Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tala‘i ma le Onosai i le Atunuu o Aisa ma Afi

Tala‘i ma le Onosai i le Atunuu o Aisa ma Afi

Talaʻi ma le Onosai i le Atunuu o Aisa ma Afi

O ICELAND e i le itu i Matū o Atalani pe tusa o le va o Amerika i Matū ma Europa. E ui lava ina tu tonu i lalo ifo o le Faataaliolio o le Atika, ae o lona tau e lē matuā malulu na i lo o le tau e ono faatalitalia, talu ai ona o āuga mafanafana mai i le Vai Fagaloa. Ua taʻua Iceland o le atunuu o aisa ma afi talu ai ona o le tasi lea o vaega sili ona aisā o Europa ma o se tasi foi lea o vaega o le lalolagi e sili atu ona olaola ai mauga mu. Ua lauiloa i ona punā vai vevela ma pupū o ausa, o vaega ia o mauga mu e alu aʻe ai le ausa ma kasa oona.

O le 260,000 o tagata o loo aināina lenei motu telē lona lua o Europa, e tupuga mai tagata Vikings, o ē na nonofo ai i inā mo le sili atu i le 1,100 tausaga ua mavae. O le gagana a tagata Iceland e tutusa lelei lava ma le gagana a Old Norse, o le gagana lea a tagata Scandinavian i tausaga o le Viking. E itiiti lava ni ona suiga, ona e fiafia tele tagata Iceland e faitau i o latou talaaga mai anamuā, ia sa tele lava ina tusia i lona 13 o senituri.

E tusa o le senituri lona 16, na amata ai ona faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Iceland. Na iai le “Feagaiga Fou” i le 1540, ae na faaliliuina le Tusi Paia atoa ma faamaeaina i le 1584. E sili atu i le 90 pasene o tagata, e i le Evangelical Lutheran Church (Lotu Evagelia a Luteru), le lotu aloaia a le Malo. E ui ina toetoe lava maua le Tusi Paia i aiga uma, ae e toaitiiti lava i latou e talitonu faapea o le Afioga lea a le Atua. O le toatele lava o tagata o Iceland e saoloto o latou manatu e uiga i lotu, a o le lautele e manatunatu fia tutoatasi.

Oo Atu le Tala Lelei i Iceland

O uluai tagata Iceland lava na faalogo i le tala lelei o le Malo sa nonofo i le taimi lena i Kanata. O se tasi o i latou na o Georg Fjölnir Lindal. O ona mātua o ni tagata Iceland, ma e tautala o ia i le gagana Iceland. E leʻi leva lava talu ona maeʻa ona tuuina atu lona ola ia Ieova le Atua, ae avea loa o ia ma tagata talaʻi faataimi atoa o le tala lelei. I le 1929 ina ua 40 ona tausaga, na ia faaoo atu ai le tala lelei i tagata i lea atunuu o aisa ma afi.

Maeu le telē o le galuega mo se tagata e toatasi! O Iceland e tusa ma le 200 maila po o le 320 kilomita mai le itu i matū agaʻi i le itu i saute ma le 300 maila po o le 500 kilomita mai le itu i sasae agaʻi i le itu i sisifo. O lona gataifale e aofia ai tofē maualalalo ma ava e tusa ma le 4,000 maila po o le 6,400 kilomita le umi. I lena taimi, sa leai ni auala lelei ma sa matuā leai foi ni taavale po o so o se isi lava ituaiga o auala faaonaponei mo femalagaaiga. Peitai, sa talaʻia e le uso o Lindal le motu atoa i tausaga e sefulu ma sa ia tufatufaina atu le faitau afe o tusi. Sa ia faimalaga atu i le gataifale i vaa, ma pe a asiasi atu o ia i faatoaga i totonu o le motu, na te faaaogāina ni solofanua se lua, o le tasi sa ia tietie ai, a o le isi sa ave ai ana lomiga ma ana mea totino.

