Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Manatua e Ieova Ē Mamai ma Ē Matutua

E Manatua e Ieova Ē Mamai ma Ē Matutua

E Manatua e Ieova Ē Mamai ma Ē Matutua

O LE fesagai ma “aso vale” e matuā faigata tele. (Salamo 37:18, 19) Atonu e oo mai lea taimi pe a faasolo ina matutua ma ni vaivaiga e oo mai ai. O nisi tagata latou te feagai ma aso vale pe a maua i latou i se maʻi e sili ona mafatia ai mo se taimi umi. Atonu latou te lagona faapea ua pulea uma o latou olaga, mafaufauga ma gaioiga e o latou maʻi.

E ui i lea, o le mea mautinoa e ao ona manatua, e silasila mai pea Ieova i ana auauna uma. E faafiafiaina lona finagalo pe afai e faaauau pea ona faaalia e ana auauna tuutoina le faamaoni ma le atamai e ui lava ina matutua, mamai po o nisi foi tulaga e tofotofoina ai. (2 Nofoaiga a Tupu 16:9a; Faataoto 27:11) Ua faamautinoa mai ia i tatou e le tupu o Tavita e faapea: “E latalata mai Ieova ia i latou uma o e valaau ia te ia, . . . e faafofoga foi o ia i la latou alaga atu.” Ioe, na te silafia lelei la latou tauiviga; ma na te faamalosia i latou e ala i lona agaga. “Ma faaolaina i latou.” Na te manatua i latou ma fesoasoani foi i ai ina ia latou tumau. (Salamo 145:18, 19) Ae faapefea i tatou? Po o pei ea i tatou o Ieova, e manatua ē mamai ma ē matutua?

O vaivaiga ona o maʻi po o le tino matua, o ni mea moni ia o le olaga i lenei faiga o mea. O mea moni na e tatau ona tatou tauivi, seia oo ina faataunuuina e Ieova ana fuafuaga mo le lalolagi ma tagata. I aso nei, e anoanoai tagata ua pulapula la goto o latou soifuaga, ma e toatele foi ē ua masani ma lena vaivaiga. E faaopopo atu i ai, e toatele isi tagata o loo talavou a ua oia i ni faamatauga o le olaga, ni faalavelave matuia, po o ni faamai e lē toe atoatoa ai le malosi o o latou tino. O le a faaauau pea ona avea maʻi ma le tagata matua o ni luʻi autū seia oo ina mavae atu lenei lalolagi tuai.

Maeu lo tatou talisapaia o o tatou uso ua matutua ma mamai o loo avea pea ma faaaoao i “le faatoatoa i le leaga, atoa ma le onosai”! Ioe, “ua tatou taʻuamuia i e onosai.” (Iakopo 5:10, 11) O le toatele o ē matutua ua lē toe lava se malosi i lenei taimi, sa latou auai i le faitau sefulu o tausaga i le galuega o le aʻoaʻoina, toleniina ma le atiaeina o i latou ia ua taimua nei i le faapotopotoga. O le toatele foi o ē matutua ua matuā fiafia i le vāai atu i a latou fanau o auai i le faiva faataimi atoa.—Salamo 71:17, 18; 3 Ioane 4.

E faapena foi ona tatou talisapaia i latou o tatou faatasi o loo mamai tigaina, peitai e ui i ni o latou mafatiaga, ae o loo mafai lava ona faamalosia i tatou i lo latou faamaoni. Pe a faamaonia mai e i latou nei lo latou faamoemoe ma le lē faavaivai, o le a matuā faatupulaia ma faamalosia ai le faatuatua. O lo latou toafilemu ma le loto malie e faaalia ai le faatuatua lea e matuā aogā ona faataitai i ai.

