Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Emepaea na Leiloa ua Faamāina ai Ē Faitio i le Tusi Paia

Se Emepaea na Leiloa ua Faamāina ai Ē Faitio i le Tusi Paia

Se Emepaea na Leiloa ua Faamāina ai Ē Faitio i le Tusi Paia

“O le talafaasolopito anamua o le emepaea o Asuria o se tasi lea o mataupu sa matuā faapogisaina ai le lalolagi i ana faamaumauga.” “Pau lava le mea sa iloa ia Nineva anamua o tala salalau solo ia sa lē maua ai se malamalamaga, faatasi ai ma valoaga lē tuusaʻo ua faasino i ai i le Tusi Paia, atoa ai ma nai faamatalaga na salalau solo o talafaasolopito o tagata Asuria e pei ona taʻua e Diodorus Siculus . . . ma isi.”—Cyclopædia of Biblical Literature, Tusi 1 ma le 3, 1862.

NA OLA le tusitala o talafaasolopito Eleni o Diodorus Siculus i le 2,000 tausaga ua mavae. Na ia faapea mai, o Nineva, o se aai e faatafafā; o ona itu na e fā e tusa ma le 480 setatio le uumi. O lona uiga, o le fua o lona faataamilosaga e tusa ma le 60 maila [96 kilomita]! Ua tutusa lelei ma le ata o loo taʻua i le Tusi Paia, i le faamatalaina o Nineva o se aai telē “e tusa ma le savaliga o aso e tolu.”—Iona 3:3.

O ē na faitioina le Tusi Paia i le senituri lona 19, na mumusu e talitonu i se aai e faapena lona telē sa leʻi iloa i le lalolagi anamua. Na latou faapea mai foi, afai sa iai lava Nineva, atonu la o se vaega o tagata anamua ia na iai muamua i Papelonia.

O lenei vaaiga e matuā eseese lava ma le Kenese mataupu e 10, lena o loo taʻua ai le atalii o le atalii o le atalii o Noa, o Nimarota, lea na faavaeina le uluai setete faapolotiki i Papelu, po o Papelonia. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le nuu lava lena na alu atu ai Asura, ma ia faia Nineva, ma le aai o Reopo, ma Kala, ma Resena e i le va o Nineva ma Kala; o le aai tele lea.” (Kenese 10:8-12) Mātau, o loo faamatala mai i le tusi aai fou e fā o Asuria e avea ma “aai tele” e tasi.

I le 1843 na maua ai e le tagata suesue i le palapala mai Falani, o Paul-Émile Botta, mea na faaleagaina o se maota lea na faamaonia o se vaega o le aai o Asuria. Ina ua salalau atu le tala e uiga i lenei mea fou na mauaina i le lalolagi i fafo atu, na pogai ai ona sili atu ona vilivilitai. Na faamatalaina e Alan Millard i lana tusi Treasures From Bible Times e faapea: “Na faatuputeleina le naunautai o tagata lautele ina ua faamaonia e faapea o le maota o le tupu e ā Sarekona, le tupu o Asuria o loo faaigoaina ai i le Isaia 20:1, na masalomia lona iai, ona talu ai i se isi itu, e leʻi iloa o ia.”

E leʻi leva lava, ae amata loa ona eliina aʻe toega o mea na faaleagaina, e le tasi tagata suesue i le palapala o Austen Henry Layard i se nofoaga na taʻua o Nimrud pe tusa ma le 26 maila [42 kilomita] i saute sisifo o Khorsabad. Na faamaonia ia mea na faaleagaina e mai Kala—o se tasi o aai mai aai e fā o Asuria o loo taʻua i le Kenese 10:11. Ma i le 1849, na eliina ai e Layard mea na faaleagaina o se maota telē i se nofoaga e taʻua o Kuyunjik, i le va o Kala ma Khorsabad. O lenei maota ua faamaonia na tū i se vaega o Nineva. I le va o Khorsabad ma Kala o loo taatitia ai nisi o mea na faaleagaina o isi nofoaga, e aofia ai se eleele maupuʻepuʻe na taʻua o Karamles. Na faapea mai Layard: “Afai tatou te ioe o nei eleele maupuʻepuʻe e sili ona maualuluga o Nimrúd [Kala], o Koyunjik [Nineva], o Khorsabad, ma Karamles, e fai ma tulimanu o le fanua faatafafā, o le a mafai ai ona tatou iloaina e faapea, o ona itu e fā e matuā fetaui lelei le fua e 480 setatio po o le 60 maila o le fua faatatau faataamilo, pe a faatusatusa atu i aso e tolu na malaga ai le perofeta o [Iona].”

