Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faautauta—Ua Lata mai le I‘uga

Ia Faautauta—Ua Lata mai le I‘uga

Ia Faautauta—Ua Lata mai le Iʻuga

“Ua lata mai le gataaga o mea uma lava; o lena, ia faautauta ai, ma ia mataala outou ma le tatalo.”—1 PETERU 4:7.

1. (a) O le ā le mea lē manuia na tupu i se tasi taʻitaʻi lotu ma ē na mulimuli atu ia te ia? (e) Talu ai le leʻi faataunuuina o ni mea na faatalitalia, o ā fesili e ono lāgā?

“SA OU mauaina se valaau mai le Atua a o faia le tatalo faaiʻu i le po nei. Na ia fetalai mai o le a siitia atu i le lagi tagata e 116,000, ma tuugamau o tagata talitonu ua maliliu e tusa e 3.7 miliona o le a mātala ma aveina atu i le lagi.” O le faamatalaga lea a le taʻitaʻi o le Sāvali mo Aso o Fotuai mai i le po o Oketopa 28, 1992, o le aso na latou valoia faapea o le a tupu ai lea mea. Peitai, ina ua oo atu ia Oketopa 29, e leʻi iai se tagata na aveina aʻe i le lagi, ma e leai foi ni tuugamau na matalatala. Na i lo o le aveeseina faafuaseʻi i se siitiaga i le lagi, sa vaaia ai e tagata i Korea o ē sa talitonu i le aso o le siitiaga, se isi lava aso e masani ai. Ua oo mai ma toe mou atu aso na faatulaga e faagata ai lea valoaga, ae ua tumau pea ona talitonu i ai ē sa latou folafolaina. O le ā e tatau ona faia e Kerisiano? Pe e ao ea ona aua neʻi o latou toe talitonu faapea ua matuā lalata mai lava le iʻuga?

2. O ai na taʻuina atu i le au aposetolo le aso o i le lumanai o le faamasinoga, ma i ā tulaga sa latou iai ina ua aʻoaʻoina e uiga i lena taimi?

2 Ina ia maua le tali, seʻi o tatou toe manatunatu i le taimi foi lea na faia ai e Iesu se talanoaga na o ia ma ona soʻo. O inā, i le itumalo o Kaisareia i Filipo, i le itu i matu i sasae o le Sami o Kalilaia, faapea ma le Mauga sili ona maualuga o Heremoni lea ua avea o se faamalumalu mataʻina, sa latou faalogo ai o ia fetalai saʻo atu ia i latou e faapea o le a fasiotia o ia. (Mataio 16:21) Ona sosoo ane ai lea ma isi upu sa iai ni o latou uiga loloto. Ina ua uma ona faamalamalamaina ia i latou faapea o le tulaga o le avea ma soʻo e faauiga i le ola i se olaga o le faaauau pea i le faataulagaina totino, ona lapatai atu lea o Iesu e faapea: “E sau le Atalii o le tagata faatasi ma ana agelu i le mamalu o lona Tamā; ona tauia lea e ia e taitasi e tusa ma lana galuega.” (Mataio 16:27) Na fetalai Iesu e faatatau i se afio mai i le lumanai. Peitai, i lena taimi o le a avea ai o ia ma Faamasino. O le taimi lena o le a faalagolago ai mea uma i le po o le a ia maua se tagata o loo mulimuli faamaoni ia te ia pe leai. O le a faavae le faamasinoga a Iesu i le amio, e tusa lava po o le ā le tele o ni mea faitino a lena tagata. O le mea moni lenei sa tatau ona manatua e ona soʻo. (Mataio 16:25, 26) O Iesu Keriso lava la na ia taʻu atu i ona soʻo ina ia tulimatai lona afio mai i le mamalu, ma le faamasinoga.

