Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auala na Avea ai Kerisinetoma ma Vaega o Lenei Lalolagi

Le Auala na Avea ai Kerisinetoma ma Vaega o Lenei Lalolagi

Le Auala na Avea ai Kerisinetoma ma Vaega o Lenei Lalolagi

MULIMULI ane, na masofa i lalo le Emepaea o Roma lea na amataina le Faa-Kerisiano anamua. E toatele tagata tusitala o talafaasolopito ua faapea mai o lena masofa i lalo, sa avea foi o se taimi o le manumalo faaiʻu o le Faa-Kerisiano i faiga faapaupau. I le faaalia o se manatu ese, na tusi mai ai se faifeau o le Lotu Egelani o E. W. Barnes e faapea: “A o masofa i lalo le olaga masani i lena vaitaimi, sa taofia ai le Faa-Kerisiano mai le avea ma faatuatuaga maualuga o Iesu le Keriso: ae avea o se lotu e aogā i le faamautūina o faiga lautele a se lalolagi ua paʻū maulalo tau amio.”—The Rise of Christianity.

I le vaitaimi o lona lua, lona tolu, ma lona fā o senituri T.A. a o leʻi masofa i lalo, na faamauina ai i talafaasolopito e faapea, i le tele o auala, o i latou na faapea mai e mulimuli ia Iesu, sa tausia pea lo latou vavae ese mai le pulega a Roma. Ae sa faaalia ai foi i lea le tuputupu aʻe o le faaaposetasi i aʻoaʻoga, i amioga, ma le faalapotopotoga, e pei ona sa valoia e Iesu ma ona aposetolo. (Mataio 13:36-43; Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3-12; 2 Timoteo 2:16-18; 2 Peteru 2:1-3, 10-22) Mulimuli ane sa iai se suiga ona o tū ma aganuu a Eleni ma Roma, ma o nisi na faapea mai o Kerisiano sa latou talia faiga faapaupau a le lalolagi (e pei o faigaʻai ma lana tapuaiga i atua fafine ma se atua tolutasi), o lana faafilosofia (e pei o le talitonuga i le lē mafai ona oti o le solu), ma lana faalapotopotoga pule (ua vaaia i le aliaʻi mai o lana vasega o taʻitaʻi lotu). O lenei faaleagaina o le Faa-Kerisiano na mafua ai ona tosina mai le anoanoai o tagata faapaupau ma avea ai o se malosi na muai taumafai emeperoa o Roma e soloia, ae na mulimuli ane taliaina ma taumafai e faaaogā mo lo latou lava manuia.

Faatoilaloina e le Lalolagi

Na faaalia e se tusitala o talafaasolopito o le Lotu o Augustus Neander lamatiaga na aafia ai i lenei faiā fou i le va o le “Faa-Kerisiano” ma le lalolagi. Na tusi mai o ia e faapea, afai e lē vavae ese Kerisiano mai le lalolagi, o “le iʻuga o le a fenuminumiaʻi le lotu ma le lalolagi . . . ma o inā o le a lafoaia ai e le lotu lona tulaga mamā, ma a o foliga mai o le a manumalo, ae o le a faatoilaloina ai o ia lava.”—General History of the Christian Religion and Church, Tusi 2, itulau 161.

O le mea lenei na tupu. I le amataga o lona fā o senituri, sa taumafai ai le emeperoa Roma o Konesetatino e faaaogā le lotu “Kerisiano” o ona aso e faamautūina ai lona emepaea sa faataapeapeina. I lea itu, na ia tatala atu ai le saolotoga i lotu na faapea mai o Kerisiano, ma tuuina atu i le vasega o a latou taʻitaʻi lotu ni faaeaga o faitaulaga faapaupau. Ua taʻua e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “Na aumaia e Konesetatino le lotu mai lona vavae ese mai le lalolagi ina ia talia avega tauave lautele ma fesoasoani i le sosaiete faapaupau ia manumalo i le lotu.”