Mo le toetoe lava 18 tausaga, sa na o le uso lava o Lindal le Molimau i Iceland. E ui ina galue mamafa o ia, ae na te leʻi vaaia lava se tasi ua tali mai i le tala lelei o le Malo i lena taimi. Na uma lona nofo toatasi ai i inā mo se taimi umi, ia Mati 25, 1947, ina ua taunuu atu uluai sui na faauu mai le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. Seʻi vaai faalemafaufau i lona olioli ina ua iu ina tali atu Ieova i ana tatalo mo nisi aufaigaluega mo le seleselega. (Mataio 9:37, 38) Na faaauau e le uso o Lindal lana auaunaga i Iceland seʻi oo i le taimi na toe foi atu ai o ia i Kanata i le 1953.

Faaopoopo Ē Galulue mo le Seleselega

O misionare na taunuu atu i le 1947, o ni uso e toalua mai Tenemaka. I le lua tausaga mulimuli ane, na taunuu atu ai isi uso misionare e toalua. A o faaauau la latou galuega talaʻi faatasi ma nai uo fou o ē na siitia atu i Iceland, na latou tufatufaina atu ai le faitau afe o lomiga. O le toatele lava o tagata Iceland o ni tagata e naunau e faitau tusi, ae sa lē toatele nisi na tali ane i le tala lelei. Ina ua mavae tausaga e 27 o totō ma faasūsū, na amata ai ona vaaia e uso sa faaalia le onosai le fua mai o a latou galuega. I le 1956, e toafitu ē fou na talia le tala lelei o le Malo ma tuuina atu o latou ola ia Ieova.

I le sefulu tausaga ua teʻa, ua sili atu i le faaluaina le aofai o le au talaʻi o le Malo. I le taimi nei, ua fitu faapotopotoga ma le vaega e tasi e tu mamao ese o se aofaiga e 280 o ē folafolaina le tala lelei o loo iai. Seʻi o tatou malaga faataamilo atu la i le motu ina ia asiasi atu i nei faapotopotoga.

I Totonu o le Laumua

Ua matuā faamanuiaina lava uso ma tuafāfine o ē sa tumau i le tele o na tausaga. Ua iai nei ni faapotopotoga olaola se lua i le laumua o Reykjavík. Latou te faatasitasi i se Maota o le Malo matagofie e i le fale lava lea e tasi o loo iai le ofisa o le lālā, na faapaiaina i le 1975.

Sa iai i le toafitu o i latou ia na papatiso i tuā i le 1956, ia le uso o Friðrik ma le tuafafine o Ada. Fai mai Friðrik: “Ou te manatuaina pea sa matou faaaogāina se tamai potu e pito lava i luga o le fogafale sa nonofo ai misionare e fai ai a matou sauniga. Sa lava lelei le avanoa mo nofoa e 12, ae i nisi taimi pe afai e sili atu nisi e auai na i lo le numera e masani ai, ona matou tatalaina lea o le faitotoa i le isi tamai potu. Maeu se eseesega ma aso nei ina ua faatumulia le Maota o le Malo i faapotopotoga e lua!”

Ina ua faia le uluai fonotaga i inā, sa vaaia e Friðrik le Matagaluega o Mea Taumafa. “Sa tele ina ou faia na o aʻu le galuega, ma i le taimi lava e tasi, sa masani ona ou faia ni vaega se tolu pe fa foi i le polokalama i aso taitasi. A ou galue i le umukuka ou te faaaogāina se talieleele. A oo i le taimi e fai ai laʻu lauga, ona faamaulu lea o loʻu peleue ma faanatinati atu i le maota. O le tele lava o taimi e faamanatu mai ai e uso ia te aʻu e aveese loʻu talieleele. I le taimi nei, ua tusa ma le 400 i le 500 i latou e faatasi mai i fonotaga, e aofia ai ma toeaina e sili ona lelei o ē e saosaolaumea i le taulimaina o vaega i le polokalama. E toatele foi i latou e faaalia le naunau e fesoasoani i le Matagaluega o Mea Taumafa.”

O le faapotopotoga e latalata i Reykjavík o Keflavík, e tusa ma le 30 maila po o le 50 kilomita i le itu i sisifo. E ui atu le malaga i le va o mauga mu. O le sefulu pasene o Iceland e ufitia atoa i le lava o mauga mu. O laau muamua lava na aliaʻe i nei laufanua, o laau e pei ni limulimu, ae i vaega o mauga mu ua leva, o le a e mauaina ai vine vao ma laau e tutupu maualalalo.

