Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le A‘oga o Kiliata—Ua 50 Tausaga ma o loo Tuputupu Pea!

Le A‘oga o Kiliata—Ua 50 Tausaga ma o loo Tuputupu Pea!

Le Aʻoga o Kiliata—Ua 50 Tausaga ma o loo Tuputupu Pea!

NA TAʻU atu e N. H. Knorr i le uluai vasega o Kiliata ia Fepuari 1, 1943, le aso lea na tatala ai le aʻoga e faapea: “E anoanoai nofoaga e leʻi matuā tele se molimau e uiga i le Malo ua oo atu i ai.” Sa ia faaopoopo atu: “Atonu e faitau selau ma faitau afe nisi tagata e mafai ona ausia pe ana fai e toatele se aufaigaluega i le fanua. Ae ona o le alofa tunoa o le Alii, o le a toatele ai nisi.”

Ma ua faapea ona iai se aufaigaluega toatele—e faitau miliona! Ua faateleina le aofai o tagata talaʻi o le Malo mai le 129,070 i atunuu e 54 i le 1943 e oo i le 4,472,787 i atunuu e 229 i le 1992! E tele nauā se sao o le Aʻoga o Kiliata i le molimau atu ua faapea ona iʻu ai i lena faatelega. Ua 50 tausaga ua mavae, o loo faaauau pea ona faia sana vaega autū i le aʻoaʻoina o ē faigaluega faamisionare ina ia auauna i vaipanoa o loo manaomia ai i latou i le fanua o le lalolagi.

I a Mati 7, 1993, e tusa ma le 4,798 mālō valaaulia ma sui o le aiga Peteli i le Iunaite Setete sa aufaatasi i le Maota Fono i le Aai o Jersey, i New Jersey, mo le faauuga o le vasega lona 94. O lenei faatasiga matuā faapitoa, sa maua ai foi se avanoa e toe mafaufau ai i tausaga e 50 o le Aʻoga o Kiliata. Pe e te fia iloa sina mea e uiga i le polokalama?

Ina ua maeʻa le pese amata, sa faia ai e George D. Gangas o le Vaega Pule se tatalo faatauanau. Ma ina ua uma upu tomua a le taʻitaʻifono o Carey W. Barber, ona faalogologo atu lea ma le lē gasē o le aufaauu—atoa ma ē uma sa i le aofia—i se faasologa o lauga pupuu.

Sa muai saunoa Robert W. Wallen i le matua, “E Lē Taitai ona Tuulafoaia Outou.” Na ia faapea atu i se leo mafana: ‘I aso o i luma, o le a tulai mai ai ni tulaga i outou olaga e tou te lagona ai le tuua na o outou, e matuā mamao ese mai i aiga ma uō.’ E mafai la faapefea ona faapea atu, “E lē taitai ona tuulafoaia outou?” Fai mai lana faamatalaga: ‘Auā ua outou maua taitoatasi le avanoa o fesootaiga faifai pea ma Ieova le Atua.’ Sa ia uunaia le aufaauu ina ia faatāuaina le faaeaga o le tatalo ma ia faaaogā i aso taitasi. Ona mafai lea ona latou faapea atu e pei o Iesu, “ou te le toatasi lava.” (Ioane 16:32) Maeu le faamalosiau o na upu i le aufaauu!

I le talanoaina o le matua “Ia Taofimau i lo Outou Faamoemoe” (na faavae i le mau o le aso 7 o Mati), sa sosoo ai ona saunoa atu Lyman A. Swingle mai le Vaega Pule i le manaomia o ni uiga se lua—o le tumau ma le faamoemoe. Fai mai a ia: ‘O le faalumaina, o teteega, inosia, faafalepuipuiina, faapea foi le oti, o ni mafuaaga na e manaomia ai ona tumau o Kerisiano. E lē faatapulaaina le malosi e silisili atu i le malosi faaletagata lea e mafai ona faalagolago i ai Molimau faamaoni a Ieova i taimi e manaomia ai. E mautinoa, o se faamautinoaga lenei, ae maise lava mo outou le aufaauu.’ Ae faapefea le faamoemoe? Na ia faamatalaina faapea: ‘E matuā manaomia tele le faamoemoe. E pei ona puipuia le ulu o se tasi i se pulou malō, ua faapena foi ona leoleoina ma puipuia e le faamoemoe o le olataga le malosi faalemafaufau o se Kerisiano, ma mafai ai ona ia tausisi i le faamaoni.’—1 Tesalonia 5:8.