3. Na faataʻitaʻia faapefea e Iesu le mautinoa o lona afio mai i le lumanai?

3 O le faamatalaga na sosoo ai a Iesu ua faataʻitaʻia ai le moni o lona oo mai i le lumanai. Ona o lona iloa moni, ua ia taʻua ai e faapea: “E moni, ou te fai atu ia te outou, O loo tutū mai iinei nisi e le oo ia te i latou le oti, seia latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i lona malo.” (Mataio 16:28) I le ono o aso mulimuli ane na faataunuuina ai nei upu. O le vaaiga pupula i le liliuina o le tino o Iesu na faateʻia ai ona soʻo pele. Na latou vaaia moni lava foliga o Iesu ua susulu mai e pei o le lā ma ona laei ua fepulafi lona sinasina. O le faaliliuina sa faaata mai ai le mamalu o Keriso ma lona Malo. Maeu se faamautinoaga e faamalosia ai i valoaga o le Malo! Maeu se faamautinoaga malosi mo soʻo ina ia faautauta!—2 Peteru 1:16-19.

Le Pogai ua Matuā Manaomia ai le Faautauta

4. Aiseā e tatau ai i Kerisiano ona nofouta faaleagaga i lona afio mai?

4 A o leʻi atoa se tausaga mulimuli ane, ua tatou maua ai Iesu o loo nofo i luga o le Mauga o Olive, o loo talanoa foi na o i latou ma ona soʻo. A o taulai atu la latou vaai i le aai o Ierusalema, ua ia faamatala atu le faailoga o le a iloa ai lona faatasi mai i le lumanai, ona ia lapatai atu lea e faapea: “O lea, ia outou mataala ai; auā tou te le iloa po o le fea itu aso e sau ai lo outou Alii.” E tatau i ona soʻo ona mataala pea auā e lē iloa le taimi o lona afio mai. E tatau ona latou matuā sauniuni lava i ai.—Mataio 24:42.

5. E mafai faapefea ona faataʻitaʻia le manaoga ina ia matuā mataalia?

5 Na faatusa e le Alii le auala e afio mai ai, e faapei o se gaoi. Ua ia faaauau ona faapea mai: “Ia outou iloa lenei mea, ana iloa e le matai o le aiga po o le fea itu po e sau ai le gaoi, po ua na leoleoina, a e le tuua e ia lona fale ia elia.” (Mataio 24:43) E lē faasilasila maia e le gaoi i le tagata e ona le fale le taimi o le a ia osofai mai ai; o lana auupega autū lava o le faateʻia. O le mea lea, e tatau ai i le tagata e ona le fale ona leoleomalu pea i taimi uma. Peitai ane, o se Kerisiano faamaoni, o lona mataalia i taimi uma e lē faia ona o se fefe. Na i lo o lea, ua uunaia se faatalitaliga naunautai o le afio mai o Keriso i le mamalu ina ia ulu atu ai i le Meleniuma o le filemu.

6. Aiseā e ao ai ona tatou faautauta?

6 E ui lava ina matuā mataala, ae e leai lava se isi o le a na ia muai mateina le aso tonu ua ia fuafua e afio mai ai. Ua fetalai Iesu: “O le mea lea ia outou nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te le manatunatu ai e sau ai le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:44) O lea la ua manaomia ai le faautauta. Afai o le a mafaufau se Kerisiano i se aso faapea e lē o le aso lea e afio mai ai Keriso, atonu la o le aso tonu lava lena o le a afio mai ai! O le mea moni, sa taumafai malosi Kerisiano faamaoni o aso ua teʻa e taumate le taimi o le a oo mai ai le iʻuga. Peitai, ua faamaonia pea le moni o le lapataiga a Iesu e faapea: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, ua na o loʻu Tamā lava.”—Mataio 24:36.

7. Ina ia avea ma soʻo o Keriso, e tatau faapefea ona ola aʻe o tatou olaga?

7 O le ā la sa tatou faaiʻuga e ao ona iai? O le avea ma soʻo o Keriso, o lona uiga e tatau ona tatou talitonu pea ua matuā lalata mai lava le iʻuga o lenei faiga leaga o mea.