Le Lotu a le Malo

Ina ua mavae Konesetatino, sa faia e le Emeperoa o Julian (361-363 T.A.) se taumafaiga e tetee atu ai i le Faa-Kerisiano ma toe faafoisia faiga faapaupau. Ae sa leʻi taulau o ia, ma i le 20 tausaga mulmuli ane, na faasāina ai e Emeperoa Theodosius I faiga faapaupau ma faaofi atu le “Faa-Kerisiano” faa-Tolutasi e avea ma lotu Faavae a le Emepaea o Roma. Faatasi ma le tomai saʻo, na tusi ai le tusitala o talafaasolopito Falani o Henri Marrou e faapea: “I le faaiʻuga o le pulega a Theodosius, o le mea moni lava, o le Faa-Kerisiano pe i se faaupuga saʻo o aʻoaʻoga faa-Katoliko, sa avea o le lotu aloaia a le Malo atoa o Roma.” O aʻoaʻoga faa-Katoliko na suia ai le Faa-Kerisiano moni, ma avea ai o se “vaega o le lalolagi.” O lenei lotu a le Malo sa matuā ese mamao lava mai le lotu a uluai soʻo o Iesu, o ē na ia fetalai i ai: “E le ni o le lalolagi outou.”—Ioane 15:19.

Na tusi mai se tusitala o talafaasolopito ma o se fai filosofia Falani o Louis Rougier e faapea: “A o salalau atu le Faa-Kerisiano, sa ia uia ni fesuiaiga uigaese ma oo ai ina lē toe iloa. . . . O le lotu anamua a ē matitiva, lea na ola i le alofa ma le agalelei i isi, sa iʻu ina avea o se lotu fiasili ma malilie faatasi ma tagata pule sa iai i lena vaitaimi ina ua lē mafai ona ia pulea i latou.

I le amataga o lona lima o senituri T.A., na tusia ai e se “Sagato” Katoliko Roma o Aokusotino lana tusi autū o le City of God. I lenei tusi sa ia faamatalaina ai ni aai se lua, “o le aai a le Atua, ma le aai a le lalolagi.” Pe sa faamamafaina ea e lenei tusi le vavae ese o tagata Katoliko mai le lalolagi? E leai. Ua taʻua e le polofesa o Latourette e faapea: “Sa iloa lelei lava e Aokusotino faapea e lua aai, o le aai faalelalolagi ma le faalelagi, e miomiō faatasi.” Sa aʻoaʻo e Aokusotino faapea “ua uma ona faavaeina le Malo o le Atua i lenei lalolagi ina ua faavaeina le lotu [Katoliko].” (The New Encyclopædia Britannica, Macropædia, Tusi 4, itulau 506) I lea, po o le ā lava le uluai fuafuaga na iai a Aokusotino, ae o ana aʻoaʻoga sa iʻu ina matuā aafia ai le Lotu Katoliko i faiga faapolotiki a lenei lalolagi.

Se Emepaea Fevaevaeai

I le 395 T.A., ina ua maliu Theodosius I, sa vaevaeina aloaia ai le Emepaea o Roma i ni vaega se lua. O le Emepaea i Sasae, po o le Emepaea o Byzantine ma o lona laumua sa i Constantinople (sa taʻua muamua o Byzantium; i ona po nei o Istanbul), ma o le Emepaea i Sisifo sa iai lona laumua (ina ua mavae le 402 T.A.) i Ravenna, i Italia. O le iʻuga, na iʻu ina vaevaeina Kerisinetoma i vaega faapolotiki ma faalelotu. E tusa ai ma faiā i le va o le Lotu ma le Malo, na mulimuli atu ai le lotu a le Emepaea i Sasae i aʻoaʻoga a Eusebius o Kaisareia (o lē sa ola i ona po o Konesetatino le Sili). I le lē amanaiaina o le mataupu silisili faa-Kerisiano e uiga i le vavae ese mai le lalolagi, sa manatu ai Eusebius e faapea afai sa avea le emepaea ma ona tagatanuu ma Kerisiano, o le a oo ina avea le Lotu ma le Malo o se sosaiete faa-Kerisiano e tasi, ma avea ai le emeperoa o le sui o le Atua i le lalolagi. I le tele o atunuu, na mulimuli ai tagata o le Lotu Orthodox i Sasae i lenei faiā i le va o le Lotu ma le Malo mo le tele o senituri. I lana tusi o le Orthodox Church, na faailoa mai ai e Timothy Ware, o se epikopo Orthodox le iʻuga: “Sa avea le lotonuu ma pogai o mea leaga i faiga a lotu Orthodox mo le faitau sefulu o senituri ua mavae.”