Na filifilia e le failauga na sosoo ai o Ralph E. Walls se matua mataʻina e faapea, “E Mafai Faapefea ona Tatou Sosola atu i le Saogalemu o se ‘Nofoaga Lautele’?” O le ā lenei ‘nofoaga lautele’? (Salamo 18:19) Fai mai le faamalamalamaga a le failauga: “O se tulaga lea o le faasaoina e aumaia ai le filemu o le mafaufau ma le saogalemu o le loto.” O le ā e manaomia ona faasaoina mai ai i tatou? ‘O i tatou lava—ma o tatou vaivaiga.’ Na ia faaopoopo mai: ‘E manaomia foi ona faasaoina i tatou mai tulaga i fafo o loo faamalosia e Satani.’ (Salamo 118:5) E mafai la faapefea ona tatou sosola atu i le saogalemu o se nofoaga lautele? ‘I le sailia lea o afioga a Ieova i mea uma tatou te faia ma faatoga atu ma le faatuatua ia Ieova i mea uma tatou te popole ai.’

“O ā Mea o Faatalitalia mai mo Outou?” O le matua lena na filifilia e Don A. Adams. Ma o ā mea ua faatalitalia mai mo misionare fou? Fai mai lana faamalamalamaga, o se vaitaimi lea o fetuutuunaiga. “E tele foi faamanuiaga o loo faatali mai mo outou.” Mo se faaaʻoaʻoga, na ia taʻua ni misionare fou se toalua o ē na tusi atu ina ua faamautū i lo la tofiga e faapea: “Seʻi manatu i le aso e sili ona lelei na e iai i le auaunaga, ma o le tulaga lena ua iai i aso uma. E lē taitai ona lava lomiga ma te ō ma ave, ma e lē uma foi le talosaga mai o tagata mo ni suesuega.” Na avatu e le failauga ni manatu i aiga ma uō o le aufaauu e faapea: ‘E lē manaomia ona outou popole ia i latou nei ua faauu. Ae e mafai ona outou fesoasoani ia i latou e ala i le tusi faalaeiau atu ia i latou.’—Faataoto 25:25.

Ona sosoo lea ma tautalaga a faiaʻoga o le aʻoga. Na filifilia e Jack D. Redford le matua e faapea: “Aua neʻi Faatalitalia So o se Mea Mai So o se Tasi.” Fai mai lana faamatalaga, o se tasi o luʻi o le a fesagaʻi ma le aufaauu o le va lelei lea ma tagata. O le ā e mafai ona fesoasoani i lea itu? “Ia faagalo o latou masei. Aua neʻi faatalitalia ni mea se tele mai isi tagata. Aua neʻi faatalitalia i taimi uma faapea o le a outou maua le atoaga o mea, ua tou manatu e tatau mo outou. Faamagalo i tulaga lē lelei atoatoa o isi tagata, ma o le a fesoasoani lenei agalelei ina ia outou maua ai se va lelei ma i latou. O lo outou tomai ina ia maua se va lelei ma isi tagata o se vala lena o lo outou taʻumatuaina.” (Faataoto 17:9) E mautinoa, o le faatatauina o lenei fautuaga atamai, o le a fesoasoani lea i le aufaauu ina ia faia se fetuutuunaiga manuia i le avea ma misionare i se atunuu ese!