8. O le ā ua fai ma faailoga o Kerisiano talu mai le tau amatamataga o aso o le Faa-Kerisiano?

8 O le uiga lena sa avea pea ma faailoga o Kerisiano, e pei ona mātauina ai e tusitala o talafaasolopito o le lalolagi, ma tagata sa aʻoaʻoina i mataupu faale-Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e ni faatonu o le Translator’s New Testament, i lalo o le upu “Aso” (“Day”) i la latou lisi o upu o loo iai e faapea: “Sa faatalitali atu Kerisiano o le F[eagaiga] F[ou] i le Aso (o le taimi lea) o le a faaiʻuina ai le lalolagi o loo iai nei ma ona faiga leaga uma, ma o le a toe afio mai Iesu i le lalolagi ina ia faamasino i tagata uma, ma faailoa mai se vaitaimi fou o le filemu ma amata ai lona tofiga o le avea ma Alii i le lalolagi uma.” Ua mātauina e le Encyclopædia Britannica e faapea: “O le faatuputupulaia e sili ona mataʻina o le Faa-Kerisiano ua fesootai saʻo atu lava i le faatalitaliga a Kerisiano mo le taimi o le iʻuga i le tulaga o se faatalitaliga ua lata tele mai o le toe maliu mai o Keriso. O le faatalitaliga faa-Kerisiano mo le taimi o le iʻuga e leʻi na ona tupu talu ai ona o se faanaunauga mo le oo mai o le Malo o le Atua.”

Le Uiga o le Faautauta

9. E ui lava sa leʻi saʻo nisi o faatalitaliga na taʻua e Peteru e faatatau i le Mesia, ae aiseā na mafai ai pea ona ia tumau i le mautinoa?

9 I ni tausaga e 30 ina ua mavae na talanoaga mafana a Iesu ma ona soʻo sa pele ia te ia, sa leʻi faavaivai ai le aposetolo o Peteru i le faatalitali atu pea i le oo mai o le iʻuga. E ui lava sa leʻi saʻo la latou uluai faatalitaliga sa iai ma ona uso o le au soʻo e uiga i le Mesia, ae sa tumau pea lona mautinoa e faapea o le alofa ma le malosi o Ieova ua faamaonia mai ai le moni o lo latou faamoemoe. (Luka 19:11; 24:21; Galuega 1:6; 2 Peteru 3:9, 10) Na ia faaali atu se manatu, sa maua pea i Tusitusiga faa-Eleni ina ua ia fai mai: “Ua lata mai le gataaga o mea uma lava.” Ona ia faalaeiau atu lea i ona uso Kerisiano: “O lena, ia faautauta ai, ma ia mataala outou ma le tatalo.”—1 Peteru 4:7.

10. (a) O le ā lona uiga ina ia faautauta? (e) O le ā e aofia ai i le manatu atu i mataupu i lo latou faiā e talafeagai ma le finagalo o le Atua?

10 O le “faautauta” e lē uiga faapea ia poto i le vaaiga a le lalolagi. Ua fetalai mai Ieova: “Ou te faaumatia le poto o e popoto, ma ou faaleaogaina le atamai o e atamamai.” (1 Korinito 1:19) O le upu ua faaaogāina e Peteru e mafai ona uiga faapea “ia iai se mafaufau loloto.” O lenei mafaufau loloto faaleagaga e fesootai atu i la tatou tapuaiga. O le mea lea, o le mautū lelei o le mafaufau, tatou te manatu ai i mea i lo latou faiā e talafeagai ma le finagalo o Ieova; tatou te malamalama ai po o ā mea e tāua a o ā mea e lē tāua. (Mataio 6:33, 34) E ui lava ua matuā lalata mai le iʻuga, ae e lē o taaʻina ai i tatou i se ituaiga o olaga faasoloatoa; tatou te lē o faalotolotolua foi i le vaitaimi o loo tatou ola ai nei. (Faatusatusa i le Mataio 24:37-39.) Na i lo o lea, ua pulea i tatou i le pulea lelei ma le paleni i le mafaufau, i uiga ma le amio, e faaali atu muamua i le Atua (‘ia mataala i le tatalo’) ona faaali atu foi lea i o tatou tuaoi (‘ia alofa naunau le tasi i le tasi’).—1 Peteru 4:7, 8.