O se mea e faateia ai pe afai e faafuasei lava ona maua se tasi i le kanesa, pē le tino, po o nisi foi tulaga o le a matuā suia ai lona olaga. O se tofotofoga faigata foi i mātua le vaai atu i a latou fanau o mamai pe mafatia ona o se faalavelave. O le ā e mafai ona faia e isi ina ia fesoasoani ai? O ia ituaiga o aso vale, o se tofotofoga i le auuso Kerisiano uma. O se avanoa lea e faaalia ai ‘o le uo moni, o le uso lea e tulai pe a iai se mafatiaga.’ (Faataoto 17:17) I le tulaga masani lava ia, e lē o tagata matutua uma ma ē mamai e mafai ona latou faatalitalia ni fesoasoani totino mai tagata taitoatasi o le faapotopotoga. Peitai o le a faamautinoa e Ieova ua faagaeeina e lona agaga le toatele o tagata e fesoasoani atu i le tele o auala. Ma e ao foi i toeaina ona mataala i nei tulaga ina ia faamautinoa e leai se isi o galo.—Tagai i le Esoto 18:17, 18.

Taumafai e Malamalama

I taumafaiga e fesoasoani i se isi tagata, e tāua tele ai le lelei o fesootaiga, e alu ai se taimi umi, le onosai ma le tiga alofa. I le avea o oe o sē fesoasoani, e masani lava ona e naunau e ‘faalaeiauina le tagata i au upu’; peitai ia e faalogologo ma le faaeteete a o e leʻi tautala atu pe faia foi se gaoioiga, ina neʻi teʻi ua avea oe ma ‘tagata faamafanafana e faasoesa.’—Iopu 16:2, 5.

E iai taimi e faigata ai ona natia le maemaea o ē mamai ma ē matutua. Ua faafiafiaina le toatele o i latou i lo latou faamoemoe ina ia ola mo le faasaoina atu i le puapuaga tele, ae i le taimi nei ona ua matutua, ua latou manatu ai ailoga o le a maua e i latou lea faamoemoe. E lē gata i lea, ona o lo latou tulaga ua iai e ono faavaivaia ai i latou ma faapopoleina. O le tausia o se faatuatua ola ma malosi o se tauiviga, ae maise lava pe afai ua lē o toe mafaia e se tasi ona faataunuu le faanaunauga o lona loto ina ia faia se sao atoatoa i le faiva faa-Kerisiano. Sa asiasi se toeaina Kerisiano i se tuafafine matua; ma a o tatalo faatasi ma ia, na ia talosaga atu ai mo le faamagaloina e Ieova o a tatou agasala. Ina ua uma le tatalo, sa ia matauina sa tagi le tuafafine. Sa ia faamatalaina faapea ua ia matuā manaomia lava le faamagaloga faapitoa a Ieova mo ia ona ua lē toe mafai ona faia sona sao atoatoa i le talaʻiga mai lea fale i lea fale. Ioe, o le faalogona o le lē toe mafai ona faia o se mea, po o le lē lava o le malosi, e ui lava o ni faalogona e lē afaina, ae e ono faavaivaia ai lava le loto o se tagata.

Ia iloa e faaleagaina le paleni o le mafaufau o se tagata i popolega ma mafatiaga. Ona o vaivaiga o le olaga matua po o le mafatia i se gasegase ua matuā vaivai ai, o le a manatu ai se tasi ua tuulafoaiina o ia e Ieova, atonu e faapea: “O le ā se mea sa ou faia? Aisea ua ou mafatia ai faapenei?” Ia manatua upu o le Faataoto 12:25: “O le atuatuvale i le loto o le tagata ua faavaivai ai o ia; a o le upu lelei e faaolioliina ai.” Saili ni upu lelei e faamafanafana atu ai. O tagata matutua o loo feagai ma tiga e ono oo foi ia i latou le faanaunauga lea na ia Iopu, o le fia oti. E lē manaomia ai la lou teʻi, ae ia e malamalama i lea tulaga. O na faaseā e lē o ni faamaoniga moni na o le leai o se faatuatua po o se faamoemoe. Sa tatalo Iopu ina ia ‘natia o ia i Seoli,’ ae i ana upu na sosoo ane ai sa manino ai lona faatuatua malosi ia Ieova o lē o le a na toe faatuina mai o ia. E manaomia se faatuatua malosi e faafetaiaia ai le ita ma faanoanoaga ma tumau ai pea le vavalalata ia Ieova.—Iopu 14:13-15.

