Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lagolagoina e le Faamasinoga Maualuga i Europa le Aiā Tatau e Tala‘i ai i Eleni

Lagolagoina e le Faamasinoga Maualuga i Europa le Aiā Tatau e Tala‘i ai i Eleni

Lagolagoina e le Faamasinoga Maualuga i Europa le Aiā Tatau e Talaʻi ai i Eleni

AISEA na faafalepuipuiina ai mo le sili atu i le 60 taimi talu mai le 1938, se tagata na viiviia e ona tuaoi? Aisea na avatu ai lenei tagata faatauoloa faamaoni mai le motu o Eleni o Kereta i luma o le faamasinoga i Eleni e faasefuluvalu taimi ma faasalaina ai i le falepuipui mo le sili atu i le ono tausaga? Ioe, aisea na aveesea ai lenei tagata sogasoga tausi aiga, o Minos Kokkinakis, mai lana avā ma lana fanau e toalima ma faaaunua solo i motu na faasalaina ai?

E matuā tuuaia lava tulafono na pasiaina i le 1938 ma le 1939 o loo faasaina ai le liu lotu. O nei tulafono na faatuina e le taʻitaʻi tautalatasi o Eleni o Ioannis Metaxas, o lē na galue i lalo o le taaʻiga a le Lotu Orthodox o Eleni.

O le iuga o lenei tulafono mai le 1938 seʻi oo i le 1992, na faafalepuipuiina ai Molimau a Ieova e toʻa 19,147, ma faasalaina i latou e le faamasinoga i le aofaiga atoa e 753 tausaga, ma o le 593 o na tausaga sa faafalepuipuiina ai lava i latou. Na faia nei mea uma talu ai ona o le mulimuli o Molimau i Eleni ma isi nofoaga i faatonuga a Iesu Keriso ina ia “fai nuu uma lava ma soʻo, ma . . . aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma” na ia poloai mai ai.—Mataio 28:19, 20.

Ae ia Me 25, 1993, na maua ai se manumalo uigaese mo le saolotoga tau tapuaiga. I lena aso, na lagolagoina ai e le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa i Strasbourg, i Falani le aiā tatau a tagatanuu o Eleni e aʻoaʻo atu ai ana talitonuga i isi. I lena pulega, na faatuina ai e lenei faamasinoga maualuga faa-Europa se puipuiga tele mo le saolotoga o tapuaiga na atonu e matuā aafia tele ai ola o tagata i so o se mea.

Seʻi o tatou tagai totoʻa atu la i ona taualumaga, e aofia ai faiga lē faaaloalo na faapologaina ai se tagatanuu e toatasi o Eleni, lea na iu ai i lenei faaiuga tāua a le faamasinoga.

Uluai Talaaga

I le 1938, na avea ai lenei tagatanuu o Minos Kokkinakis ma uluai Molimau a Ieova na faasalaina i le tulafono a Eleni e faapea o lona liliu atu i se isi lotu, ua ia nofosala ai i le tulafono. E aunoa ma le faia o se faamasinoga, na auina atu ai o ia e galue mo le 13 masina i se nofoaga tuufua i le motu o Aegean o Amorgos. I le 1939, na faasala faalua ai o ia ma faafalepuipuiina mo le lua ma le ʻafa masina i taimi taitasi.

I le 1940, na faaaunuua ai Kokkinakis mo le ono masina i le motu o Melos. I le tausaga na sosoo ai, i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na tuuina ai o ia i le falepuipui o fitafita i Atenai mo le sili atu i le 18 masina. E tusa ai ma lena vaitaimi, na ia faapea mai ai:

“Sa faasolosolo ina leaga le leai o ni meaai i le falepuipui, ma sa matuā sili atu lava ona leaga. Sa matuā vaivai o matou tino ma ua lē mafai ona savavali. Ana leai Molimau mai Atenai ma Piraeus na saunia maia meaai mo i matou mai a latou toega meaai, semanu matou te feoti.” Mulimuli ane i le 1947, na toe faasalaina ai foi o ia ma tuuina atu i le falepuipui mo le isi foi fa ma le ʻafa masina.