E foliga mai la, na faaaofia e Iona nei nofoaga uma o se ʻaai telē’ e tasi, lea na faaigoaina o le aai o loo lisiina muamua mai i le Kenese 10:11, o Nineva. E tutusa lava ma le mea o loo faia i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, e iai se eseesega i le va o le uluai aai o Lonetona ma isi aai o loo siomia ai, lea e taʻua i nisi taimi o “Lonetona Tele.”

Se Tupu Faasausili o Asuria

E sili atu i le 70 potu o le maota pito telē i Nineva, e toetoe lava lua maila [3 kilomita] le uumi o ona pa. I luga o nei pa o loo totoe ai pea ni toega o ni ata ma faatusa o mea na mū e faamanatuina ai pea manumalo a autau ma isi mea na faia. O le tele lava o nei mea ua matuā faaleagaina. Peitai, i le faagasolo ina uma lona taimi e nofo ai i inā, na maua ai e Layard se tasi o potu i se tulaga e sili ona saogalemu. I luga o puipui sa tusia ai se ata e faaali mai ai le faatoʻilaloina o se aai malosi, faatasi ma tagata sa faatagataotauaina o loo savavali i luma o le tupu, o lē sa nofo i le nofoalii i fafo atu o le aai. I luga aʻe o le tupu sa tusia ai se faamatalaga e masani ona faaaogāina i tusitusiga a tagata Asuria ua faaliliuina e faapea: “O Sanerivi, le tupu o le lalolagi, le tupu o Asuria, sa nofo i luga o se nofoalii nimedu ma toe iloilo vete na (aveesea) mai Lakisa (La-ki-su).”

I aso nei o loo vaaia ai lenei ata ma le faamatalaga i le Falemataaga i Peretania. Ua ioe faatasi ma le talafaasolopito o mea na tutupu o loo faamauina i le Tusi Paia i le 2 Tupu 18:13, 14: “O le sefulu ma le fa o tausaga o le tupu o Esekia na sii ai le taua e Sanerivi le tupu o Asuria i aai nofo ʻolo uma o Iuta, ma na aea ai. Ona tuu atu ai lea e Esekia le tupu o Iuta o le sāvali i le tupu o Asuria i Lakisa, ua faapea atu, Ua ou sese; ia e toe afio ese ia te au; a o le mea e te totogi mai ai ia te au, ou te faia lea. Ona totogi mai ai lea e le tupu o Asuria ia Esekia le tupu o Iuta o taleni ario e tolu selau, ma taleni auro e tolugafulu.”

O isi faamatalaga tusia sa maua mai i mea na faaleagaina i Nineva ua avatu ai ni auiliiliga faaopoopo o le osofaiga a Sanerivi ia Iuta ma mea na totogi atu e Esekia. Na tusi mai Layard e faapea: “Atonu o se tasi o mea ofoofogia na tupu i le talafaasolopito o loo faamauina i faamaumauga, o le aofaiga lea o le tamaoaiga o auro na aumaia mai ia Esekia, e tolusefulu taleni, ua fetaui lelei lea ma faamatalaga saʻo e lua ua faamaumauina.” Na faasilasila mai foi e Sir Henry Rawlinson, o lē na fesoasoani e faaliliu tusitusiga a tagata Asuria e faapea, o nei faamatalaga “e lē mafesiligia feteenaiga e uiga i le moni o talafaasolopito e iloa ai [Sanerivi].” E lē gata i lea, i le tusi a Layard o le Nineveh and Babylon na ia fesili ai: “A o lumanai ona maua nei mea, o ai e mafai ona talitonu ma le talafeagai e faapea, i lalo ifo o le vaega tele o le eleele ma otaota na e faailogaina ai le nofoaga o Nineva, o le a mauaina ai le talafaasolopito e uiga i taua i le va o Esekia ma Sanerivi, na tusia i le taimi tonu lava na faia ai e Sanerivi, ma faamautūina ai faamatalaga auiliili faamaumauina a le Tusi Paia?”