Faaalia le Ava i Ē Mamai ma Ē Matutua

O se mea e silisili ona tāua le faaalia o le ava ma le faaaloalo i ē mamai ma ē matutua. (Roma 12:10) Afai ua lē o toe vave a latou gaoioi e pei ona sa iai muamua, po ua lē tele foi ni mea e mafai ona latou faia, ia onosai. Aua neʻi vave oso atu ma taʻu i ai lo latou sese. E tusa lava po o le ā so tatou faanaunauga saʻo o iai, ae afai tatou te faaalia atu uiga fia pule po o le soona faatonu atu, e matuā muta ai lava e faavavau lagona mautinoa o le isi tagata i ni ona lelei. I se manatu faafomai na faasalalauina i le 1988, sa faamatalaina ai e le tagata suesue, o Jette Ingerslev, le manatu sa talanoaina e se vaega o tagata e taʻi 85 tausaga le matutua, e faatatau i mea e silisili ona tāua i o latou olaga: “E tolu ni itu sa sili ona latou faatauaina: o le faatasi ma o latou auaiga; ia lelei le soifua maloloina; ma le manatu mulimuli, ia mafai ona latou faia a latou lava faaiuga.” Mātau sa lē tuulafoaiina le tamā matua o Iakopo e lana fanau ina ua toeaina o ia; ae sa latou amanaia ana mavaega.—Kenese 47:29, 30; 48:17-20.

O i latou o loo mamai e tatau foi ona faaalia i ai le faaaloalo. Sa iai se tasi toeaina ua lē toe mafai ona tautala, faitau ma tusitusi ona o se sese na tupu i se taotoga. Sa avea lenei mea ma tui e sili ona ogoogo, ae peitai sa filifilia e ona uso toeaina se mea e mafai ona latou faia ina ia alofia ai lona lagona faapea ua lē o toe aogā. Ua latou faitauina uma nei i ai tusi mo le faapotopotoga ma faaaofia o ia i isi fuafuaga o mataupu tau i le faapotopotoga. I fonotaga a toeaina, latou te taumafai ina ia latou iloa lona manatu. Latou te faailoa atu lava ia te ia le avea pea o ia ma o latou uso toeaina ma latou te talisapaia foi lona faatasi ai. O i tatou uma lava i totonu o faapotopotoga Kerisiano, e mafai ona faia se taumafaiga ina ia lē manatu ai ē mamai ma ē matutua ua ‘tuulafoaiina’ po ua lē amanaiaina i latou.—Salamo 71:9.

Fesoasoani e Maua ai le Malosi Faaleagaga

E manaomia e i tatou uma lava ni meaai faaleagaga ina ia tausia ai lo tatou faatuatua ia ola ma malosi. O le pogai lena e faamalosia ai pea i tatou e faitau le Tusi Paia ma lomiga faale-Tusi Paia i aso taitasi, ma ia maelega e faia se sao i sauniga faa-Kerisiano ma le galuega talaʻi. O tagata mamai ma ē matutua, e masani ona latou manaomia le fesoasoani ina ia faataunuuina ai ia tulaga, ma e tāua tele ai lo tatou faia o le mea tonu e tusa ai ma o latou tulaga patino. O le mea e faafiafiaina ai, ona o le toatele lava o i latou, e mafai ona auai atu pea i sauniga pe a maua so latou auala, ma sina fesoasoani itiiti i le Maota o le Malo. E avea lo latou auai atu i nei sauniga ma faalaeiauga sili i le faapotopotoga. O lo latou tumau, o se matuā faagaeega lava lea ma faamalosia ai le faatuatua.

E tele itu e ono mafai ai foi e tagata mamai ma ē matutua ona faia se sao uigā i le faiva faa-Kerisiano. E mafai ona faaaofia nisi o i latou i se vaega o latou faaaogāina taavale e talaʻi ai, ma e aunoa ma se masalosalo o le a faafouina i latou pe a mafai ona latou faia ni toe asiga. Afai ua lē toe fetaui lea tulaga, e mafai lava ona latou olioli i le molimau atu lē fuafuaina i ē latou te feiloai. O se tasi tuafafine sa maua i le kanesa, sa filifili e faaalu uma le taimi o totoe o lona olaga e faia ai sana taumafaiga i le faaauilumaina o le tala lelei. Sa avea lana talaʻiga lē fefe ma faalaeiauga i tagata uma. E oo foi i lona maliu sa ia fuafuaina uma ina ia avatu ai se molimau lelei i ona auaiga lē talitonu, ana aumea i galuega, ma ona tuaoi. O tulaga uma sa faanoanoa ai o ia “ua iu ina tupu atili ai le tala lelei,” ma o lona maumauai i le faaalia o lona faatuatua ma le mautinoa, na uigā moni ai ona aso mulimuli.—Filipi 1:12-14.