I le 1949, na faaaunuua ai Minos Kokkinakis i le motu o Makrónisos, o se igoa e faamanatu mai ai i tagata Eleni mea matautia ona o le falepuipui o loo iai i inā. E tusa ma le toʻa 40 Molimau na aofia ai i le toʻa 14,000 sa faafalepuipuiina ai i Makrónisos. Na faapea mai se encyclopedia Eleni o le Papyros Larousse Britannica e faapea: “O faiga sauā ma le faapologaina, . . . o tulaga o loo ola ai, e lē taliaina e se malo faa-Kerisiano, ma uiga matagā o leoleo i tagata o loo faafalepuipuiina . . . o se matuā tauvalea lava lena i le talafaasolopito o Eleni.”

O Kokkinakis, o lē sa faafalepuipuiina mo se tausaga i Makrónisos, sa ia faamatalaina mai le tulaga sa iai e faapea: “Sa pei fitafita o sui o le Inquisition (o se vaega suesue faamalosi a le Katoliko), latou te tauanauina tagata uma o loo i le falepuipui mai le taeao seia oo i le afiafi. E lē mafai e upu ona faamatala le faataugaina na latou faia. O le toatele o pagota na faaleagaina lo latou soifua maloloina; o isi na fasiotia; ae o le toatele na matuā leaga lava o latou tino. I na po e sili ona leaga a o matou faalogoina le fetagisi ma le feoi o i latou sa faataugaina, sa matou tatalo faatasi ai o se vaega.”

Ina ua faasaoina mai tulaga faigata i Makrónisos, e sili atu i le faaono ona toe ave faapagotaina Kokkinakis i tausaga e amata mai i le 1950 ma sa faafalepuipuiina mo le sefulu masina. I tausaga e amata mai i le 1960, na toe pueina faafa ai foi o ia, ma toe tuuina ai i le falepuipui mo le valu masina. Ae manatua, e na o Minos Kokkinakis lava mai le faitau selau o Molimau a Ieova o ē na pueina ma tuuina i le falepuipui i le tele o tausaga ona o lo latou talanoa atu i isi e uiga i lo latou faatuatua!

Sa faapefea i faiga lē tonu i Molimau a Ieova i Eleni, ona mulimuli ane oo atu i le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa?

Le Faamasinoga

Na amata lenei faamasinoga ia Mati 2, 1986. O le aso lena na asiasi atu ai Minos Kokkinakis, o se tagata faipisinisi ua 77 tausaga o lona soifuaga ua faamalōlō mai lana galuega, ma lana avā i le fale o le fafine o Georgia Kyriakaki i Sitia, i Kereta. Na logoina leoleo e le tane a Kyriakaki o se taʻitaʻi pese i le lotu Orthodox. Sa ō mai loa leoleo ma pueina Mino Kokkinakis ma lana avā, ma ave ai i le ofisa o leoleo. Na alu ai lo la po atoa i inā.

O le ā lo la moliaga? O le moliaga lava e tasi e pei o lea na faia faaafe i Molimau a Ieova i le 50 tausaga muamua e faapea, o i latou o ni tagata ua liliu ese i se isi lotu. Ua taʻua i le Tulafono Faavae a Eleni, (1975) Mataupu e 13, e faapea: Ua faasaina le toe liliu atu i nisi lotu.” Seʻi manatu atili i le tulafono a Eleni, vaega lona 4, numera 1363/1938 ma le 1672/1939, lea e avea ai tagata na toe liliu ese, o ni tagata solitulafono. Ua faapea mai lena tusi:

“O le ‘toe liliu ese’ e faauiga faapitoa lea i se taumafaiga tuusao po o le lē tuusao, ina ia faamataʻu i talitonuga faalelotu a se tagata o isi ituaiga lotu eseese . . . , ma le faamoemoe ia aveesea na talitonuga, e tusa lava po o le ā le ituaiga o faatosinaga po o le folafola atu i ai o se galuega, po o ni lagolagosua tauamio po o ni fesoasoani faaletino, ia po o ni faiga taufaasese po o le faaaogaseseina o lona tomai, faatuatuaina, manaoga, ma le leai o se malosi po o se poto.”