Fai mai le 2 Korinito 4:7: “Ua ia te i matou lenei oa i ipu omea.” Sa saunoa le lesitala o le Aʻoga o Kiliata o Ulysses V. Glass e uiga i lenei mau a o ia faamatalaina le matua, “Talitonu i o Outou Uso Faamaoni, ua Faamaonia.” O ā nei “ipu omea”? Na ia taʻua faapea: “E tatau ona faasino ia ia i tatou o ni tagata lē lelei atoatoa.” Ae o le ā le “oa”? Fai mai lana faamatalaga: “O la tatou faiva faa-Kerisiano.” (2 Korinito 4:1) Ma o le ā e ao ona faia i lenei oa? “E lē tatau ona natiaina le oa ua foaiina mai e Ieova ia i tatou. O lea, o outou na o le a avea ma misionare peleina, ia tufatufa atu lena oa i so o se mea tou te ō i ai, ma ia aʻoaʻoina isi e toatele i le auala e tufatufaina atu ai.”

Sa avea o se taimi e toe manatunatu ai i tua, ina ua amata ona saunoa Albert D. Schroeder, auā o ia lea sa fai ma lesitala o le Aʻoga o Kiliata ina ua amata. O lana matua o le “ʻAfa Senituri o Aʻoaʻoga Faatiokarate.” Na ia taʻua faapea: “Ua silafia e Ieova le auala e aumai ai aʻoaʻoga aogā, ma o le mea lenei ua ia faia.” E faapefea? Sa toe faasino e le uso o Schroeder i aʻoaʻoga na maua mai i aʻoga e lua sa faavaeina i tausaga e 50 ua mavae—o le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ma le Aʻoga o Kiliata. Na ia faaalia faapea, ua avea le New World Translation o se meafaigaluega aogā mo le aumaia o le poto saʻo. O lana faamautinoaga i le aufaauu e faapea: “E mafai ona outou ō atu i o outou tofiga i atunuu ese ma le matuā mautinoa, o le a avatu pea ia te outou e le Sosaiete le poto saʻo e uiga i fuafuaga a Ieova.”

Na saunoa Milton G. Henschel, le peresitene o le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, i le matua e faapea: “Manumalo Aiai.” Sa saunia e le uso o Henschel lana matua mai le mau faaletausaga o le 1943: “Manumalo aiai . . . ona o ia ua alofa mai ia te i tatou.” (Roma 8:37) Fai mai lana faamatalaga, sa talafeagai lenei mau faaletausaga, auā i le lotolotoi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na oo ai le tele o sauāga i o tatou uso i le tele o atunuu. Na faitauina e le uso o Henschel ni otootoga mai le lomiga o le Watchtower lea na talanoaina ai lena mau faaletausaga ma faamatalaina faapea: “O le mataupu lenei o le Watchtower o [Ianuari 15, 1943] sa suesueina i le masina o Fepuari e le uluai vasega i Kiliata, ma na sauniunia ai i latou mo mea e tutupu i le lumanai.” Fai mai lana faamatalaga, o le toatele o ē sa faauu i tausaga e 50 ua mavae ua uma ona faamaonia i latou lava o ni ē manumalo. Ae faapefea lenei vasega lona 94? “Ia pipii mau ia Ieova, ia pipii mau i lona alofa, ona mautinoa lea o lo outou manumalo.”

Sa faailoa atu e le taʻitaʻifono nisi o faamanuiaga mai atunuu eseese, ina ua mavae lauga o le taeao. Ona oo loa lea i le taimi sa faatalitali ma le naunautai i ai ulugalii faaipoipo e toʻa 24—o le tufatufaina o tusi pasi. Ioe, sa avea ai loa na tagata aʻoga o Kiliata o se aufaauu aloaia mai Kiliata! E lima atunuu na ō mai ai i latou, ae na aauina atu i latou i o latou tofiga i atunuu e 17, e aofia ai Hong Kong, Taiwan, Mozambique, ma vaega o Europa i Sasae.