I le itu i Sisifo na lafoaia ai le emeperoa mulimuli o Roma i le 476 T.A. e ala i le osofaia e itu taua a Siamani. Na faailogaina ai i lenei mea le iʻuga o le Emepaea i Sisifo o Roma. Ona o le tulaga lē mautinoa o faiga faapolotiki na mulimuli mai, na taʻua ai e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “Na faavaeina ai se malo malosi fou: le Lotu Roma, le lotu a le epikopo o Roma. Sa talitonu lenei lotu ia te ia lava e faapea o le sui o le Emepaea tū maʻoti o Roma.” Ua faaauau ona faapea mai lenei lomifefiloi: “O pope o Roma . . . na faalauteleina atu le manaoga masani o le pulega a le lotu i tala atu o tuaoi o le lotu autū ma atiina aʻe ai se aʻoaʻoga ua taʻua o pelu e lua, i le taʻua e faapea na tuuina atu e Keriso i le pope e lē gata o le malosi faaleagaga i le lotu, ae faapea foi ma le malosi faaletino i malo faalelalolagi.”

Lotu Porotesano Faalemalo

I le faagasologa o tausaga e amata mai i lona 5 e oo i le 15 senituri (Middle Ages), sa faaauau uma ai e le lotu Orthodox ma le lotu Katoliko Roma lo la matuā faaaafia i faiga faapolotiki, taumafaiga faalilolilo a le lalolagi ma taua e faatoilaloina ai isi. Pe na faailogaina e le Toefuataiina o le Lotu Porotesano o lona 16 senituri le toe faafoisia o le Faa-Kerisiano moni, ma le vavae ese mai le lalolagi?

E leai. Ua tatou faitau ai i le New Encyclopædia Britannica e faapea: “O tagata o le Toefuataiina o le lotu Luteru, o Calvinist, ma uputuu faalelotu Egelani . . . o loo pipii mau atu pea i manatu o Aokusotino, o lē ua latou manatu o ana aʻoaʻoga e matuā faatosina. . . . O upu taitasi o uputuu autū e tolu a le lotu Porotesano o lona 16 o senituri i Europa . . . sa lagolagoina e tagata pule i Saxony [i Siamani tutotonu], o Suisilani, ma Egelani, ma sa tumau ai i le tulaga lava e tasi e tusa ai ma le tulaga sa iai i le lotu anamua.”

Na i lo o le toe faafoisia o le Faa-Kerisiano moni, na aumaia ai e le lotu Toefuataiina i lumāmea se anoanoai o lotu fou faaleatunuu po o le faalenuu na sa sailia ni faamaoniga mai malo faapolotiki ma lagolagosua ai ma le maelega i a latou taua. O le mea moni, na lagolagoina uma e le lotu Katoliko ma le Porotesano le faatupuina o taua faalotu. I lana tusi o le Historian’s Approach to Religion, na tusi ai Arnold Toynbee e faatatau i na taua e faapea: “Na faaalialia e na taua tagata Katoliko ma Porotesano i Falani, Holani, o Siamani, ma Aialani, ma o feteenaiga a lotu Porotesano i Egelani ma Sikotilani, sa faia ai ni gaoioiga sauā i le taumafai e faatoilaloina e le tasi le isi e ala i le faaaogāina o le malosi o auupega.” O feteenaiga i aso nei lea ua vaevaeina ai Aialani ma le atunuu na muai taʻua o Yugoslavia, ua faaalia ai o loo tumau pea ona aafia loloto le lotu Katoliko Roma, le lotu Orthodox, ma lotu Porotesano i upufai a le lalolagi.