Na fofogaina le faamasinoga i le Ofisa o Faamasinoga mo tagata Solitulafono i Lasithi, i Kereta, ia Mati 20, 1986, ma iloa ai o loo agasala Minos Kokkinakis ma lana avā i le toe liliu ese. Na tuuina uma i laua i le falepuipui mo le taʻi fa masina. I le faasalaina o le ulugalii, na faasalalauina ai e le faamasinoga e faapea, ua ala ona moliaina i laua ona sa la aiā “i talitonuga faalelotu a Kerisiano o le lotu Orthodox . . . e ala i le faaaogā o le leai o so latou poto masani, le leai o so latou poto e iloa ai le mea saʻo, ma se atamai faalelalolagi i tulaga o mea.” Na toe faasalaina foi i laua ona o le “faamalosia o [Mrs. Kyriakaki] e ala i a la faamatalaga poto, ma le tomai . . . ina ia suia ai ona talitonuga faa-Kerisiano Orthodox.”

Na toe talosagaina le faaiuga i luma o le Faamasinoga o Toe Iloiloga i Kereta. Ia Mati 17, 1987, na tatalaina ai e le faamasinoga i Kereta ia Mrs Kokkinakis ae sa faaauau pea le faasalaga o lana tane, e ui ina faaitiitia lona faasalaga i le tolu masina. Fai mai le faamasinoga, talu ai sa faaaogāina e Kokkinakis “le leai o se atamai o Mrs Kyriakaki, e leai sona malosi ma sona malamalamaga i le natura o mea.” Na faapea mai atili, “sa amata ona ia faitauina tala mai Tusitusiga Paia, ma sa ia iloiloina ma le tomai i se auala sa lē mafai ai ona fesiligia le fafine Kerisiano, e lē lava sona tomai faavae i mea tau talitonuga.”

I se manatu ese, na tusia ai e se tasi o faamasino o toe iloiloga e faapea, “e tatau foi ona tatalaina mai Minos Kokkinakis, auā e leai ni faamaoniga e faaalia ai le matuā lē atamai o Georgia Kyriakaki i talitonuga Kerisiano a le Lotu Orthodox . . . ae maise lava ona e faaipoipo atu o ia i se tagata taʻitaʻi pese, pe ona e faapea e leai sona malosi po o ona uiga faalenatura, ua mafai ai i lē ua molia ona faaaogā o ia ma . . . uunaia faamalosi ai o ia e avea o se sui o le tapuaiga a Molimau a Ieova.”

Na toe talosagaina e Kokkinakis le iuga faafaamasinoga i le Faamasinoga Maualuga o toe Iloiloga i Eleni. Peitai na solofua e lena faamasinoga le toe iloiloga ia Aperila 22, 1988. O lea, ia Aokuso 22, 1988, na talosaga atu ai Kokkinakis i le Pulega o Aiā Tatau Faaletagata a Europa. Na taliaina lana talosaga ia Fepuari 21, 1992, ma tuuina atu loa i le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa.

Mataupu o le Faamasinoga

Talu ai ona o Eleni o se tasi lea o itumalo o le faalapotopotoga i Europa i sisifo mo le lagolagoina o le autasi o atunuu o Europa, e tatau ai ona ia gauai atu i Mataupu o le Tauaofiaga i Aiā Tatau Faaletagata a Europa. E faitauina faapea le Mataupu e 9 o le Tauaofiaga: “E iai i tagata taitoatasi uma le aiā e saoloto ai ona manatu, lona loto fuatiaifo ma le lotu; o lenei aiā e aofia ai le saolotoga e suia lana lotu po o le talitonuga, le saolotoga e tutoatasi pe i se tuufaatasiga ma isi, ma i le lautele pe na o ia, e faatino ai lana lotu po o lona talitonuga tau tapuaiga, i aʻoaʻoga, le faatinoga ma sauniga.”