O se mea lelei tele le fesoasoani i ē mamai ma ē matutua ina ia faamalosia faaleagaga. E mafai e aiga ona valaaulia i latou e tafafao faatasi i se afiafi, pe fai ai foi se isi vaega o le latou suesuega faaleaiga i le fale o se tasi e lē mafai ona fealuai. Sa aumaia e se tasi tina lana fanau laiti e toalua i le fale o le isi tuafafine matua ma faitau faatasi ai le tusi o Laʻu Tusi o Tala o Le Tusi Paia. Sa avea lea tulaga ma itu na faafiafiaina ai le tuafafine matua, ma na fiafia foi tamaiti ona o le naunau fiafia mai o le tuafafine matua ia i laua.

E ui i lea, e iai taimi e tatau ai ona lē toe soona faalavelave i se tagata maʻi, ma e sili ai ona lelei pe a tau ina faitau leotele i ai mai lea taimi i lea taimi ni mataupu ia i latou. Ae ia manatua, e ui ina ua matuā vaivai faaletino se tagata ua lē mafai ai ona auai i se talanoaga, ae o loo ia moomia pea se aufaatasiga faaleagaga. E mafai ona tatou tatalo faatasi ma i latou na, faitau i ai se tusi, pe faamatala atu i ai se mea na tupu; ae ia tatou faaeteete ina neʻi umi le taimi tatou te i ai ma ono faalavelave ai ia i latou.

E iai se tasi auaunaga paia e mafai pea ona faia e le toatele o ē mamai ma ē matutua: o le tatalo lea mo isi. Sa faamamafa e uluai soʻo le tāua tele o lenei faiva. Sa iai se taimi na latou faasoasoaina ai avega tauave i totonu o le faapotopotoga i se auala ina ia uai atu ai le au aposetolo i tatalo. Na taʻua ai le tagata faamaoni o Epafara e faapea ‘o loo finafinau o ia i ana tatalo mo isi.’ (Kolose 4:12; Galuega 6:4) O tatalo faapena e matuā tāua tele ma e aogā.—Luka 2:36-38; Iakopo 5:16.

E manatua e Ieova ē mamai ma ē matutua, ma na te tausia foi i latou i taimi o o latou puapuaga. Na te faatalitalia foi la ma le tonu i tatou ina ia tatou manatunatu i ni mea tatou te ono fesoasoani ma lagolago atu ai ia i latou. O le manatu mamafa o loo tatou faaalia e atagia ai lo tatou maumauai i le tausia o lo tatou lava faamaoni. Ma o le a faafiafiaina i tatou pe a tatou mafaufau i upu a le Tupu o Tavita e faapea: “O loo silafia e Ieova aso o e ua sao a latou amio; e faavavau lava lo latou tofi.”—Salamo 37:18.

[Pusa i le itulau 28, 29]

Avatuina o le Fesoasoani Aogā ma ia Malamalama

E AO i uo ma aiga ona latou mauaina se malamalamaga faigofie ae saʻo i le auala e tausia ai ē mamai ma ē matutua. Ae sili i na mea, e mafai ona faalaeiauina i latou ina ia iai pea se vaaiga saʻo i le olaga, ia latou iloa o loo manaomia ma talisapaia i latou, ma ia manatu o loo faatauaina i latou. Ona tumau ai pea lea o le tulaga o o latou olaga i se auala e faaauau ai pea ona latou fiafia ia Ieova, e ui i maʻi ma tiga e oo ia i latou. Ua matauina le toatele o Molimau a Ieova o loo soifua nei, ua matutua ma ua afu lo latou soifua. E aunoa ma se faaletonu, o lo latou ola faatasi ma se faamoemoe i le lumanai, le matala o o latou mafaufau, ma lo latou auai i galuega o le Malo i le tele e mafai ai, o se isi lea vala e faaopoopo atu i lo latou olioli. O se faaaoaoga matagofie o lenei mea, o le peresitene talu ai o le Sosaiete o le Olo Matamata, o Frederick W. Franz, o lē na maliu filemu ina ua 100 tausaga o lona soifuaga olioli ma le faaoaina.—Faatusatusa i le 1 Nofoaiga a Tupu 29:28.