Po o le uiga ea la o nei mea uma faapea ua lē o toe vavae ese le Faa-Kerisiano moni mai le lalolagi? O le a taliina i le mataupu o sosoo mai lenei fesili.

[Pusa/Ata i le itulau 10, 11]

LE AUALA NA AVEA AI LE “FAA-KERISIANO” MA LOTU A LE MALO

O LE FAA-KERISIANO sa lē tatau ona avea o se vaega o lenei lalolagi. (Mataio 24:3, 9; Ioane 17:16) Peitai, ua taʻu mai ia i tatou e tusi o talafaasolopito e faapea i lona fā o senituri T.A., sa avea ai le “Faa-Kerisiano” ma lotu aloaia a le Malo o le Emepaea o Roma. Na faapefea ona faia o lenei mea?

Mai i le taimi o Neru (54-68 T.A.) e oo atu i lona tolu o senituri T.A., na sauāina ai e emeperoa uma o Roma pe i se auala tuusaʻo po o le faatagaina foi o sauāga i Kerisiano. Na tuuina atu e Gallienus (253-268 T.A.) o le uluai emeperoa Roma se folafolaga o le faasaolotoina o i latou. E oo lava i lena taimi, sa faasāina ai lava Kerisiano mai le faatinoina o se lotu i le emepaea atoa. Ina ua mavae Gallienus, sa faaauau pea sauāga, ma i lalo o le pulega a Diocletian (284-305 T.A.) ma lē na sui tulaga ia te ia, sa oo lava ina matuā faateteleina sauāga.

Na oo mai se tai liliu i le amataga o lona fā o senituri ina ua faaliliuina i le Faa-Kerisiano le Emeperoa o Konesetatino I. E tusa ai o lenei “faaliliuina,” ua taʻua ai e se tusi faa-Falani o le Théo—Nouvelle encyclopédie catholique (Théo—New Catholic Encyclopedia) e faapea: “Sa faapea mai Konesetatino o ia o se emeperoa Kerisiano. Ae o le mea moni, na faatoʻā papatiso o ia ina o le a maliu.” Ae peitai, i le 313 T.A., na tuuina atu ai e Konesetatino ma lona emeperoa lagolago o Licinius se poloaiga e faatagaina ai le saolotoga faalelotu i Kerisiano atoa ma faiga faapaupau. Ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia e faapea: “O le faalauteleina atu e Konesetatino o le saolotoga o tapuaiga i Kerisiano, ua faailogaina ai e faapea, o le Faa-Kerisiano sa faailoa aloaia mai o se religio licita [lotu faaletulafono] e ese mai i faiga faapaupau, sa o se faiga fouvale.”

Ae peitai, ua faalauiloa mai e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “Na te [Konesetatino] leʻi faia le Faa-Kerisiano o se lotu a le emepaea.” Na tusia e se tusitala o talafaasolopito Falani o Jean-Rémy Palanque o se sui o le Suesuega faalelotu a Falani e faapea: “Ae peitai, o le Malo o Roma . . . sa tumau pea ona latou aloaia faiga faapaupau. Ma ina ua pipii atu Konesetatino i le lotu a Keriso, sa leʻi faamutaina ai lena tulaga.” I le tusi o le Legacy of Rome, na taʻua ai e Polofesa Ernest Barker e faapea: “[O le manumalo o Konesetatino] sa lē iʻu ai i le faavaeina loa o le Faa-Kerisiano e avea o le lotu a le Malo. Sa lotomalie Konesetatino e iloa le Faa-Kerisiano faapea o se lotu o le tapuaiga lautele a le emepaea. Mo le isi fitusefulu tausaga, sa faia aloaia ai faiga faalelotu faapaupau i Roma.”

