Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faapea mai le Foafoaga, ‘Ua Lē Mautali i Latou’

Ua Faapea mai le Foafoaga, ‘Ua Lē Mautali i Latou’

Ua Faapea mai le Foafoaga, ‘Ua Lē Mautali i Latou’

“O ana mea e le vaaia talu ona faia o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana lava lea e faavavau ma lona Atua; o lea foi ua le mautali ai i latou.”—ROMA 1:20.

1, 2. (a) O le ā le faitioga mamafa a Iopu na fai atu ia Ieova? (e) O le ā le uiga na mulimuli ane toe faaali atu e Iopu?

O IOPU, o se tagata i aso anamua, sa matuiā le tofotofoina e Satani o lona faamaoni lē maluelue ia Ieova le Atua. Sa faapogaia e le Tiapolo le aveesea mai ia Iopu o ana mea faitino uma, na faapogaia le oti o ona atalii ma afafine, ma le taiaina o ia i se maʻi e sili ona inosia. Sa manatu Iopu o le Atua na aumaia nei mala ia te ia, o lea na ia matuā faitio ai ia Ieova: “Pe lelei ea ia te oe ina e faasaua, . . . Ina ua e saili mai i laʻu amio leaga, ma suesue i laʻu agasala. Ua e silafia lava, ua ou le amio leaga.”—Iopu 1:12-19; 2:5-8; 10:3, 6, 7.

2 Ae mulimuli ane, e aliali mai na toe suia atoatoa upu a Iopu i le Atua: “Ua ou tautala atu ma loʻu le mafaufau, o mea ua sili ona faigata ia te au, na ou le iloa lava. Sa ou faalogo ia te oe i le faalogo o oʻu taliga; a o lenei, ua vaai atu oʻu mata ia te oe; o le mea lea ua ou ʻinoʻino ai ia te au, ua ou salamo foi i le efuefu ma le lefulefu.” (Iopu 42:3, 5, 6) O le ā sa tupu na mafua ai le toe suia o uiga o Iopu?

3. O le ā le manatu fou na maua e Iopu e faatatau i le foafoaga?

3 A o leʻi toe suia le uiga o Iopu, sa matuā fetalai atu i ai Ieova e ala i se afā. (Iopu 38:1) Sa ia tuufesili atu ia Iopu. ‘O fea sa e iai ina o oʻu faavaeina le lalolagi? O ai na pupunia le sami i puipui ma faataatitia tuaoi o mea e mafai ona fafati mai i ai galu? Pe e mafai ea ona e faatoʻulu ifo ao e avea ma uaga i le lalolagi? Pe e mafai ea ona e faaolaina le mutia? Pe e mafai ea ona e tuufaatasia faaputuga o fetu ma taʻitaʻia o latou ala? Mai le mataupu e 38 e oo i le 41 o le tusi a Iopu, na fesiligia ai e Ieova Iopu i nei mau fesili ma le tele o isi fesili e uiga i Lana foafoaga. Sa ia faatepa Iopu i le vāvā mamao o le Atua ma le tagata, i lona matuā faamanatu atu ia Iopu o le atamai ma le mana ua atagia mai i foafoaga a le Atua, o mea e matuā lē mafaia e le malosi o Iopu ona faatinoina pe malamalama i ai. I le faateʻia o Iopu i le mana ofoofogia ma le atamai e lē mafaatusalia o le Atua e ona le malosi uma e pei ona faaalia mai i Ana foafoaga, na ita ai o ia i lona valea ona o le finau atu ia Ieova. Ona ia faapea atu lea: “Sa ou faalogo ia te oe i le faalogo o oʻu taliga; a o lenei, ua vaai atu oʻu mata ia te oe.”—Iopu 42:5.

4. O le ā e ao ona tatou malamalama i ai mai foafoaga a Ieova, ma o le ā le tulaga o i latou o ē ua lē taulau ona vāai i ai?

4 I le mau senituri mulimuli ane, na faamautinoa mai ai e se tusitala o le Tusi Paia e faapea, e mafai ona vaaia uiga o Ieova ona o ana foafoaga. Na tusi le aposetolo o Paulo i le Roma 1:19, 20: “O mea a le Atua e mafai ona iloa ua faaalia mai ia te i latou; auā ua faaalia mai e le Atua ia te i latou; auā o ana mea e le vaaia talu ona faia o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana lava lea e faavavau ma lona Atua; o lea foi ua le mautali ai i latou.”