E toʻa 19 le au talaʻi i le faapotopotoga i Keflavík ma sa faatuina i le 1965. E latalata ane i ai le malae vaalele faavaomalo, ma e iai foi ma se vaega faafitafita a Amerika i le itu lea. E ui lava e leʻi mafai ona galulue i lea fale ma lea fale Molimau i lena nofoaga o fitafita, ae e tele suesuega faale-Tusi Paia ua faia ai i inā, ma ua feololo lava ni nai tagata ua latou aʻoaʻoina le upu moni.

O se isi faapotopotoga e i Selfoss, e 35 maila po o le 55 kilomita i le itu i sasae o Reykjavík. Ua matou vaaia ai i lenei vaega o le atunuu faatoaga lanu meamata, faatasi ma povi ma mamoe, e aofia ai le faatoaga o povi tau susu pito i telē lava i Iceland. A o faaauau le malaga i le auala, na matou ui atu ai i Hveragerði, o se taulaga laitiiti e i se vanu matagofie. E mafai ona matou iloa atu i se mea mamao le alu aʻe o le ausa mai punā vai vevela o loo iai i le vanu atoa. O se tasi lea o vaega o le atunuu e pito sili ona tumu i le ausa, ma e tele falelaau sa fausiaina ina ia tuu ai i totonu laau e puipuia ai, e faaaogā iai nei ālā manuia o le atunuu, ma saunia ai fale vevela mo laau e pei o tamato, kukama, ma ituaiga eseese o fugalaau.

I le oganuu lenei, o loo iai se tamai faapotopotoga maelega, e toʻa 19 le au talaʻi o le Malo. Na siitia mai le uso o Sigurður ma le tuafafine o Guðrún Svava mai Reykjavík e lagolagoina lenei vaega laitiiti i le taimi tonu lava na faatuina ai le faapotopotoga i le 1988. E na o Sigurður lava le toeaina i inā. A o leʻi avea o ia ma se tasi o Molimau a Ieova i le toetoe lava sefulu tausaga ua teʻa, sa lauiloa ai o ia i le faimusika, na te taina le tenipalau i faili eseese. I aso nei, o loo maua ana tupe i le avea ma sē e fufulu faamalama, ma na te aʻoaʻoina foi musika. Ona o lona olaga o se tagata faafiafia, na oo ai ia te ia le tele o faafitauli e pei o le faaaogainasese o fualaau faasaina, le inu tele, ma se faaipoipoga malepelepe. Maeu le faamalieina o ia i le taimi nei, i le iai o se olaga aogā ma auauna atu ia Ieova!

I le Faatausiusiuga o le Itu i Sasae

Sa matou malaga mo le 420 maila po o le 680 kilomita ina ua tuua Selfoss, ma sa tele lava ina matou uia auala vaiti ma auala maamaā ma omoomo. Na matou faamoemoe e fia oo i le isi faapotopotoga, i le taulaga o Reyðarfjörður, i le talafatai i sasae. Pe tusa ma le afa itula, ae matou iloa atu Hekla, le mauga mu e pito sili ona lauiloa i Iceland. Ua sasao faafā lenei mauga mu i lenei senituri.

I le 1973 na uiga ese le sasao aʻe o se mauga mu i Vestmannaeyjar (i Atumotu o Westmann). Na aveesea ma le saogalemu ē na mau ai e toʻa 5,300 i le motu tele i le na o ni nai itula lava. Ina ua mavae le toe faafouina o le taulaga, na faasolosolo ona toe foi atu le toatele o ē na ainaina lea laueleele. E toalua Molimau a Ieova o loo nonofo ai pea i inā ma talaʻi le tala lelei i tagata o lenei vaipanoa laitiiti. Ina ua matou toe malaga i le isi lua itula, na matou iloa mamao atu ai foi se isi vaaiga matagofie o le malualii mai o Vatnajökull, le vaega aupito aisā lea o Iceland, pe tusa ma le 3,200 maila faatafafa po o le 8,300 kilomita faatafafa lona telē. Na pasia foi i la matou malaga le tele o āfu matagofie ma vaitafe.