I lena taimi, o le “Faa-Kerisiano” sa o se lotu faaletulafono i le Emepaea o Roma. O anafea na avea ai, i le uiga atoa o le faaupuga, o le lotu aloaia a le Malo? Ua tatou faitau ai i le New Catholic Encyclopedia e faapea: “Sa faaauau pea faiga faavae [a Konesetatino] e lona sui lagolago e ese mai ia Julian [361-363 T.A.], o lē na vave faaiʻuina ana sauāga i Kerisiano ina ua oti. I le iʻuga, i le kuata mulimuli o lona fā o senituri, na faia ai e Theodosius le Sili [379-395 T.A.] le Faa-Kerisiano o se lotu aloaia i le Emepaea ma faamutaina ai tapuaiga faapaupau a tagata lautele.”

I le ōgatasi ma lenei mea ma le faaalia mai po o le ā tonu lenei lotu fou a le Malo, na tusia ai e se tagata aʻoga i mataupu o le Tusi Paia ma o se tusitala o talafaasolopito o F. J. Foakes Jackson e faapea: “I lalo o le pulega a Konesetatino sa faifai mea faatasi ai le emepaea o Roma ma le Faa-Kerisiano. Na autasia i latou i lalo o le pulega a Theodosius. . . . Mai i lena taimi e oo mai nei o le taʻu Katoliko sa faasino ia i latou e talia le aʻoaʻoga o le Tamā, le Alo ma le Agaga Sa e tutusa o latou tulaga mamalu. O faiga faavae aoao faalelotu a lenei emeperoa sa tuusaʻo atu i lenei itu, ma iʻu ai ina avea le Faatuatuaga Katoliko ma lotu faaletulafono e tasi a tagata Roma.”

Na tusia e Jean-Rémy Palanque e faapea: “A o tau Theodosius ma faiga faapaupau, sa oo foi ina fiafia o ia i aʻoaʻoga faalelotu a le Lotu [Katoliko]; o lana poloaiga i le 380 T.A. na poloaiina ai ona tagatanuu uma ina ia taʻutino mai le faatuatua o Pope Damasus ma le epikopo o Alexandria o lē sa talitonu i le aʻoaʻoga o le Tolutasi ma aveesea ai i latou e lē malilie i le saolotoga o tapuaiga. Na toe soloia ai foi e le Fono sili i Constantinople (381) aʻoaʻoga uma e faasagatau i le aʻoaʻoga faavae a le lotu, ma sa faamautinoa e le emeperoa faapea ua leai se epikopo na te lagolagoina na aʻoaʻoga. Sa oo ai ina avea moni le aʻoaʻoga faa-Kerisiano [i le Tolutasi] a Nicene ma lotu a le Malo. Sa aufaatasi vāvā lalata le Lotu ma le Malo ma olioli ai i lana lagolagosua atoatoa.”

Peitai, sa lē o le Faa-Kerisiano lē filogia lea i aso o le au aposetolo lea na avea ma lotu Faavae o le Emepaea o Roma. Sa o le Tolutasi faa-Katoliko o lona fā o senituri, na faaofi faamalosi atu e Emeperoa Theodosius I ma faatinoina e le Lotu Katoliko Roma, lea ua avea nei, e pei foi o aso anamua o se vaega moni o le lalolagi.

[Ē Ana le Ata]

Emeperoa Theodosius I: Real Academia de la Historia, Madrid (Foto Oronoz)

[Ē Ana le Ata i le itulau 8]

Scala/Art Resource, N.Y.