5. (a) O le ā le manaoga na fananau mai ma tagata, ma ua faapefea ona faamalieina ma le lē talafeagai e nisi? (e) O le ā le fautuaga na taʻu atu e Paulo i Eleni ma Atenai?

5 Ina ua foafoaina le tagata, sa tuuina i ai se manaoga ina ia tapuai atu i se tasi e sili atu ona malosi ma maualuga. I le tusi a Dr. C. G. Jung, le Undiscovered Self, sa ia taʻua ai lenei manaoga e pei o “se uiga faalenatura e patino tonu lava i le tagata, ma o ona faatinoga e mafai ona faataʻitaʻia mai ai le gasologa o le olaga o le tagata.” Sa tautala le aposetolo o Paulo i le faanaunauga na fanau mai ma le tagata ina ia tapuai, lea na faamatalaina ai le mafuaaga na faia ai e tagata Eleni i Atenai, faatusa ma fata faitaulaga i le tele o atua, e vaaia ma lē vaaia. Sa faailoa atu e Paulo ia i latou le Atua moni ma taʻu atu i ai e tatau ona latou faamalieina i se tulaga saʻo lenei faanaunauga e ala i le sailia o Ieova le Atua moni, “pe mafai ona latou tautāgotago ma latou iloa o ia; a e peitai e le mamao o ia ma i tatou taitoatasi.” (Galuega 17:22-30) Afai tatou te vāvā lalata atu i ana foafoaga, e tatau foi la ona tatou vāvā lalata atu ina ia tatou malamalama ai i ona uiga.

Le Faataamilosaga Ofoofogia o le Vai

6. O ā uiga o Ieova ua tatou vaaia i le faataamilosaga o le vai?

6 Mo se faaaʻoaʻoga, o ā uiga o Ieova ua tatou malamalama i ai, i le tomai na faia ai le mafiafia o ao ina ia apoapoina le tele o tone o vai? Ua tatou iloa ai lona alofa ma le atamai, auā ua ia saunia uaga mo le faamanuiaina o le laueleele. Ua ia faia faapea e ala i le faatulagaga ofoofogia o loo aofia i le faataamilosaga o le vai lea ua taʻua i le Failauga 1:7: “O loo tafe ifo vaitafe uma i le sami; a e le tumu ai le sami; o le mea e tafe mai ai vaitafe, e toe foi atu ia i ai.” Ua manino mai le tusi o le Tusi Paia o Iopu i le auala e tupu ai lenei mea.

7. E faapefea e le vai mai le sami ona avea ma ao, ma e mafai faapefea e faaputuga o ao ona apoapoina tone o vai?

Pe a tatafe atu vaitafe i le sami, e lē tumau ai pea i inā. E ‘aveina aʻe e Ieova matāua o vai mai le sami, ma faatotō ifo ai uaga mai le faaputuga o ao ua ia faia.’ Talu ai o lea ua suia le vai e avea ma ausa, ma oo ina matuā avea o se puao, ‘ua matuā mamafa ai le opeopea aʻe o ao, o se galuega ofoofogia a lona tomai poto.’ (Iopu 36:27; 37:16) E fegasoloai pea ao a o putuputu faatasi i ausa: “Na te fusia faatasi vai i puao—e lē toʻulu foi puao ona o le mamafa.” O le faaupuina lenei e se tasi faaliliuga: “Na te faamauina vai i ao mafiafia, ma e lē pasae aʻe ao ma toʻulu ifo ai ona o lo latou mamafa.”—Iopu 26:8, The Jerusalem Bible; NE.

