sili e fuaina mai ai fua e faailogaina ai se Kerisiano.”

Sa mautinoa le faamanuiaina o Kalepo ona o lona mulimuli ma le faamaoni atoatoa ia Ieova, ma saili pea e faia le finagalo o le Atua. I le pei o ia, ua uma ona maua e isi le olioli tele ma faamanuiaga i le auaunaga a le Atua. Talosia ia avea lea ma au masani, o se tagata e mulimuli atoatoa ia Ieova.

[Ata i le itulau 26]

Sa faamaoni Kalepo ma Iosua ia Ieova i lalo o tofotofoga. Po o faapena ea oe?