O le mea moni, o nisi auiliiliga o le talaaga o Sanerivi e lē tutusa ma le Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, na faamatalaina e le tagata suesue i le palapala o Alan Millard e faapea: “O le faamatalaga moni e sili ona tosina i ai o loo taʻua i [faamaumauga] mulimuli lava a [Sanerivi]. Na auina atu e Esekia lana avefeau, ma mea uma lava na totogi atu ia Sanerivi ‘mulimuli i Nineva.’ Sa leʻi tauaveina e le autau a Asuria i o latou aiga na mea i se auala e faaalia ai le manumalo e pei ona masani ai.” O loo taʻua i le Tusi Paia na totogiina atu a o leʻi toe foi atu le tupu o Asuria i Nineva. (2 Tupu 18:15-17) Aiseā ua eseese ai? Ma aiseā na lē mafai ai ona mimita Sanerivi i lona faatoʻilaloina o le laumua o Iuta o Ierusalema, i le auala na ia mimita ai i lona faatoʻilaloina o ē na nonofo i le ʻolo o Iuta i Lakisa? Ua aumaia e tusitala e toatolu o le Tusi Paia le tali. O le tasi o i latou, o le molimau na vaai tino, na ia tusia e faapea: “Ona alu atu ai lea o le agelu a Ieova, ua fasi i le togālauapi o Asuria o tagata e selau afe ma afe e valu sefulu ma afe e lima. Ua ala o latou na totoe i le taeao lava, faauta, o tagata oti i latou uma. Ona alu ese ai lea o Sanerivi le tupu o Asuria, ua alu ua foi atu i Nineva, ua nofo ai.”—Isaia 37:36, 37; 2 Tupu 19:35; 2 Nofoaiga a Tupu 32:21.

Na faaiʻu mai e Millard i lana tusi Treasures From Bible Times e faapea: “E leai se mafuaaga tonu e masalosalo ai i lenei lipoti . . . I se malamalamaga, sa lē faamaumauina e Sanerivi ni faamatalaga e uiga i le pagatia o ona tagata ina ia faitau ai ē e suitulaga ia te ia, auā o le a lē taʻuleleia ai o ia.” Na i lo o lea, sa taumafai Sanerivi e fafau aʻe se faaupuga e faapea, o lana osofaiga ia Iuta sa o se faamanuiaga ma sa gauai pea Esekia, i le auina atu o le totogi i Nineva.

Faamautūina Amataga o Asuria

E tusa ma le faitau sefulu afe o maa omea na maua i faletusi i Nineva. O nei tusitusiga ua faamaonia ai e faapea, sa pogai mai le Emepaea o Asuria i le itu i saute o Papelonia, e pei o le faamatalaga o loo faaalia mai i le Kenese 10:11. I le mulimuli i nei faamatalaga, na amata ai e le au suesue i le palapala ona uaʻi atu a latou taumafaiga atili i le itu i saute. Ua faamatala mai e le Encyclopædia Biblica e faapea: “O mea uma o loo totoe i Asuria ua faaalia ai lo latou amataga i Papelonia. O la latou gagana ma le auala o tusitusiga, o a latou tusi, o a latou lotu, ma a latou saienisi na mauaina mai i le itu i saute, peitai e itiiti o latou suiga.”

O le tele o mea na toe maua e pei o mea o loo i luga na faamalosia ai le au faitio i le Tusi Paia e suia o latou manatu. O le mea moni, o suesuega ma le naunautai ua faaalia ai e faapea, sa tusia le Tusi Paia ma le faaeteete e le au tusitala faamaoni. Ina ua uma ni suesuega i le Tusi Paia a le uluai faamasino sili o le Faamasinoga Sili i le Iunaite Setete, o Salmon P. Chase, ona ia faapea mai lea: “Sa o se suesuega umi, loloto, ma le maeʻaeʻa: ma i le faaaogāina o ia lava auala o faamaoniga i lenei mataupu faalelotu e pei lava ona masani ona ou faia i suesuega o mataupu lautele, ua ou maua ai le faaiʻuga e faapea, o le Tusi Paia o se tusi e maoaʻe i le tulaga e masani ai, ona e mai le Atua.”—The Book of Books: An Introduction.

O le mea moni, o le Tusi Paia e sili atu na i lo o talafaasolopito saʻo. O le Afioga faagaeeina a le Atua, o se meaalofa mo le lelei o tagata. (2 Timoteo 3:16) O le faamaoniga o lenei mea e mafai ona iloa e ala i le suesueina o vaipanoa uma o le lalolagi i le Tusi Paia. O le a talanoaina lenei mea i le isi lomiga o loo sosoo mai ai.

[Ē Ana le Ata i le itulau 4]

Courtesy of the Trustees of The British Museum

[Ata i le itulau 6, 7]

I luga: O auiliiliga e tolu na maua mai i ata i se pa

I lalo: Le ata o le pa o Asuria o loo faaalia ai le osofaiga a Lakisa

[Ē Ana le Ata]

(Courtesy of The British Museum)

(From The Bible in the British Museum, published by British Museum Press)

Courtesy of the Trustees of The British Museum