8. O ā faasologa eseese ua liligi ifo ai ‘faguvai o le lagi’ ma faaatoatoa ai le faataamilosaga a le vai?

8 O ai “na te mafaia ona liligi ifo fagu [“vai,” NW] o le lagi” ina ia faatotō ifo ai uaga i le lalolagi? (Iopu 38:37) O Lē e ana le ‘tomai poto’ na ia muai tuuina na mea i inā, o ia foi na te ‘faatotōina ifo uaga mai puao ua ia faia.’ Ma o le ā e manaomia ina ia faatotō ifo ai uaga mai puao? E tatau ona iai ni mea malō e matuā ninii e pei o le ninii o le pefu ma masima—mai le faitau afe o selau afe o na mea i kupita o inisi taitasi o le ea—ua avea o se ʻofuʻofu mo matāua taitasi o ao e faaputuputu ai. E tusa o se fua faatatau, e miliona ni matāua ninii o ao ona maua lea o se matāua e tasi o uaga. Seʻiloga lava la ua maeʻa uma lenei gaoioiga, ona faatoʻā faatotō ifo loa lea e ao o o latou uaga i le lalolagi ma maua ai vaitafe na e toe faafoiina atu le vai i le sami. Ona atoatoa ai lea o le faataamilosaga a le vai. Pe e teʻiteʻi ea tupu lenei mea? E matuā ‘lē mautali’ lena manatu!

Le Tasi Puna o le Atamai o Solomona

9. O le ā le mea mataʻina na iloa e Solomona e uiga i se tasi o ituaiga o loi?

9 I le lalolagi i aso anamua, sa lē mafaatutusaina le atamai o Solomona. O le tele o lena atamai sa faatatau i le foafoaga a Ieova: “Na tautala foi [Solomona] i le uiga o laau e afua mai i le arasi o loo i Lepanona, e oo atu i le isopo ua tupu ae i le aupa; ua tautala foi o ia i le uiga o manu tataa, ma manu felelei, ma mea fetolofi, ma iʻa.” (1 Tupu 4:33) O le tupu lava foi lenei o Solomona na tusi e faapea: “Le paie e, ina e alu i le loi, ia vaavaai i lana amio ina ia poto ai oe; e leai sona taʻitaʻi, po o se leoleo, po o sē pule, a e saunia e ia ana mea e ʻai i le tausaga vevela, ma faaputuina ana mea e ʻai i ona po e selesele ai saito.”—Faataoto 6:6-8.

10. Na faapefea ona faamaonia le faataʻitaʻiga a Solomona e uiga i le seleselega a le loi?

10 O ai na aʻoaʻoina le loi ina ia faaputu ana meaʻai i le taumafanafana, ina ia fafaga ai i latou i le aati o le taumalūlū? I le tele o senituri, sa masalomia ai le moni o le tala a Solomona e uiga i nei loi o loo seleseleina fatu ma faaputu mo le faaaogāina i le taumalūlū. Sa leai se isi na te mauaina se faamaoniga o lo latou iai. Peitai i le 1871, na maua ai e se tagata Peretania e suesue i le natura o le laueleele, mea o loo faaputuputu ai e loi a latou meaʻai, ma sa faamaonia ai le saʻo o le Tusi Paia i le taʻuina mai o nei mea. Ae na iai faapefea i nei loi le malamalama e iloa ai i le taumafanafana e faapea, o loo fotuai mai le taumalūlū, ma lo latou atamai e iloa ai la latou gaoioiga e tatau ona faia? Ua faamatala mai e le Tusi Paia lava ia e faapea, o le tele o foafoaga a Ieova sa tuuina i totonu o i latou le atamai mo lo latou faasaoina. O loi la o loo faia le seleselega, ua latou mauaina lenei faamanuiaga mai Lē na Foafoaina i latou. Ua tautala i lenei mea le Faataoto 30:24 e faapea: “E sili ona popoto o i latou.” O se mea valea la le faapea o lea atamai na teʻi lava ua iai; e leai foi se faamolemolega i le lē taulau ona malamalama i Lē atamai na Foafoaina Mea.

11. (a) Aiseā ua matuā ofoofogia ai le laau telē o le sequoia? (e) O le ā le mea ofoofogia e uiga i le uluai āuga e tupu mai i le photosynthesis?