E masani lava, o le uai atu i mataupu patino o le tausiga i lea aso ma lea aso e mafai ona tele sona aogā: le tumama, o meaai talafeagai, ia lava le vai ma masima, ni faamalositino talafeagai, se ea fou, sina fofo, ma se talanoaga faatupu fiafia. O meaai talafeagai o le a lelei ai le faalogo, le vaai, le faagaoioiga o le mafaufau, ma malosi ai le tino, ma atili teena ai foi faamai. I tagata matutua lava ia, o nei mataupu o le lelei o meaai ma le lava o vai e mafai ona maua ai le eseesega o le lelei o le tino ma le lē lelei o le mafaufau. Atonu e manaomia ai le sailia o ni faamalositino e fetaui ma le tulaga o lea tagata. O se tasi tuafafine o lē e alu atu e faitau se tusi i se tuafafine ua matua lava ma ua po foi lana vaai, e masani lava ona amata ma faaiu lana asiasiga faalevaiaso i le sisiva faataamilo i le potu ma le tuafafine matua. E iai lava le laau pese ma ni pese ua uma ona filifilia, ma sa la taufai olioli uma i lenei “fuafuaga.”

I le tele o atunuu, e iai faalapotopotoga latou te saunia fesoasoani tāua e aogā ma tuuina atu lapataiga ma ni fautuaga i mataupu patino ma auala e faafetaiaia ai ia mea. (O le mea moni, e ao i se Kerisiano ona faaeteete ina neʻi faatogafitia o ia i ni mataupu e ono tosoesea ai mai la tatou faiva faa-Kerisiano moni.) O nisi taimi e maua ai ni fesoasoani e pei o le faameaalofa mai o se moega e mafai ona faamoe, ni nofoa faalagolago, ni tootoo, se nofoa faataavalevale, ni meafaalogo, ma isi lava mea. Talu ai o le toatele o ē matutua latou te lē moomia so o se mea pe latou te manatu foi e leai se aogā o le mauaina o ni mea fou, ua tatau ai la i le auaiga ona fautua lelei atu i ai pe oo lava ina faatauanau malosi i latou ina ia maua ia mea. E sili atu ona aogā le faia o se ʻau mo le faitotoa o lona fale tāele na i lo o se teu fugalaau.

O le tausia o ē matutua e mafai ona pogai ai se faanoanoaga tele o le mafaufau, ae maise lava pe afai ua amata ona valevale matua le tagata. E faasolosolo mālie lava ona oo mai le valevale matua. E mafai ona taumafai se tasi e faafetaiaia lea tulaga i le puipuia lea o le tagata maʻi mai le teʻi lava ua maʻi. O se tagata ua valevale matua e faafuasei lava ona lē malie i se tasi sa masani ona alofa tele i ai. E ao foi i le auaiga ona iloaina faapea, o se tagata ua matua e mafai ona galo mea uma e uiga i le upu moni—o se iuga faanoanoa lea o le vaivai o le tino, ae lē o se faamaoniga o le mou atu o le faatuatua.

Afai o loo iai le tagata maʻi i le falemai po o se nofoaga foi o loo tausia faapitoa ai, e manaomia se fesootaiga lelei ma le au tausimai, ina ia iloa ai e le aufaigaluega mea e fai e uiga i aso fanau, Kirisimasi, po o isi foi aso malōlō faalelalolagi. Afai o le a manaomia se taotoga, e ao i aiga ona faamatala atu ma tusitusia manatu uma o le tagata maʻi e taofia ai se tuiga toto.