O lea, na luia ai le pulega faalemalo i Eleni i se faamasinoga i Europa. Na tuuaia ona ua solia faavae o aiā tatau faaletagata o tagatanuu o Eleni ina ia faatinoina le lotu, i le ogatasi ma le poloaiga a Iesu Keriso e faapea, ‘ia aʻoaʻo atu ma faia soʻo.’ (Mataio 28:19, 20) E lē gata i lena, na faapea mai foi le aposetolo o Peteru ia: “Na poloai mai [Iesu] ia te i matou e talaʻi atu i le nuu, ma molitino atu.”—Galuega 10:42.

Na tusia i le itulau i luma o se lomiga faapitoa o le 1922, le mekasini e taʻua o le Human Rights Without Frontiers, “Eleni—Faasaina Aʻiaʻi o Aiā Tatau Faaletagata.” Na faamatala e le mekasini i le itulau e 2 e faapea: “Ua na o Eleni lava le atunuu o le EC [Vaega o Atunuu o Europa] e iai sa latou tulafono mo faasalaga e faasala ma faafalepuipuiina ai se tasi na te uunaia so o se tasi e suia lana lotu.”

I lena taimi, sa matuā tele ai le loto popole ma faatali ma le naunautai po o le ā se mea o le a tupu. O le ā le faaiuga o le a faia e tusa ai ma le tulafono a Eleni e faasa ai le aʻoaʻoina o isi tagata i talitonuga a isi?

Fofogaina i Strasbourg

Mulimuli ane na oo mai le aso e fofogaina ai—ia Novema 25, 1992. Sa matuā auaoa le aso i Strasbourg, ma sa tetele le malulu, ae i totonu o le fale faamasino, sa matuā vevela ai fefaaaliaiga o manatu o loia. E lua itula o tuuina atu faamaoniga. Na pāʻia e Polofesa Phedon Vegleris o lē sa filifilia faaletulafono e fai ma sui o Kokkinakis le manatu autū o le finauga, i lona fesili atu e faapea: ‘Pe ao ea ona faaauau ma faaaogā pea lenei tulafono malosi na fuafuaina e puipuia ai tagata o le Lotu Orthodox mai le toe liliu atu i talitonuga o isi lotu?’

Ona o le matuā fememeai tele, na fesili atu ai Polofesa Vegleris e faapea: “Ou te ofo pe aisea ua tutusa ai lenei tulafono [e faatatau i le toe liliu ese] ma gaoioiga valea ma le lē mafaufau a nei tagata lotu. Sa ou tau mānatu pea lava pea pe aisea ua manaomia ai e tagata Orthodox se puipuiga mai gaoioiga valea, ma le leai o se poto faaleagaga . . . O lenei mea e matuā faateia ai lava aʻu ma ou lē mautonu ai.” O le mea moni, sa lē mafai e le sui o le malo ona saunia se faamaoniga e tasi e faatatauina ai lenei tulafono i so o se tasi e ese mai i Molimau a Ieova.

O le sui lona lua na tu mo Kokkinakis, o Panagiotis Bitsaxis, na ia faaalia le lē fetaui o le tulafono ua faia mo ē e toe liliu atu i se isi tapuaiga. Na ia faapea mai: “O le taliaina o manatu e taaina ai, o se tulaga lē talafeagai lea e tusa ai ma fetaliaiga i le va o tagata matutua. I le isi itu, o le a avea ai i tatou o se sosaiete o ni tagata ese, o ni tagata faatauvaa, o ē e na ona mafaufau ae lē faaalia o latou manatu, o ē e mafai ona tautatala ae lē fesootai, o ē o loo iai ae e lē o ola.”

Na finau atu foi Bitsaxis e faapea “sa faasalaina Kokkinakis e lē ona ‘o se mea na ia faia,’ ae [ona] o le ‘ituaiga e iai o ia.’” O lea na faaalia ai e Bitsaxis e faapea, e lē gata ina faaleagaina le mataupu silisili e uiga i le saolotoga tau tapuaiga, ae ua matuā faamalepeina lava.