Na faatoʻā matou taunuu i le mea na matou faamoemoe e oo i ai ina ua mavae le sefulu itula na matou malaga ai. I Reyðarfjörður na matou feiloai ai ma le au talaʻi e toʻa 12 mai le faapotopotoga fou i Iceland. E leai se Molimau na nofo i lenei oganuu seia oo i le taimi na faatuina ai se fale mo misionare i le faaiuga o le 1988. Ua tofia nei se ulugalii misionare mai Suetena o Kjell ma Iiris, na auauna i Iceland talu mai le 1963, e galulue i lea oganuu maotua e tusa ma le 15,000 tagata e nonofo ai. O le toatele lava o tagata, e nonofo i nuu tumatafaga e latalata i le talafatai, e tusa ma le 300 maila po o le 500 kilomita le umi.

Na faapea mai Kjell: “E matuā mautinoa, o loo faamanuiaina e Ieova le galuega o le Malo i lenei vaega o Iceland. Ia Ianuari 1, 1993, na faatuina ai se faapotopotoga, ma o loo matou faia le tele o suesuega faale-Tusi Paia ma tagata o ē o loo agaigai pea i luma. E ui lava ua suia auala o femalagaaiga talu mai le taimi o le uso o Lindal lea sa faaaogā ai solofanua, ae e lē faigofie ai pea i taimi uma le malaga i mauga ma uia auala aisā i masina o le mamafa o le tau malulu, e tusa lava po o se sipi e ʻaai uma paʻu e fa. E faatasi ona lelea ese mai le auala aisā ma taavalevale ai i lalo pe faalua i le faatolu taimi. Maeu lo matou fiafia ona sa matou sao uma e aunoa ma se isi na lavea!”

Ina ua mavae le 30 tausaga o iai i Iceland, na faapea mai ai Iiris: “I le gasologa o tausaga, e toatele i latou na ō mai isi atunuu e fesoasoani mai. E ui lava sa tatau ona toe foi nisi ona o ni mafuaaga eseese, ae e mautinoa sa faia so latou sao tele i le galuega o le totō ma faasūsū. Ma te fiafia ona ua mafai ona ma nonofo i inei talu ai ona o se fiafiaga le vaai atu i le taimi nei, i le fua mai o le seleselega. O loo faatelevaveina foi e Ieova lana galuega i inei.”

O le tele lava o le faatelega ua vaaia i inei ona o le molimau atu o tagata fou i a latou aumea i galuega. Na aʻoaʻoina e Atli le upu moni mai misionare, ma amata loa ona ia talanoa atu i isi i le nofoaga o loo ia faigaluega ai i le kamupani fau fale. Ua auai nei i le galuega talaʻi ni tagata se toalua e latou te faigaluega faatasi, o le isi na papatiso faatasi ma lana avā ia Novema 1992. O le isi foi tagata e toatolu ai la te faigaluega faatasi ua ia suesueina nei foi le Tusi Paia ma Molimau.

Faimalaga atu i le Itu i Matū

Ina ua tuua Reyðarfjörður, ona matou agaʻi atu loa lea i le itu i sisifo. O le isi faapotopotoga e sosoo ai e 190 maila po o le 300 kilomita le mamao, i le taulaga o Akureyri. Na tofia ni tagata talaʻi faapitoa e faasauatoa ina ia galulue i inā i le amataga lava o tausaga mai le 1950. I le amataga lava, na fetaiai ai le galuega ma teteega faigata mai nisi o taʻitaʻi lotu. Na lomia ni faamatalaga i nusipepa a le atunuu e lapataia ai tagata e uiga i Molimau a Ieova. Sa aafia foi le toatele o tagata o le taulaga i faiga faataulaitu. Ae faafetai i le tumau ma le onosai o le toatele o paeonia ma misionare, i aso nei, ua iai se faapotopotoga maelega ma le fealofani e toʻa 35 le au talaʻi o le Malo.