11 Sa ofo se tagata na tūtū i lalo o se laau tele o le sequoia ona o lona telē, ma e mautinoa o le a ia manatu ifo ai ia te ia ua na o sina tamai loi. E matuā tinoese le laau: e 300 futu [90 mita] le maualuga, e 36 futu [11 mita] le lautele, e 2 futu [0.6 mita] le mafiafia o le paʻu, ma o ona aa ua sosolo atu i le silia ma le tolu po o le fā eka [1.2 i le 1.6 hekatea]. Ae e sili foi ona ofoofogia le tulaga ua mafai ai ona ola aʻe atoa ma lona puipuiga. E aumaia e ona lau le vai mai ona aa, o le okesene kaponi (carbon dioxide) mai le ea, ma le vevela (energy) e maua mai le lā ina ia gaosi ai le suka ae avatu ai i fafo le okesene—o lea faagasologa ua taʻua o le photosynthesis, e aofia ai ni faagaoioiga tau vailaau e tusa ma le 70, ae lē o manino uma na faiga. E ofoofogia, ona o le faagaoioiga muamua e faalagolago i le malamalama e maua mai le lā, o lona uiga o le lanu saʻo, le fetaui lelei o le mamao o le laau ma le lā; auā pe a lē o lea, o le a lē mitiia la e vaega ninii o le sua lanumeamata o laau, ina ia amataina ai le faagasologa o le photosynthesis.

12. (a) O le ā le mea mataʻina e uiga i le faaaogāina o le vai e le laau o le sequoia? (e) Aiseā ua manaomia ai le ea naitorosene i le tuputupu aʻe o le laau, ma ua faapefea ona faaatoatoaina lona faataamilosaga?

12 E ofoofogia foi le mea moni e faapea, e mafai e le laau ona mitiia aʻe le tele o vai mai aa e oo atu i le tumutumu o lenei laau telē e 300 futu [90 mita] lona maualuga. Ua sili atu le tele o vai e mitiia aʻe na i lo vai e manaomia mo le photosynthesis. O mea e totoe ai e toe aveese atu e lau e ala i le toe mitiiaina i le ea. E mafai ai ona mālū le tino o le laau, e tai pei o le faamālūina o i tatou pe a tatou afu. Ina ia maua le porotini mo le ola o le laau, e manaomia ona faaopoopo atu le ea naitorosene i le suka, po o le masoā. E lē mafai e le laulaau ona faaaogā le naitorosene lea e maua mai i le ea, ae e mafai e mea o loo ola i lalo o le eleele ona liliuina le ea naitorosene o loo i le eleele e fai ma masima, ma a liusuavai la le masima i le vai, ona mitiia loa lea e aa ma agaʻi atu ai i lau o le laau. Pe a oo ina mamate ma pala tino o laau ma manu ia sa latou faaaogāina le naitorosene mo a latou porotini, ona matuu ese atu foi lea o le ea naitorosene, ma atoatoa ai le faataamilosaga a le ea naitorosene. E matuā maofa le lavelave o loo aofia ai i nei mea uma, ma e matuā leai la se tulaga e faapea ai, ua teʻi lava ua tutupu.

Ua Latou Tala mai e Aunoa ma ni Leo po o ni Upu!

13. O le ā na faalauiloa atu e fetu o le lagi ia Tavita, ma o le ā ua faaauau pea ona latou taʻu maia ia i tatou?

13 Maeu se faaatagiaina ofoofogia o Lē na Foafoaina Mea, pe a vaai atu i le lagi ua faatumulia i fetu, ua matuā maofa ai ē o loo vaavaai atu i ai! I le Salamo 8:3, 4, na faaleo mai ai e Tavita lona maofa i le faapea mai: “A ou vaai atu i lou lagi, o le galuega a ou tamatamailima, o le masina atoa ma fetu na e faia; se a ea le tagata e te manatu mai ai ia te ia; ma le atalii o le tagata e te asiasi mai ai ia te ia?” Ua tala mai e aniva o le lagi ia i latou o ē ua iai mata e vaai, o taliga e faalogo, ma le loto e lagona, e pei ona sa latou fai atu ai ia Tavita e faapea: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua.”—Salamo 19:1-4.