Ina ua maeʻa se malōlōga, sa amata loa le polokalama o le afiafi i se otootoga o le Suesuega o Le Olomatamata, na tauaaoina e Robert L. Butler. Ona toe faatino mai lea e le aufaauu o nisi o mea tutupu matilatila sa latou olioli ai a o molimau atu e latalata i Wallkill, i Niu Ioka. Sa faaatagia i le polokalama se tasi o mea e mautinoa na latou ō atu ai i Kiliata—o lo latou alofa loloto lea mo le faiva i le fanua.

Ina ua uma le polokalama a le au aʻooga, sa tau mānatu le toatele i le aofia po o le a faaalia i le polokalama se mea faapitoa e faamanatu ai tausaga e 50 o le Aʻoga o Kiliata. Sa lē faaatuatuvaleina i latou! —Tagai i le pusa o i luga, “Autaluina o Tausaga e 50 o le Aʻoga o Kiliata.”

I tausaga e 50 ua mavae, sa faaalia ai e le uso o Knorr, o ia o se tagata faatuatua ma le vaai mamao. O lona talitonuga e faapea o le a taulau le Aʻoga o Kiliata, sa faailoa atu lea i ana upu amata i le uluai vasega, ina ua ia saunoa atu: “Matou te talitonu e tusa ai ma lona igoa, o se ‘faupuega o molimau’ o le a faasalafa atu mai lenei nofoaga i vaega uma o le lalolagi ma o le a avea lena molimau ma maa faamanatu mo le viiga o le Atua ma e lē taitai ona faatamaʻia. I le avea o outou ma faifeau faauuina, o le a tuu atu ai lo outou faatuatua atoatoa i Lē Silisili ona Maualuga, i le iloa o le a ia taʻitaʻia ma faatonutonuina outou i taimi uma e manaomia ai, ma o le a outou iloa ai foi o ia o le Atua o faamanuiaga.” *

I tausaga e 50 mulimuli ane, o loo tuputupu pea le Aʻoga o Kiliata! Ua iai nei la le faaeaga i le aufaauu o le vasega lona 94, ina ia mulimuli atu i ē faauu e silia ma le 6,500, na muamua ia i latou. Talosia ia latou tuu atu lo latou faatuatua atoatoa i Lē Silisili ona Maualuga, a o latou faia la latou vaega i le faaopoopo atu i le ‘faupuega o molimau,’ lea o le a avea ma maa faamanatu mo le viiga o Ieova le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 I le gagana Eperu o le uiga o le upu “Kiliata” o se ‘Faupuega o Molimau.’—Kenese 31:47, 48.

[Pusa i le itulau 24]

Faamatalaga o le Vasega

Aofai o tagata aʻoga: 48

Aofai o atunuu e ō mai ai: 5

Aofai o atunuu ua tofia i ai: 17

Faatatauga o tausaga: 32

Faatatauga o tausaga i le upu moni: 15.3

Faatatauga o tausaga i le faiva sauatoa: 9.6

[Pusa i le itulau 26, 27]

AUTALUINA O TAUSAGA E 50 O LE AʻOGA O KILIATA

O le ā se isi auala e sili ona lelei e autaluina ai le talafaasolopito o Kiliata na i lo o mea na tutupu ia i latou o ē na auai—o i latou na muai faauu, o faiaʻoga, atoa ma isi o ē sa fesoasoani ina ia faatulagaina le aʻoga? Sa matuā fiafia le aofia a o latou faalogologo atu i le vaega, “Autaluina o Tausaga e 50 o le Aʻoga o Kiliata,” na tauaaoina e Theodore Jaracz.

O ā tulaga na mafua ai ona faavaeina le aʻoga? Fai mai le faamatalaga a le uso o Schroeder, e na o le fā lava masina na tuu atu ia te ia ma isi faiaʻoga e toalua ina ia faatulagaina ai le aʻoga. “Ae e oo atu i le Aso Gafua, Fepuari 1, 1943, ua matou sauni mo le faapaiaina.”