11. (a) O le ā le uiga o le tatau ona ‘faafouina o i tatou i o tatou malosi faalemafaufau’? (e) Ua faapefea e se malosi fou faalemafaufau ona fesoasoani ia i tatou i le faia o filifiliga lelei?

11 O le faautauta e aofia ai le ‘faafouina o i tatou i o tatou malosi faalemafaufau.’ (Efeso 4:23) Aiseā e faafouina ai? Talu ai ua tuufaasolo mai ia i tatou le lē lelei atoatoa ma ua tatou ola ai i ni siomaga agasala, ua pulea o tatou mafaufau i se faanaunauga e feteenai ma le faaleagaga. O lena uunaiga ua uunaia ai pea mafaufau ma faanaunauga i le matapeapea i mea faitino, ma le manatu faapito. O lea la, pe a oo ina avea se tasi ma Kerisiano, na te manaomia se uunaiga fou, po o se uiga faalemafaufau e pulea ai, lea o le a uunaia ai ona manatu i le itulagi saʻo, le itulagi faaleagaga, e nofo sauniuni ai mo le faataulagaina totino. Mo se faaaʻoaʻoga, pe a tuuina mai se filifiliga e fai, i se aʻoaʻoga, se galuega, se faafiafiaga, se faafouina o le tino, se ituaiga o laei, po o so o se isi lava mea, o lona uluai faanaunauga lava o le iloiloina lea o le mataupu mai le itu faaleagaga, na i lo o se vaaiga faaletino o le manatu faapito. O lenei uiga fou faalemafaufau ua sili ai ona faigofie le filifiliina o mataupu ma le faautauta ma nofouta ai i le iʻuga ua latalata mai.

12. E mafai faapefea ona tatou tumau i le “faamaoni i le faatuatua”?

12 O le faautauta e uiga foi i lo tatou iai i se tulaga lelei o le malōlōina faaleagaga. E mafai faapefea ona tatou tumau i le “faamaoni i le faatuatua”? (Tito 2:2) E tatau ona tatou fafagaina o tatou mafaufau i ituaiga saʻo o meaʻai. (Ieremia 3:15) O se faasologa lelei o meaʻai o le Afioga a le Atua o le upu moni, ua lagolagoina e le faagaoioiga a lona agaga paia, o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tausisia ai lo tatou paleni faaleagaga. O le mea lea, o le faia e lē aunoa o suesuega totino, faapea foi i le auaunaga i le fanua, i le tatalo, ma auaufaatasiga faa-Kerisiano e matuā tāua lava.

Le Auala e Leoleoina ai i Tatou e le Faautauta

13. E faapefea ona leoleoina i tatou e le faautauta mai le faia o ni mea sese e valea?

13 O le faautauta e mafai ona leoleoina ai i tatou mai le faia o se mea sese e valea e ono tatou lē mauaina ai le ola e faavavau. E faapefea ona tupu lenei mea? Ua tautala le aposetolo o Paulo i le “tulafono a [le] mafaufau.” Pe a ola malōlōina se tagata i le faatuatua, o le a pulea ai lena tulafono o le mafaufau e se mea e fiafia i ai, o le “tulafono a le Atua.” E moni, e tetee atu le “tulafono a le agasala” i le tulafono o le mafaufau. Peitai, e mafai ona manumalo se Kerisiano e ala i le fesoasoani a Ieova.—Roma 7:21-25.

14, 15. (a) O ā taaʻiga e lua o loo tauivi e puleaina le mafaufau? (e) E mafai faapefea ona tatou manumalo i le taua o le mafaufau?