Sa taumafai sui o le malo o Eleni e tuuina mai se ata e ese mai le finauga moni e faapea, o Eleni o se “parataiso mo aiā tatau a tagata.”

Le Faaiuga

Ua leva ona faatalitalia le aso e avatu atu ai le faaiuga na faia ia Me 25, 1993. E toatolu faamasino na tetee ae toaono na lagolagoina le faaiuga a le Faamasinoga e faapea, sa solia e le malo o Eleni le saolotoga o le lotu a Minos Kokkinakis ua 84 tausaga o lona soifuaga. Pe a faaopoopo atu i le taumamāina o lona olaga i le molimau atu i le lautele, na tauia ai o ia i le $14,400 o ana mea na faaleagaina. Ona teena ai lea e le Faamasinoga le moliaga a le malo o Eleni e faapea o loo faaaogāina e Kokkinakis ma Molimau a Ieova faiga tau omiga pe a talanoa atu i isi e uiga i o latou talitonuga.

E ui lava ina faasa e le Faamasinoga a Eleni ma tulafono a Eleni le toe liliu ese, ae na poloaia e le faamasinoga maualuga i Europa e faapea o le faaaogāina o lenei tulafono e sauaina ai Molimau a Ieova e sese. E lē ogatusa lena ma le Mataupu e 9 o le Tauaofiaga a Tagata Europa e uiga i Aiā Tatau Faaletagata.

Na faamalamalamaina le faaiuga a le faamasinoga e faapea: “O le lotu o se vaega o le ‘faafouina pea o le faasologa o manatu o tagata’ ma e lē tatau ona taofia mai le faailoa i le lautele.”

Na faailoa mai le manatu o se tasi faamasino e faapea: “O le faaliliu ese, o lona uiga o se ‘maelega i le faasalalauina atu o le faatuatua,’ e lē mafai ona oo i ai se faasalaga e pei o isi; o se auala—e atoatoa ia te ia lava—o le ‘faailoaina atu o le lotu a se tasi.’

“I le faamasinoga talu ai nei a lē na talosaga o Mr. Kokkinakis, na faasalaina ai mo na o lona faaalia lava o lena maelega, e aunoa ma sona uiga lē talafeagai.”

Iuga o le Filifiliga

O le faatonuga manino a le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa e faapea, ia faamutaina e ofisa o le malo o Eleni le faaaogasese o le tulafono e faasaina ai le toe liliu atu i se isi lotu. E faamoemoe o le a talia e Eleni le faatonuga a le faamasinoga, ma lē toe faaauauina ai sauaga i Molimau a Ieova.

E lē o le faamoemoe o Molimau a Ieova ia faamatala atu ni suiga po o le toe suia o le faiga faaletulafono. Pau lava lo latou manatu autū o le talaʻia lea o le tala lelei o le Malo o le Atua, e faaalia ai lo latou usiusitai i le poloaiga a Iesu Keriso. Peitai, o le faia o lenei mea, latou te fiafia ai e ‘puipuia ma faavaeina faaletulafono le tala lelei,’ e pei ona sa faia e le aposetolo o Paulo i le uluai senituri.—Filipi 1:7.

O Molimau a Ieova o ni tagatanuu e usiusitai i atunuu uma o loo latou mau ai. Peitai, e silisili i na mea uma, latou te maumauai e usiusitai i tulafono mai le Atua e pei ona faamauina i le Tusi Paia. O le mea lea, pe afai e faasaina e le tulafono a so o se atunuu i latou mai le talanoa atu i isi e faatatau i o latou talitonuga faale-Tusi Paia, latou te loto tetele e tali atu e pei o le tulaga sa tali atu ai le au aposetolo: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.”—Galuega 5:29.