14. Aiseā ua matuā tāua ai mo i tatou le malosi mataʻutia o se tasi o fetu?

14 O le tele o lo tatou iloa e uiga i fetu, o le tele foi lena o lo latou tala mai ia i tatou. I le Isaia 40:26, ua valaaulia ai i tatou ina ia mātauina lo latou malosi ofoofogia i le faapea mai: “Seʻi tetepa ae i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te taʻitaʻiina mai a latou ʻau ua faitauina; na te valaau ia te i latou uma i o latou igoa; ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e le iloa.” O le malosi o le kalave ma le malosi mataʻutia o se tasi o na fetu, o lo tatou lā lea, ua taofiofia ai le lalolagi i lona tulaga tatau, ua mafua ai ona ola laau ma tatou maua ai le mafanafana, ma faafaigofie ai ona ola mea uma i le lalolagi. Na faapea mai le aposetolo o Paulo ina ua faagaeeina: “Ua ese le pupula o le tasi fetu i lo le tasi fetu.” (1 Korinito 15:41) E iloa e le faasaienisi fetu e lanu sasama e pei o lo tatou lā, latou te iloa foi fetu e lanu moana, o fetu lapopoa lanu mūmū, o fetu lanu papae, o fetu o le neutron, ma faaputuga o fetu ua pāpā ma faaoo mai ai le malosi e lē mafaamatalaina.

15. O le ā ua aʻoaʻoina e le toatele o tagata suesue mai le foafoaga ma o le ā ua latou taumafai e faataʻitaʻia?

15 E toatele tagata suesue ua latou aʻoaʻoina mai mea i le foafoaga, ma ua taumafai ai e faataʻitaʻi i tomai o le tele o meafaiola. (Iopu 12:7-10) Seʻi mātau na o ni nai vala matilatila o le foafoaga. O manu o le sami e iai o latou fuilauvī e vaimamāina le masima mai le suāsami; o iʻa ma tuna e maua mai ai le eletise; o iʻa, o anufe ma iniseti e maua mai ai le malamalama e lē vevela; o peʻa ma mumua latou te faaaogāina mea faalogo e faailoa ane ai ni fili o i o la autafa; o pī latou te faia pepa; o loi latou te faia ni solo o laina uumi e pei ni alalaupapa; o isumu latou te eliina ni ālavai; o gata e iai i totonu o i latou lava fua o le vevela; o iniseti i vaituloto e iai o latou lava apaapa e māulu ma feausi ai; o fee e iai o latou ave malolosi e pei o peʻapeʻa o vaalele tetele; o apogaleveleve latou te faia ituaiga e fitu o faamoega, ma felavasai ai i faitotoa, ma isi ituaiga e felelei solo e pei ni paluni, e feoai i le faitauafe o maila i ni tumutumu e sili ona maualuluga; o iʻa, ula, ma paa e femāuluai e pei o ni vaamaulu; ma manufelelei, o iniseti, o laumei, o iʻa, ma meaola e toto mafanafana, ua latou faia ni faiga malaga e sili ona ofoofogia—o ni tomai ua lē mafai e le poto faasaienisi ona faamatalaina.

16. O ā mea moni faasaienitisi na taʻua e le Tusi Paia i le faitauafe o tausaga a o leʻi maua e le faasaienisi?

16 Na taʻua mai e le Tusi Paia mea moni faasaienitisi i le faitauafe o tausaga a o leʻi iloaina e le faasaienisi lava ia. I le Tulafono faa-Mose, (o le senituri lona 16 T.L.M.) na atagia mai ai le iloaina o siama o faamaʻi i le faitauafe o tausaga a o leʻi oo i aso o Pasteur. (Levitiko, mataupu 13, 14) I le senituri lona 17 T.L.M., na taʻua ai e Iopu: “Ua ia tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga.” (Iopu 26:7) I le afe o tausaga a o leʻi oo mai Keriso, na tusi ai Solomona e uiga i le faataamilosaga o le toto; ae na faatoʻā iloa e le faasaienisi tau faafomaʻi lena mea i le senituri lona 17 T.A. (Failauga 12:6) A o leʻi oo i lena taimi, sa faaatagia mai ai e le Salamo 139:16 le malamalamaga e uiga i le faagasologa o sela faafanautama: “Na silasila mai ou fofoga i oʻu tino uma ina o afuafua; ua tusia foi uma lava i lau tusi, o ona aso foi na faia ai, a o leai ni oʻu tino.” I le senituri lona 7 T.L.M. a o leʻi malamalama tagata e suesue i le natura o le laueleele e uiga i femalagaaiga, sa tusia ai e Ieremia i le Ieremia 8:7: “Ua iloa e le kasita i le lagi ona lava po [“e faimalaga ai,” NE]; o le manutagi foi, ma le peʻapeʻa, ma le akuru, ua latou tausia le tau latou te o mai ai.”