14 Ua faaauau mai Paulo e ala i le faia o se faaeseesega tele i le va o le mafaufau ua pulea e le tino agasala, lea e taulai atu i se olaga o le manao tele, ma se mafaufau ua pulea e le agaga o le Atua, lea e taulai atu i se olaga o le faataulagaina totino i le auaunaga ia Ieova. Ua tusia e Paulo i le Roma 8:5-7 e faapea: “O e i la le tino e loto atu i latou i mea a le tino; a o e i la le Agaga e loto atu i mea a le Agaga. Auā o le loto i la le tino o le oti lea; a o le loto i la le Agaga o le ola lea ma le manuia; auā o le loto i la le tino o le ita lea i le Atua; auā e le usiusitai i le tulafono a le Atua, e le mafai foi i ai.”

15 I le fuaiupu e 11, ua faamalamalama mai ai e Paulo le auala e mafai ai e se mafaufau o loo faifaimea faatasi ma le agaga paia, ona manumalo i le taua. “A e afai e nofo i totonu ia te outou le Agaga o le na toe faatu mai ia Iesu nai e ua oti, e faaola mai foi o outou tino auga vale e le na toe faatu mai ia Keriso nai e ua oti, e lona Agaga o loo nofo i totonu ia te outou.”

16. O ā mea taufaasese e mafai e le faautauta ona puipuia mai ai i tatou?

16 O lea la, o le faautauta, o le a lē faaseseina ai i tatou i mailei o loo iai i so o se mea i lenei lalolagi, lea ua faaatagia mai i le manao lasi ua lē mafuafuaina i so o se ituaiga o faafiafiaga, i mea faitino, ma amioga lē pulea faaleituaiga. O lo tatou faautauta o le a taʻu mai ai ia i tatou ina ia ‘sosola ese i le faitaaga’ ma alofia ai ona āuga mataʻutia. (1 Korinito 6:18) O o tatou mafaufau faautauta o le a uunaia ai i tatou e faamuamua manaoga o le Malo ma o le a tatou faaeteete ai i o tatou mafaufauga pe a tofotofoina i tatou i ni galuega faalelalolagi e ofo mai, e ono faavaivaia ai la tatou faiā ma Ieova.

17. Na faaalia faapefea e se tuafafine paeonia le faautauta ina ua fetaiai ma ni matafaioi tau tupe?

17 Mo se faaaʻoaʻoga, i se atunuu vevela i Saute Sasae o Asia, sa iai se tuafafine talavou na ia faasilisilia i lona mafaufau manaoga o le Malo. Sa tuputupu aʻe lona alofa mo le auaunaga faataimi atoa. O le tele o galuega i lena atunuu e manaomia ai le faigaluega faasoloatoa mo le ono i le fitu aso. Ina ua faauu mai o ia i le iunivesite, sa faatalitalia e lona tamā, e lē o se Molimau a Ieova, ina ia ona sailia mai ni tupe se tele mo le aiga. Peitai talu ai lona faanaunau malosi ina ia paeonia, sa maua ai sana galuega faavaitaimi ma amata loa lana auaunaga paeonia. Na matuā ita lona tamā, ma sa ia faamataʻu atu o le a ia tauʻaia uma ana mea totino i le auala tele. Talu ai e pelē tupe le tamā, sa matuā tele ai ana aitalafu; ma na ia faatalitalia lona afafine e totogiina uma ana aitalafu. Sa aʻoga foi lona tuagane laitiiti i le iunivesite, ma talu ai nei aitalafu, sa lē maua ai se tupe mo le totogiina o pili o ana mataupu. Sa folafola atu e le tuagane laitiiti i lona tuafafine e faapea, afai o le a ia fesoasoani atu i le totogiina o lona pili, o le a ia tausia le aiga pe a maua sana galuega. Sa fesaesaeaina lona loto po o le a alofa atu i lona tuagane po o lona alofa i le auaunaga paeonia. Ina ua maeʻa ona iloilo ma le faaeteete le mataupu, sa ia faaiʻua ai o le a faaauau pea i le galuega paeonia ma suʻe se isi ana galuega. Na tali mai ana tatalo, auā sa ia maua se galuega lelei na lē gata ina mafai ai ona ia fesoasoani tau tupe i lona aiga ma lona tuagane, ae na mafai ai foi ona ia faaauau ai pea i lona uluai alofa, o le auaunaga faapaeonia.