Sa faapeī le tulaga i uluai misionare o ē na aauina atu? Na manatua e le uso o Henschel e faapea: “Na matou faatonuina le matagaluega o felauaʻiga a le Sosaiete ina ia teu i pusa laupapa, meatotino uma a misionare sa latou mananao e ō ma ave. Pe a taunuu atu pusa, ona latou talaiina lea ma le faaeteete ae aveese a latou meatotino. Ona latou faaaogāina lea o pusa e fai ai meāfale.” Mulimuli ane, sa ia mātauina, ua fuafuaina e le Sosaiete ni fale e iai ni meāfale manaomia mo misionare.

O le mea na sosoo ai i le polokalama, o le fetufaai lea e nisi o le aufaauu o uluai vasega o Kiliata, ia ua avea nei ma sui o le aiga Peteli i le Iunaite Setete, o o latou mafaufauga, o o latou faalogona, ma mea na tutupu ia i latou. O a latou faamatalaga na pāʻia ai loto o i latou uma sa i le aofia.

“Ina ua uma ona maua o loʻu valaaulia ina ia auai i le uluai vasega, na ou iloa ai ua maʻi loʻu tinā i le kanesa. Ae talu ai sa paeonia mai o ia a o 16 ona tausaga, na ia fautuaina malosi ai aʻu ina ia talia le valaaulia. O lea, i faalogona lualuagia, sa ou faatuatua ia Ieova ma malaga atu ai loa i le itu i Saute o Lansing, le nofoaga sa iai le aʻoga o Kiliata. Sa ou olioli atoatoa ma matuā talisapaia le aʻoaʻoga i Kiliata. Na maeʻa le olaga faalelalolagi o loʻu tinā i se taimi mulimuli ane ina ua uma loʻu faauuga.”—O Charlotte Schroeder, sa auauna i Mekisikō ma El Salvador.

“Talu ai na tausia aʻu e Ieova i le vaega o le lalolagi sa ou iai, na ou manatu ai faapea, so o se mea lava ou te agaʻi i ai o loo oʻu iai pea i lana lalolagi, ma o le a ia tausia mai aʻu. O lea na ou fiafia ai e talia le valaaulia i le uluai vasega.”—O Julia Wildman, sa auauna i Mekisikō ma El Salvador.

“Maeu le manaia o le galuega faamisionare! Sa mafai ona matou talanoa atu i fale uma. I le masina muamua, na ou tuua ai tusi e 107 ma faia suesuega faale-Tusi Paia e 19. I le masina lona lua, e 28 aʻu suesuega faale-Tusi Paia. O le mea moni, na iai ni mea sa manaomia ona matou faamasani i ai—e pei o le vevela, le susū o le ea, ma iniseti. Peitai o se faaeaga manaia tele le iai i inā. O se mea lea o le a ou faatāuaina pea.”—Mai ia Mary Adams, o le vasega lona lua, e uiga i lona tofiga i Cuba.

“O le tau, o se tasi lea o faafitauli tele sa tatau ona matou faafetaiaia i Alaska. Sa matuā malūlū lava le itu i matu, ona o le paʻū ifo o le tau i le 60 tikeri i lalo o le zero Fahrenheit pe sili atu foi ona malūlū. O nuu o tagata Initia ma nofoaga mamao ese i saute sasae o Alaska, sa ausia ia i vaa po o vaalele.”—O John Errichetti o le vasega lona tolu.

“Ia te aʻu lava ia, o Kiliata o se valaaulia mai ia Ieova e ala i lana faalapotopotoga faalelalolagi, ina ia faamalosia faaleagaga ai i tatou ma faaalia ai ia i tatou se ala matagofie o le olaga.”—O Mildred Barr, o le vasega lona 11, na auauna i Aialani.