O “Lē na Foafoaina Mea” ua Filifilia e Ē Talitonu i le Evolusione

17. (a) O le ā ua taʻua i le Roma 1:21-23 e uiga i nisi o ē mumusu e talitonu i Lē atamai na Foafoaina Mea i ana foafoaga ofoofogia? (e) O le ā la ua filifilia e ē talitonu i le evolusione e avea ma ‘lē na foafoaina’ i latou?

17 Ua taʻua e se tasi mau e faatatau i nisi o ē mumusu e malamalama i Lē atamai na Foafoaina Mea e tusa ai ma foafoaga ofoofogia, e faapea: “Ua faavaleaina i latou i lo latou taumasalosaloga, ua faapouliuligia foi o latou loto vālea; ua vālea i latou, a o faafiapopoto i latou, ua latou fesuiai foi le mamalu o le Atua soifua pea lava ma le faatagata o le tino o le tagata iu vale, ma manu felelei, ma manu vaefa, ma mea fetolofi.” Na latou “fesuiai le upu moni i le Atua ma le upu pepelo; ua latou matatau foi ma auauna i mea na faia, a ua tuua o ia na na faia.” (Roma 1:21-23, 25) Ua tali tutusa lena ma saienitisi faaevolusione, o ē o loo faaviiviia e avea ma “lē na foafoaina” i latou, se faasologa ua na o ni mafaufauga, lea e aofia ai se sela e tasi-anufe-iʻa-meaola toto malūlū-meaola e iai ivitū-meaola toto mafanafana-“tagata e tupuga mai i manukī.” Peitai, ua latou iloa, e matuā leai se totoga faafanautama o iai se sela e tasi na te amataina lea faasologa. O le totoga faafanautama e sili ona itiiti, o loo iai le selau piliona o atoma—ma le faitauafe o faagaoioiga tau vailaau e tutupu faatasi mai.

18, 19. (a) O ai Lē ua tonu ona viiviia ona o le amataga o le ola? (e) O le ā le tele o le foafoaga a Ieova ua mafai ona tatou vaaia?

18 O Ieova le Atua o Lē na Foafoaina le ola. (Salamo 36:9) O ia o Lē sili na Muai Faapogaia mea. O le uiga o lona suafa o Ieova “O ia na faapogaia ona iai.” Tatou te lē mafaitauina ana foafoaga. E mautinoa e faitau miliona isi mea e sili atu ona tele na i lo o mea ua iloa e le tagata. Ua faaataata mai e le Salamo 104:24, 25 lenei mea: “Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto.” Ua manino le faamatalaina mai e le Iopu 26:14 o lenei mea: “Faauta, o mea aupito mai ia a ona ala, a e matuā itiiti se mea ua tatou lagona ia te ia; a o le faititili o lona malosi, o ai se lagona lea?” Tatou te vaaia ni nai faamaoniga, tatou te faalogo i ni nai taumusumusuga, ae tatou te matuā lē maua se malamalamaga i le uiga atoatoa o lona malosi mataʻutia.

19 Peitai, ua ia i tatou se puna e sili atu ona lelei mo le vaai atu ai ia te ia na i lo le vaai atu e ala i ana foafoaga faitino. O lena puna e sili ona lelei o lana Afioga, le Tusi Paia. O le puna lena o le a tatou liliu atu i ai i le mataupu o loo sosoo mai.

Po o E Manatua?

O le ā na aʻoaʻoina e Iopu ina ua fetalai i ai Ieova e ala atu i le afā?

□ Aiseā na fai mai ai Paulo ua lē mautali nisi tagata?

□ E faapefea ona galueaiina le faataamilosaga o le vai?

□ O ā mea tāua ua faia e le malamalama o le lā mo i tatou?

□ O ā mea moni faasaienitisi na faaalia mai e le Tusi Paia a o leʻi maua e le faasaienisi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]