[Pusa i le itulau 29, 30]

ISI FOI SAUAGA NA UUNAIA E TAʻITAʻI LOTU

O taumafaiga a taʻitaʻi lotu i Eleni e ‘faamalosia mea faigata e ala i le tulafono’ sa faaauau mo le faitau sefulu o tausaga. (Salamo 94:20) O se tasi o tulaga matautia i le motu o Kereta e leʻi leva tele ona faaleleia. I tuā i le 1987, na tuuaia ai e se epikopo ma faifeau e 13, Molimau e toaiva ona o le toe liliu ese. Mulimuli ane, ia Ianuari 24, 1992, na oo ai i le faamasinoga.

Na tumu le potu faamasino. Pe tusa ma le toʻa 35 faifeau sa auai e lagolagoina le tuuaiga o ē ua molia. Peitai, o le tele lava o nofoa o le potu faamasino sa faatumulia i Molimau o ē na ō ane e faamalosiau i o latou uso Kerisiano. E ui lava e leʻi amataina taualumaga masani o le faamasinoga, ae na faasino atu e lē na tu mo le itu a i latou na faia le moliaga ni a latou lava solitulafono matuia.

O le iuga, sa tuumuli atu i latou na aafia i taualumaga o le faamasinoga mo sa latou fono na o i latou. Ina ua uma le lua ma le ʻafa itula o iloiloga, ona faasilasila atu lea e le Peresitene o le Faamasinoga e faapea e saʻo le loia a le itu a i latou o ē na molia. O le mea lea, na faaleaogaina ai le tuuaiga o Molimau e toaiva! Na ia faapea mai e manaomia ona toe amataina ni iloiloga atili ina ia faamautuina ai pe faamata sa agasala ē na tuuaia i le toe liliu ese i se isi lotu.

Ina ua faatoʻā uma lava ona fai mai le faasilasilaga, ae amata loa ona faalogoina le vāvāo i totonu o le potu faamasino. Na amata ona feei i luga faifeau i upu taufaamatau ma taufaifai. Na osofaia e se tasi faifeau le loia a Molimau a Ieova i le koluse ma taumafai e faamalosia o ia ina ia tapuai i le koluse. Na oso ane i ai le leoleo ma taofi, ma mulimuli ane ona tuumuli filemu loa lea o Molimau.

Ina ua tolopo le faamasinoga, sa sauniuni ai e le faaoosala mo le lautele se tuuaiga fou i Molimau lava nei e toaiva. Na faatulagaina le faamasinoga mo Aperila 30, 1993, a o toe tolu vaiaso ona tuuina atu lea o le faaiuga a le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa e uiga i le faamasinoga o Kokkinakis. Ma na toe auai atu ai foi le toatele o faifeau.

Na faailoa aloaia atu e loia mo Molimau e toaiva le lafo e faapea, e lē o auai i le faamasinoga ē na molia Molimau. Ona o le nanati e fai le moliaga fou, na faia ai e le faaoosala i le lautele se sese matuia, o le lē auina atu lea o ni tusi samania i ē ua tuuaia. Ona talosaga lea o loia mo Molimau i le faamasinoga ina ia faaleaogaina le moliaga e faavae i lena sese matuia.

I le iuga o lena talosaga, na tuua ai e faamasino le potu faamasino ma felafolafoai faatasi i se isi mea mo le toetoe lava atoa le itula. Ina ua latou toe foi mai i le potu faamasino, ona faasilasila atu loa lea ma le faanoanoa e le Peresitene o le Faamasinoga e faapea, o Molimau uma e toaiva, e mamā i latou mai tuuaiga.

Ua matuā loto faafetai Molimau i Eleni ona o le faaiuga o lenei faamasinoga, e faapena foi ma le faaiuga na tuuina atu e le Faamasinoga o Aiā Tatau Faaletagata a Europa i le faamasinoga o Kokkinakis na faia ia Me 25 o le tausaga nei. O le iuga o a latou tatalo ua latou maua ai nei manumalo faaletulafono, ua mafai ai ona faaauau pea ona latou ola o ni Kerisiano i le ‘lē atuatuvale, le filemu, ma faatasi ai ma le amio Atua ma le matagofie.’—1 Timoteo 2:1, 2.

[Ata i le itulau 31]

O Minos Kokkinakis ma lana avā