O isi faatalanoaga matagofie na mulimuli ane ai—o Lucille Henschel (vasega lona 14, sa auauna i Venezuela), Margareta Klein (vasega lona 20, sa auauna i Polivia), Lucille Coultrup (vasega lona 24, sa auauna i Peru), Lorraine Wallen (vasega lona 27, sa auauna i Pasili), William ma Sandra Malenfant (vasega lona 34, sa auauna i Morocco), Gerrit Lösch (vasega lona 41, sa auauna i Oseteria), ma David Splane (vasega lona 42, sa auauna i Senegal).

Ae faapefea uso sa avea ma faiaʻoga? Sa faatalanoaina foi nisi o i latou—o Russell Kurzen, Karl Adams, Harold Jackson, Fred Rusk, Harry Peloyan, Jack Redford, ma Ulysses Glass. Sa latou toe manatunatu i o latou faaeaga, ma faaalia ai le auala ua taaʻina ai i latou seia oo mai i le asō.

Sa tauaaoina e Lloyd Barry, o lē sa auauna i Iapani se molimau faamaniti tino e uiga i le aogā o misionare sa aʻoaʻoina i Kiliata. I le 1949, ina ua aauina atu misionare e toʻa 15 i inā, sa itiiti ifo i le toasefulu tagata talaʻi i Iapani atoa. Ae i le 44 tausaga mulimuli ane ai, ua sili aʻe ai i le 175,000 ē folafolaina le Malo i lena atunuu! Ona taʻu atu lea e Robert Wallen le taulau matilatila na maua e nisi o misionare a o fesoasoani atu i tagata ia maua le upu moni, e aofia ai se tasi o tuafafine misionare o lē sa aumau i Panama mo tausaga e 45 ma o lē sa fesoasoani atu i tagata e 125 ia oo i le tuuina atu ma le papatisoga.

Na ausia le tumutumuga o le polokalama atoa ina ua valaaulia i latou uma i le aofia o ē sa faauu mai i Kiliata ina ia ō atu i luga o le pulelaa. Sa avea moni lava o se taimi faagaee loto. E leʻi motu le solo a uso ma tuafāfine—e toʻa 89 mai le aiga Peteli sa faaopoopo atu i le aufaauu na asiasi atu—sa savavali ifo i lalo ma agaʻi aʻe i luga o faasitepu o le pulelaa. Sa aufaatasi atu i ai uso o ē sa avea ma faiaʻoga mo le tele o tausaga, ona sosoo atu ai lea ma le vasega lona 94—e tusa ma le 160 i latou uma!

Na faapea mai le fesili a le uso o Jaracz: “Pe na taulau ea le galuega a le Aʻoga o Kiliata i le aʻoaʻoina o misionare mo atunuu ese? O faamaoniga mai le 50 tausaga ua mavae sa avea lea ma ioe e sili ona leo tele!”

[Ata i le itulau 25]

Vasega Faauu Lona 94 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata

In the list below, rows are numbered from front to back, and names are listed from left to right in each row.

(1) De La Garza, C.; Borg, E.; Arriaga, E.; Chooh, E.; Purves, D.; Fosberry, A.; Delgado, A.; Drescher, L. (2) Scott, V.; Fridlund, L.; Kettula, S.; Copeland, D.; Arriaga, J.; Thidé, J.; Olsson, E.; Widegren, S. (3) Delgado, F.; Keegan, S.; Leinonen, A.; Finnigan, E.; Fosberry, F.; Halbrook, J.; Berglund, A.; Jones, P. (4) Watson, B.; Frias, C.; Chooh, B.; Halbrook, J.; Purves, J.; Finnigan, S.; Jones, A.; Cuccia, M. (5) Scott, G.; Copeland, D.; Drescher, B.; De La Garza, R.; Leinonen, I.; Keegan, D.; Watson, T.; Kettula, M. (6) Widegren, J.; Borg, S.; Cuccia, L.; Berglund, A.; Olsson, B.; Frias, J.; Fridlund, T.; Thidé, P.