O se tasi o toeaina i inā, o sē sa faifaiva o Friðrik. Ina ua foi mai nai le tauaofiaga sa ia auai i le 1982, sa ia mautinoa ai faapea o mea sa ia aʻoaʻoina o le upu moni lea. Sa ia toe foi atu i Akureyri ma maumauai ina ia molimau atu i lona aiga, o ana uo, ma ana aumea i le galuega. Sa faia e Friðrik ni fuafuaga e tuua lana galuega o se faifaiva ina ia tele ai lona taimi i le faapotopotoga. Na ia taʻu atu i lana uo teine o Helga, e lē mafai ona la toe nonofo faatasi seʻi vaganā ua la faaipoipo, ona o lea o le a avea o ia ma se tasi o Molimau a Ieova. Sa manao foi Friðrik i lana uo teine ina ia ona suesueina le Tusi Paia talu ai e lē mafai ona ia ‘faaipoipo atu i se tagata e lē talitonu.’ (1 Korinito 7:39) Na faateia o ia ina ua amata le suesuega a Helga. Na la faaipoipo ia Fepuari o le 1983 ma mulimuli ane sa papatiso ai loa i laua. Na iu foi ina taliaina e le tinā o Friðrik ma lona tuafafine laititi le upu moni.

O le nofoaga mulimuli lava na matou taunuu i ai o Akranes, e 220 maila po o le 350 kilomita mai Akureyri, e aʻea ai atu mauga e tolu ma ui atu i le tele o vanu matagofie. Ona o le manaia o le auala i inā, ua faigofie ai le faimalaga pe a faatusatusa atu i le auala vaiti ma le maamaā na matou malaga mai ai i le tele o vaega o le auala. O Akranes o le faapotopotoga pito laitiiti lava lea i Iceland—e toalima le au talaʻi, e toalua o loo auauna o ni toeaina. E faia aʻe i aiga e toalua ia na tali atu i le valaau faa-Maketonia, ma tuua ai se tasi o faapotopotoga telē i Reykjavík, ae nonofo i lenei taulaga laitiiti ina ia auauna ai i le mea o manaomia tele ai le fesoasoani. (Galuega 16:9, 10) Mo le sili atu nei i le lua tausaga, o loo latou talaʻi atu ai pea ma le onosai le tala lelei i lenei oganuu, ma le mautinoa o le a faatupuina pea e Ieova.—1 Korinito 3:6.

Lelei Avanoa mo le Faateleina

Ua mafai e le au faifaatoaga i Iceland ona totō le tele o fualaau ʻaina, o fualaau fai sua, ma isi laau totō, ona o loo tuuina i totonu o fale ua faamafanafanaina i ausa mai le laufanua ma le malamalama ua saunia. E faapena foi i Molimau, o ē ua faaauupegaina i le upu moni faaleagaga, le mafana o le faatauanau ma le alofa, ma le faamanuiaga a le agaga paia o Ieova, ua mafai ai ona vaaia ni iuga ofoofogia i le laufanua o Iceland.

E 542 i latou na auai i le Faamanatuga o le maliu o Keriso i lenei tausaga, ma e toeitiiti lava atoa le 200 o suesuega faale-Tusi Paia o loo faia ai i le taimi nei. E lē gata i lea, o le tali mai ma le mautinoa i faalaeiauga ina ia auauna i oganuu e leʻi galueaiina, ua aumaia ai ia i matou le mautinoa e faapea o tagata uma lava o ē e pei ni mamoe i lenei motu mamao o le a faalogo i le leo o le Leoleo Mamoe Lelei, o Iesu Keriso. (Ioane 10:14-16) Maeu se iuga e tumu i le olioli mo le au talaʻi faamaoni o le Malo o ē ua faaalia le onosai tele ma le tumau i le talaʻiina o le tala lelei i le oganuu aisā ma afi talu mai le 64 tausaga ua mavae!

[Faafanua i le itulau 24]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Akureyri

Akranes

Keflavík

Selfoss

Vestmannaeyjar

Reyðarfjörður

Hekla

Geysir

VATNAJÖKULL

REYKJAVíK

[Ē Ana le Ata]

Based on map by Jean-Pierre Biard