Saili le Fesoasoani a Ieova i le Tausisia o le Faautauta

18. (a) Aiseā atonu ua lotovaivai ai nisi tagata? (e) O ā mau atonu e faamafanafanaloto ia i latou o ē ua lotovaivai?

18 Atonu ua faafaigata i nisi soʻo o Keriso ona tausisia pea lo latou faautauta. Atonu ua amata ona mou atu lo latou onosai, ona o le umi ona iai pea o lenei faiga amio leaga o mea na i lo le umi sa latou faatalitalia o le a iai. Atonu ua latou lotovaivai ai. Peitai, o le a oo mai lava le iʻuga. Ua folafola mai e Ieova lena mea. (Tito 1:2) Ma o le a oo mai foi lana Parataiso faalelalolagi sa folafola mai. Ua faamautinoa mai e Ieova lena mea. (Faaaliga 21:1-5) Pe a oo mai le lalolagi fou, o le a iai “le laau o le ola” mo i latou uma o ē e tumau i le faautauta.— Faataoto 13:12.

19. E mafai faapefea ona tausisia le faautauta?

19 E mafai faapefea ona tatou tausisia le faautauta? Ia saili atu mo le fesoasoani a Ieova. (Salamo 54:4) Ia vavalalata atu pea ia te ia. Maeu so tatou olioli ona o loo faanaunau mai Ieova i o tatou faalogona mafana! “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou.” (Iakopo 4:8) Ua faapea mai Paulo: “Ia outou olioli i le Alii aua le aunoa; ou te toe fai atu, ia outou olioli. Ia iloa lo outou agamalu e tagata uma lava; ua lata mai le Alii. Aua neʻi popole outou i se mea e tasi, a ia faailoa atu o outou manao i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai. O le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai, e leoleoina ai o outou loto atoa ma o outou mafaufau ia Keriso Iesu.” (Filipi 4:4-7) Ma afai ua foliga mai ua matuā mamafa tele avega a lenei faiga o mea o loo mou atu, ma ua tau lē toe mafai ona amoina, ia lafo atu ia Ieova, ma o ia lava o le a faatumauina oe.—Salamo 55:22.

20. I le ā le tulaga e ao ona tatou faaauau ai, e tusa ai ma le 1 Timoteo 4:10?

20 Ioe, ua lata mai le iʻuga, o lea ia faautauta ai! Sa avea o se fautuaga lelei i le 1,900 tausaga ua teʻa; o se fautuaga ua matuā tāua foi i aso nei. Seʻi o tatou faaauau pea i le faaaogāina o o tatou mafaufau faautauta ina ia vivii atu ai ia Ieova, a o faaauau ona ia taʻitaʻi atu ma le filemu i tatou i totonu o lana lalolagi fou.—1 Timoteo 4:10.

O le a Faapefea ona E Tali?

□ O le ā le faautauta?

□ Aiseā ua matuā manaomia ai le faautauta?

□ E mafai faapefea ona faafouina o tatou malosi faalemafaufau?

□ O le ā le taua faifai pea e tatau ona tatou tauina i o tatou mafaufau?

□ E faapefea ona tatou tausisia le faautauta?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

O le faalatalata atu i le Atua i le tatalo e fesoasoani lea ia i tatou e tausisia ai le faautauta

[Ata i le itulau 17]

O le faautauta, o le a lē faavaleaina ai i tatou i faatosinaga a lenei lalolagi